Connect with us

Svijet

ČARLS SE SPASAVA SRAMOTE! Imanje kralja daje 100 miliona u etičke fondove NAKON OTKIRIĆA o zaradi od umrlih

Vojvodstvo Lankaster, u vlasništvu britanskog kralja Čarlsa, saopštilo je da će prebaciti u etičke investicione fondove više od 100 miliona funti, uključujući sredstva koja su prikupljena od preminulih osoba u okviru arhaičnog sistema „bona vacantia“, koji podrazumijeva da se, po zakonu, imovina bez vlasnika prenosi na kralja.

Ova najava Vojvodstva Lankaster uslijedila je nakon što je istraga Gardijana pokazala da imanje u vlasništvu britanskog kralja koristi sredstva osoba koje su preminule na sjeverozapadu Engleske, a nisu ostavile testament niti imaju najbliže rođake.

Vojvodstvo je priznalo da se neki prihodi, prikupljeni na ovaj način, koriste za finansiranje obnove „javnih i istorijskih dobara“, nakon što je Gardijan objavio da se pojedina sredstva tajno koriste za renoviranje imanja u vlasništvu kralja, koja se iznajmljuju radi profita.

Vojvodstvo Lankaster bori se i sa odvojenim pitanjima oko upravljanja drugim dijelom „bona vacantia“ fondova, koji se daju njegovim dobrotvornim organizacijama, dodaje Gardijan.

Kako navodi, dvije takve dobrotvorne organizacije koristile su sistem „bona vacantia“ za formiranje velikih zadužbinskih fondova, u vrijednosti od više od 40 miliona funti.

Kako navodi, dve takve dobrotvorne organizacije koristile su sistem „bona vacantia“ za formiranje velikih zadužbinskih fondova, u vrijednosti od više od 40 miliona funti.

Na računima ovih organizacija navodi se da „ne postoje posebna ograničenja za investicioni portfolio u pogledu etičkih, društvenih ili ekoloških pitanja (ESG)“, iako se onima koji upravljaju investicijama savetuje da takva pitanja „uzmu u obzir“.

Vojvodstvo Lankaster, koje je ranije ove nedelje kontaktirao Gardijan, prvobitno je odbilo da se izjasni o tome da li su njegove dobrotvorne organizacije uložile u bilo koju kompaniju koja se bavi naftom, gasom, duvanom ili rudarstvom.

Međutim, kasno u petak, portparol imanja je najavio promjenu politike.

„U skladu sa kraljevom dugogodišnjom podrškom etičkom ulaganju, Vojvodstvo Lankaster je započelo proces prenosa svog investicionog portfelja u ESG fondove. Očekuje se da će ovaj proces biti završen do kraja finansijske godine“, rekao je portparol.

Svijet

UMEROV “Zelenski bi mogao da odustane od dijela Donbasa”

Sekretar ukrajinskog Savjeta za bezbjednost i odbranu Rustem Umerov priznao je na sastanku sa američkim zvaničnicima u Floridi da postoji mogućnost da se predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski odrekne jednog dijela Donbasa, u zamjenu za mirovni sporazum, piše list “Vašington post”, pozivajući se na neimenovane izvore upoznate sa procesom pregovora.

“Vašington post” piše da će se možda dodatno razgovarati o smanjenju broja vojnika, usljed oštrih kritika koje je ta informacija izazvala, prenio je TASS.

Nastavi čitati

Svijet

OGLASIO SE RUBIO! SAD mijenja Mirovni plan nakon razgovora sa Ukrajinom

Američka i ukrajinska delegacija održale su sastanak u Ženevi, nakon čega se oglasio državni sekretar SAD Marko Rubio i rekao da “SAD prave neke izmjene mirovnog plana”.

SAD pravi izmjene u Mirovnom planu

Nakon toga, američki državni sekretar rekao je da Vašingtonov tim pravi “neke izmjene” u mirovnom planu, očigledno na osnovu ukrajinskih prijedloga.

Dodaje da još uvijek ima posla i da će možda kasnije imati dodatne informacije.

“Imamo veoma dobar radni proizvod koji je već izgrađen na temelju doprinosa svih relevantnih strana uključenih ovdje, i sada smo mogli da prođemo kroz neke od tih stavki, tačku po tačku. I mislim da smo postigli dobar napredak. Naši timovi su sada otišli ​​u svoje sobe dok radimo na nekim od prijedloga koji su nam ponuđeni, tako da radimo na tome, praveći neke izmjene u nadi da ćemo dalje smanjiti razlike i približiti se nečemu sa čime su i Ukrajina i očigledno SAD veoma zadovoljne”, rekao je Rubio nakon sastanka, prenosi Skaj Njuzs.

Ukrajina zadovoljna napretkom

Ukrajinski zvaničnik Andrij Jermak rekao je da je sastanak bio veoma produktivan i dodaje da se stvari kreću ka “pravednom i trajnom miru”.

Izražava zahvalnost SAD, upućujući svoju ličnu zahvalnost predsjedniku Trampu.

Kaže da će delegati danas i narednih dana raditi na zajedničkom prijedlogu sa SAD i evropskim saveznicima, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Aktuelno