Njemački poslodavci zabrinuti su zbog planova vlade Fridriha Merca, njemačkog saveznog kancelara, da smanji kvotu radnika sa zapadnog Balkana sa 50.000 na 25.000, koji u radni odnos u Njemačkoj mogu stupiti uz olakšanu proceduru.

Kako piše štutgartski list “Staatsanzeiger”, Industrijska i trgovinska komora njemačke savezne države Baden-Virtemberg ovo pravilo vidi kao važnu pomoć poslodavcima da dođu do prijeko potrebnih radnika uz što je moguće manje administrativnih prepreka. Kako ističu, poseban interes za radnicima iz našeg regiona vide građevinska i zdravstvena industrija, posebno u sektoru njege starijih i bolesnih osoba.

Zuzane Here, predsjednica Komore, za ovaj list ističe da bi prepolovljivanje kvote jako pogodilo mnoga preduzeća u toj njemačkoj državi.

“Upravo je ta regulativa posljednjih godina osigurala da kompanije mogu lako i efikasno zapošljavati osoblje bez potrebe za dostavljanjem beskrajnih dokaza”, kaže ona.

Kako je navedeno na stranici Savezne industrijske i privredne komore, njemački poslodavci ne samo da traže zadržavanje postojeće kvote, nego u stvari žele njeno potpuno ukidanje. Njemački poslodavci, čak, žele da idu i korak dalje – oni žele da se po uzoru na kvotu za zapadni Balkan sličan mehanizam uvede i za ostale zemlje van EU, tvrdeći da se na taj način štite interesi i njemačkih poslodavaca, ali i interesi ekonomija zemalja iz kojih radnici dolaze.

“Budući da će potencijal zemalja porijekla obuhvaćenih Uredbom o zapadnom Balkanu vjerovatno biti iscrpljen zbog demografskih promjena, trebalo bi se usmjeriti na dodatne regione porijekla, za koje bi bilo prikladno uspostaviti propise slične ovima o zapadnom Balkanu, jer bi to spriječilo prekomjernu emigraciju iz pojedinačnih zemalja”, navode njemački poslodavci.

Međutim, prema zvaničnim podacima, 2024. godine ni kvota od 25.000 nije ispunjena, a prema podacima iz 2023. godine, izdato je 25.700 viza, ali samo 16.000 radnika sa zapadnog Balkana je stupilo u radni odnos s njemačkim poslodavcem.

Kako piše “Staatsanzeiger”, njemački poslodavci se žale na duge i komplikovane procedure, duge liste čekanja za dolazak na termin za izdavanje vize u njemačkim ambasadama i konzularnim predstavništvima u regionu, kao i teškoće za same radnike u snalaženju u ovoj njemačkoj sredini.

Goran Račić, predsjednik Privredne komore RS, za “Nezavisne” kaže da je potrebno popraviti ambijent u društvu, kako bi ljudi iz Republike Srpske koji razmišljaju da odu ipak ostali ovdje.

“Nama je interes da ti ljudi ostanu na prostoru RS jer je u zadnjih nekoliko godina došlo da rasta plata na našem prostoru i sigurno da uz određene olakšice koje već sad postoje mislim da im je daleko bolja varijanta da ostanu ovdje”, kaže on.

Zoran Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, takođe smatra da samo povećanje plata nije dovoljno, ne samo zbog toga što je inflacija velika, već da je potreban bolji ambijent, veća produktivnost i popravljanje opštih uslova uređenja sistema i tehnološki razvoj privrede.

“Do boljeg ambijenta dolazi se putem tehnološkog razvoja i automatizacijom proizvodnih procesa, gdje se ugrađuje jedna nova dodatna vrijednost u proizvod, a samim tim se i poboljšavaju uslovi rada, gdje sve manje ljudi radi teške poslove, i samim tim se ljudi motivišu da ostanu ovdje”, kaže on za “Nezavisne”.

– Nemački kancelar Fridrih Merc razmatra opciju da predloži predsednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen za funkciju predsednice Nemačke 2027. godine, preneo je danas list Špigel, pozivajući se na neimenovane izvore iz vlade. Merc je nedavno rekao da smatra da bi bilo dobro da se žena uskoro nađe na poziciji predsednika, ali da je lista kandidatkinja ”veoma kratka”.

Fon der Lajen je 2024. godine drugi put izabrana za predsednicu Evropske komisije, a njen petogodišnji mandat trebalo bi da se završi 2029. godine.

Nemački list navodi da se Fon der Lajen već dokazala kao političar, ističući da je bila prva žena ministar odbrane Nemačke i prva žena predsednik Evropske komisije, a da bi ”kruna” njene karijere bilo da postane prva žena predsednik Nemačke.

Špigel dodaje da bi Merc nominovanjem Fon der Lajen takođe sprečio “najgori scenario” za njega, odnosno nominaciju bivše kancelarke Angele Merkel za funkciju predsednice.

(Tanjug) Foto: AP

Sjedinjene Američke Države više ne troše novac na Ukrajinu, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp novinarima na ceremoniji potpisivanja niza ukaza u Bijeloj kući.

Prema njegovim rečima, detalji “bezbjednosnih garancija” za Kijev još nisu razmatrani.

Tramp je napomenuo da vjeruje da će Evropa pružiti Ukrajini “značajne bezbjednosne garancije” i da će SAD biti uključene kao “podrška”.

Predsjednik je naglasio da ako se postigne rješenje, ovo pitanje neće biti problem.

Pored toga, američki lider je ocijenio da posjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina Aljasci pokazuje njegovu posvećenost rješavanju sukoba u Ukrajini, prenio je “Sputnjik”, a novi Srna.