Connect with us

Društvo

BRUKA! Radnici UIO nemaju pojma gdje rade, PALI NA TESTU opšteg znanja

Više od 30 odsto službenika Uprave za indirektno oporezivanje BiH, zaposlenih u posljednjih pet godina, pojma nemaju čime se bavi institucija u kojoj zarađuju platu, koje su njene nadležnosti ili kako da se ponašaju i oblače na radnom mjestu, pokazao je nedavno sprovedeni test opšteg znanja u ovoj instituciji.

Prema informacijama portala CAPITAL, ispit je prije nekoliko sedmica polagalo 127 radnika uprave, a najmanje 40 njih nije znalo da odgovori na 15 pitanja o ponašanju na radnom mjestu, elementima disciplinske odgovornosti i osnovnom poslovanju ove institucije.

I ne samo to. Pojedini testiranje nisu ni shvatali ozbiljno (ili imaju jaku pozadinu), pa su se “zezali” i na pitanja pisali šale, zbog čega im komisija, koja se veoma trudila da prizna svaki pokušaj odgovora, jednostavno nije mogla pomoći.

Da stvar bude još šokantnija, svi radnici uprave su odavno znali da će biti testirani, a spisak sa 156 pitanja na manje od 38 stranica, sa svim vrlo jasnim i konciznim odgovorima, bio je mjesecima okačen na sajtu uprave.

Zbog svega ovoga, svi oni su degradirani na niže pozicije uz propisano umanjenje plate. Najviše takvih bilo je u Regionalnoj upravi Mostar.

Zbog njihovih loših rezultata i realne mogućnosti da je taj broj radnika još veći, najavljeno je da će uskoro biti testirani zaposleni u UIO bez obzira na godine staža.

Ovo je izazvalo burne reakcije, ali i stampedo prema štampačima uprave, jer sada preko 2.300 zaposlenih užurbano štampa materijale i “zagrijava stolicu”, odlučni da se ne izblamiraju i ne ostanu bez dijela plata.

Na popravnom 18 zaposlenih
Testirani radnici UIO pitani su da nabroje nadležnosti uprave, teže oblike disciplinske odgovornosti, sastavne dijelove rješenja koje donose, sektore i radne jedinice i druge elementarne stvari koje bi trebalo da znaju ako rade u ovoj instituciji.

Bilo je i kompleksnijih pitanja, ali i banalnih poput onog da li je dozvoljeno konzumiranje alkohola na radnom mjestu.

U UIO su nam potvrdili da je na testu palo 40 od 127 radnika, te rekli da su polaganja obavljena iz tri oblasti i to “organizacija UIO i Upravnog odbora UIO”, “kodeks ponašanja”, te “disciplinska i materijalna odgovornost zaposlenih”, a čak su nam poslali i pitanja i odgovore. Od onih koji su pali, iz sva tri dijela ništa nisu znala 22 zaposlena koji će morati da uče i polažu sve ispočetka.

“Kandidati koji nisu položili, imaju pravo na popravni ispit. Oni koji nisu položili ispit opšteg znanja premješteni su sa pozicija na kojima su obavljali poslove opšte djelatnosti u UIO na neke druge, niže pozicije. Ispit je položilo 87 kandidata, popravni ima 18, dok će cijeli ispit polagati 22. Ispitu iz opravdanih razloga nije pristupilo šest kandidata koji imaju obavezu polaganja“, rekli su za CAPITAL iz UIO te najavili da će testiranja biti obavljana i u budućem periodu.

Kažu da je ovo prvi put nakon 20 godina da su sproveli polaganje opšteg dijela stručnog ispita za rad na poslovima indirektnih poreza, kako je to i definisano Pravilnikom o polaganju stručnog ispita za rad na poslovima indirektnih poreza zaposlenih u UIO, ali da sve do sada nije bio donesen podzakonski akt niti organizovano polaganje.

UIO planirala je polaganje i stručnog ispita za radnike koji su tu manje od 10 godina, ali je zbog “frke” sa opštim dijelom ovaj za sada na čekanju.

Sindikati u rebusu, protive se opštem testiranju

I sindikati su se našli u nezgodnoj situaciji. Naime, zbog pritiska radnika da ih zaštite od degradiranja i smanjenja plata prinuđeni su da reaguju, ali činjenica da možda ni stariji radnici neće znati opšte stvari o upravi im je sada kao uteg oko vrata.

Predsjednik Samostalnog sindikata UIO Predrag Jelača rekao je za portal CAPITAL da je već podnio prigovor direktoru na najavljeno testiranje svih zaposlenih zato što, kako tvrdi, opšta provjera znanja nema uporišta u zakonskim propisima, a u suprotnosti je sa donesenim pravilnikom koji radnike koji su tu duže od pet godina, oslobađa ovog ispita. Isto važi i za posebni dio i za radnike koji u upravi rade duže od 10 godina.

“To je apsolutno nezakonito. Veliki broj službenika je ispunio uslove za oslobađanje od ove provjere znanja i to se ne može raditi na silu. Ljudi su bili na bezbroj seminara i obuka, izdato im je rješenje da se oslobađaju opšteg i posebnog ispita, a na kraju ipak hoće da ih podvrgavaju provjerama znanja. To je protivzakonito“, kaže Jelača.

Na pitanja kako komentariše to što dobar dio zaposlenih, redom sa visokom stručnom spremom, nije bilo u stanju da odgovori na pitanja, Jelača kaže da su to ljudi koji su zapošljavani po zadatku.

“Te ljude je bivši direktor primao i davao im pitanja i odgovore za testove za prijem na radno mjesto, a oni sada nisu znali ni da prepišu da bi prošli. Došli su sa diplomama seoskih fakulteta i normalno je da nemaju znanja, neće ga nikad ni imati. Ni njihovi šefovi nemaju znanja za posao koji rade. Smatram da je ovo što novi direktor radi nije po zakonu“, kaže Jelača.

Inače, u naprednijim zemljama ovakvi se testovi redovno i rutinski sprovode da bi se provjerile sposobnosti zaposlenih, kao i njihova znanja o poslu kojim se bave.

Burne reakcije i loše znanje kandidata koji zauzimaju neka od najplaćenijih radnih mjesta u BiH, nužno nameću pitanje kakvi bi se rezultati dobili kada bi se sprovelo testiranje opšteg znanja, na primjer, u Vladi RS i njenim agencijama, lokalnim upravama i javnim preduzećima.

Related Topics:

Društvo

CIJENE RASTU, GRAĐANI ĆUTE I PLAĆAJU! Prijedor NAJSKUPLJI grad u Srpskoj!

Rast cijena već duže vrijeme potresa tržište Republike Srpske, a osim što idu ka gore, one i variraju od mjesta do mjesta.

Analizirali smo cijene nekoliko istih proizvoda i usluga u Banjaluci, Bijeljini, Prijedoru i Trebinju kako bismo vidjeli za šta su i gdje su građani lani izdvajali najviše para, prenose Nezavisne.

Cijene namirnica
Za hranu su građani najviše izdvajali u Prijedoru, a najmanje u Trebinju.

Tako su svi oni u čijim su se korpama našli kilogram bijelog pšeničnog brašna, kilogram bijelog hljeba, isto toliko junetine s kostima, ali i svinjetina bez kostiju, kao i svježa piletina, te ulje, jabuke i paradajz u Banjaluci za to izdvajali ukupno 44,93 KM, u Bijeljini 47,49 KM, u Prijedoru 48,98 KM, a u Trebinju 44,16 KM.

Pojedinačno gledano, brašno je po cijeni od 1,8 KM bilo najskuplje u Prijedoru, a hljeb sa cijenom od 3,74 KM u Banjaluci. Junetina s kostima po cijeni od 14,49 KM i svinjetina bez kostiju po cijeni od 13,03 KM najskuplje su bile u Bijeljini, dok je svježa piletina sa cijenom od 6,68 KM najskuplje plaćana u Trebinju. Ulje sa cijenom od 3,25 KM bilo je najskuplje u Banjaluci, a Prijedor je dominirao sa cijenama jabuka i paradajza, za šta se trebalo izdvojiti 2,38 KM, odnosno 3,92 KM.
Cijene odjeće

Da bi kupili jaknu, muškarci su u Banjaluci izdvajali 148,40 KM, u Bijeljini 106, 78 KM, u Prijedoru 115,11 KM, a u Trebinju najviše, i to 191,56 KM.

S druge strane, žene u Banjaluci su za kaput iz novčanika morale izvaditi 221,66 KM, u Bijeljini 341,20 KM, dok je u Prijedoru za kaput bilo potrebno dati 181,24 KM. U Trebinju je ženski kaput u prosjeku koštao 284,86 KM. Takođe, muška košulja najskuplja je bila u Banjaluci, i to 84 KM, a najjeftinija u Prijedoru 52,87 KM. Žene su za suknju morale izdvojiti najviše u Trebinju, i to 79,91 KM, a najmanje u Prijedoru 58,88 KM.

Ogrjev i klima-uređaj

Oni koji su se tokom zimskih dana grijali na drva za metar kubni su izdvajali od 100 do 140 KM. Najjeftinija drva su bila u najjužnijem gradu Srpske, i to 100 KM, zatim u Prijedoru 102,38 KM, dok su u Banjaluci bila 114,86 KM i Prijedoru 138,33 KM.

S druge strane, ko se tokom zimskih dana grijao na struju, a ljeti tražio spas od vrućina, za klima-uređaj je morao izdvojiti od 732 do 1.000 KM.

Klima je u najjeftinija bila u Prijedoru, i to 732 KM, u Banjaluci 859 KM, u Bijeljini 891 KM, a u Trebinju 1.001 KM.

Opremanje stana

Ni opremanje stana ili kupovina nekih od potrebnih uređaja i stvari nisu bili jeftini.

Za kupovinu trpezarijskog stola, bračnog kreveta, tepiha, jorgana, frižidera sa zamrzivačem i mašine za veš građani su u Banjaluci trebali da izdvoje 2.636,54 KM, u Bijeljini 2.846,07 KM, u Prijedoru 2.968 KM, a u Trebinju 3.130,71 KM. Trpezarijski sto i bračni krevet bili su najskuplji u Trebinju i za njih su građani morali izdvojiti oko 700, odnosno 1.000 KM. Jorgan, frižider sa zamrzivačem i mašina za veš najskuplji su bili u Prijedoru, a tepih u Bijeljini.

Cijene u apotekama

Odlazak u apoteku i kupovina antibiotika, sirupa za kašalj, vitamina i sedativa najviše je koštala u Bijeljini, gdje su navedeni proizvodi ukupno koštali 18,38 KM. Isti proizvodi u Prijedoru su koštali 17,82 KM, u Trebinju 17,47 KM, a u Banjaluci 16,02 KM. Za antibiotike su najviše izdvajali građani Bijeljine, i to 4,48 KM, kao i za sirup za kašalj i vitamine, čije su cijene iznosile 10,57, odnosno 1,54 KM. Sedativi su bili najskuplji u Prijedoru i koštali su 3,80 KM.

Cijene u restoranima

Svi koji su poželjeli pojesti picu u Banjaluci za taj užitak morali su izdvojiti 11,37 KM, u Bijeljini 9,27 KM, u Prijedoru 12,45 KM, a u Trebinju 10 KM. Šnicla s prilogom u Banjaluci je bila najskuplja i koštala je 20,11 KM, a zatim u Trebinju 17,01 KM. Niža cijena bila je u Bijeljini i Prijedoru, odnosno 12,99 KM i 14,84 KM. Svi koji su htjeli zasladiti, komad torte u Banjaluci plaćali su 6,12 KM, dok je cijena niža u drugim gradovima. U Bijeljini je 3,72 KM, u Trebinju 3,5 KM, a u Prijedoru 3,16 KM. Pivo je bilo najskuplje u Trebinju, i to 3,27 KM, a zatim u Banjaluci 3,02 KM. U Bijeljini je 2,73 KM, a u Prijedoru 2,5 KM. S druge strane, šoljica kafe bila je najjeftinija u Bijeljini, i to 1,84 KM, dok su najskuplje užitak plaćali Banjalučani po cijeni od 2,32 KM.

Cijene goriva

Tokom 2023. godine prosječna cijena dizela u Banjaluci i Trebinju bila je 2,69 KM. Za fening manje u Prijedoru, a 2,61 KM u Bijeljini. Motorni benzin 95 oktana u Trebinju je koštao 2,67 KM, Bijeljini 2,55 KM, dok je u Banjaluci i Prijedoru 2,6 KM.
BL-portal

Nastavi čitati

Društvo

ZA SUTRA UPALJEN METEOALARM! Izdato upozorenje za građane Srpske

Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) izdao je upozorenje za petak zbog naglih vremenskih promjena koje se očekuju u Republici Srpskoj.

-U petak, 20.decembra očekuje se vjetrovito vrijeme uz jaču kišu koja će već tokom jutra preći u snijeg na planinama, a tokom dana u većini predjela osim na jugu –saopštio je RHMZ.

Očekuju se, dodaju, udari vjetra od 30 do 60 kilometara na čas, u višim predjelima na zapadu i u Hercegovini udari vjetra do 80 kilometara na čas, ponegdje na planinama i preko 90 kilometara na čas.

-Na sjeveroistoku (Semberija i Posavina) duvaće slabiji vjetar, uglavnom oko 30-50 kilometara na sat – navodi se u upozorenju RHMZ.

Očekuje se od 20 do 40 milimetara padavina, na istoku manja količina padavina uglavnom do 10 milimetara.

-Doći će do formiranja snježnog pokrivača. U nižim predjelima se očekuje uglavnom do pet centimetara snijega, na krajnjem sjeveru bez snježnog pokrivača. U brdsko-planinskim predjelima biće od 15 do 25 centimetara novog snijega. U brdsko-planinskim predjelima jak vjetar uz snježne padavine će stvarati mećave i snježne nanose – zaključuje RHMZ.

Nastavi čitati

Društvo

NAJTEŽE ŠTO RODITELJ MOŽE DOČEKATI! Majka sama podizala djecu, ONI JE DANAS ZABORAVILI!

Kako izgleda stisak ruke i lijepa riječ onih koje je rodila, zaboravila je Radojka Petrović. Kad je neko pita gdje su joj djeca, ne može da sakrije suze.

Za neke ne znam ni gdje su. Neće ni da se jave, kroz suze progovara Radojka.

Teška mladost i borba da djecu nakon razvoda izvede na pravi put, donijeli su joj još težu starost. I ruke kojima je prehranila porodicu izdale su je, pa više ne može da radi.
“Odem u grad i prosim u zadnje vrijeme, jer ne mogu da radim”, kazala je ona.

– Boli što dosađujem porodici koja je u teškoj situaciji. Iako je to moja sestra, to je tuđa kuća.

Radojka o sebi i svom zdravlju brine sama. No, njenu bol ne može da izliječi ljekar. Ni želje nisu velike, a upućene su deci.

– Makar taj telefonski poziv i da se sastanemo da progovorimo. Drugo ne tražim poručuje ona.

Radojki bi jedan poziv uljepšao dan, ali i mnogim roditeljima, da znaju da o njima misle oni kojima su život posvetili, a to je najmanje što možemo da učinimo, piše RTCG.

Nastavi čitati

Aktuelno