Connect with us

Društvo

ČEKAJUĆI DOGOVOR POLITIČARA, građani plaćaju nova zaduženja

Građani BiH obavezni su da državi svakodnevno plaćaju troškove po raznim osnovama, poput akciza na gorivo, putarina, marže na različite usluge i slično, a država se s druge strane obavezala da će dio novca prikupljenog za te namjene iskoristiti za kapitalne projekte i investicije.

Međutim, i u ovom slučaju BiH pokazuje da je zemlja kontradiktornosti, jer u ovom trenutku gotovo da nema kapitalnog projekta za čiju realizaciju nadležni nisu potpisali ugovor o kreditnom zaduženju, a novac koji uzimaju od građana koriste isključivo da bi te kredite vraćali.

To je potvrdio i Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH, koji je kazao “da trenutno na računima, po različitim osnovama, imamo više od 800 miliona KM”, a da se istovremeno država kreditno zadužuje.

Amidžić je pojasnio da su u pitanju sredstva “Elektroprenosa”, RAK-a, te drugi milioni KM namijenjeni za višegodišnje kapitalne projekte, a podsjetio je i da još nije raspoređeno gotovo 250 miliona maraka za izgradnju i sanaciju puteva i auto-puteva koji leže na računima Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Kad smo kod sredstava za izgradnju puteva i auto-puteva, upravo je Amidžić prije nekoliko dana potpisao novo kreditno zaduženje s EBRD-om od “tričavih” 110 miliona evra (oko 220 miliona KM) za izgradnju dionice auto-puta na koridoru 5c u dužini od 15 kilometara.

Razlog što ovi milioni, koje su iz svog džepa platili građani BiH, nisu raspoređeni proističe iz toga što o raspodjeli sredstava ne mogu da se dogovore oni koji su za to odgovorni, a to su vlasti u dva entiteta, te vladajuća koalicija na nivou BiH.

Da stvar bude gora, novac koji čeka na raspodjelu više se ne može ni gledati u navedenom iznosu jer ga svakodnevno “jede” inflacija pa nadležnima ostaje da problem riješe po provjerenom receptu: naplatiti namete od građana pa time plaćati ratu kredita.

“Ovdje se ne može govoriti o nekom normalnom ponašanju. Nevjerovatno je da isti ljudi donose odluku o zaduživanju na svim nivoima i isti ljudi, odnosno iste političke strukture, ne mogu da se dogovore u vezi s raspodjelom prihoda. To je potpuno neozbiljno jer kamate na kredite su ogromne, a novac koji je na računu u isto vrijeme gubi na vrijednosti kako vrijeme prolazi”, poručuje Mira Pekić, zamjenica predsjedavajuće Komisija za finansije i budžet Predstavničkog doma PS BiH.

Prema njenim riječima, potpuno je neozbiljno što, kada su u pitanju sredstva prikupljena od akciza za puteve i auto-puteve, ne postoje izvještaji da li je i koliko prikupljenog novca uopšte utrošeno za te namjene.

“S jedne strane vidimo da iznos prikupljenih sredstava ne prati iznos kilometara koji su napravljeni u BiH, a s druge strane tajna je gdje se ta sredstva troše. Odnosno, svi mi znamo da se to koristi za krpljenje budžetskih rupa, a jedan dio toga se koristi za vraćanje kredita, tako da su ta sredstva potrošena. Prisjetimo se kada su povećane akcize na gorivo, ovaj dio u vezi s auto-putevima, odnosno putevima, tada su stranci to od nas tražili zbog garancija za vraćanje kredita”, ističe Pekićeva.

“Vjerovatno je gospodin Amidžić mislio da će se nešto promijeniti na kratkom roku. Ovo je njihova igranka na dugi rok, a gubitnici su ljudi koji plaćaju akcize i ostale namete”, dodala je ona u razgovoru za “Nezavisne novine”.

Ekonomisti ističu da bi bilo dobro da sve ovo uopšte ne zavisi od političara i da se pomenuti novac raspodjeljuje po automatizmu, što bi omogućilo da se izbjegnu ovakvi problemi.

“Ovo postoji manje-više za svaku državu. Naravno, neko radi efektivnije, a neko manje, ali je činjenica da novac gubi vlastitu vrijednost na nekim računima. Naravno, ovdje trpe i građani i privreda, ali moramo razumjeti da je problem raspodjele uglavnom političke prirode, a ne ekonomske. Zato bi bilo idealno da je što manje novca na računima, već da je iskorišćeno, pogotovo zbog rasta zaduženosti”, poručuje ekonomista Admir Čavalić.

Related Topics:

Društvo

POZNATI SVI DETALJI: Evo kada budući studenti polažu prijemni na Univerzitetu u Banjaluci

Prijemni ispit za upis na prvi ciklusa studija na Univerzitetu u Banjaluci u akademskoj 2026/27. godini biće održan 29. juna, dok će konkurs za upis biti objavljen 10. juna, rečeno je Srni u ovoj visokoškolskoj ustanovi.

Iz ovog univerziteta su naveli da će prijem dokumenata za polaganje prijemnog ispita trajati od 22. do 26. juna, a da je upis primljenih kandidata u prvom upisnom roku planiran od 6. do 10. jula.

Kandidati će i ove godine imati mogućnost da prijavu za upis podnesu elektronskim putem posredstvom informacionog sistema E-UPIS, koji je dostupan na zvaničnoj internet stranici Univerziteta u Banjaluci.

Budući studenti će u tekstu konkursa moći da pronađu sve potrebne informacije o uslovima upisa, broju raspoloživih mjesta na studijskim programima, potrebnoj dokumentaciji, kao i načinu polaganja prijemnog ispita i kriterijumima za rangiranje kandidata.

Konkurs će biti objavljen u dnevnim novinama i na zvaničnoj internet stranici Univerziteta, a kandidati će blagovremeno biti informisani i o svim drugim aktivnostima u vezi sa upisom.

Drugi upisni rok biće organizovan na fakultetima i Akademiji umjetnosti na kojima nakon prvog upisnog roka ostane slobodnih mjesta.

Objavljivanje konkursa u drugom upisnom roku predviđeno je 12. avgusta. Prijem dokumenata za upis trajaće od 24. do 28. avgusta, prijemni ispit biće održan 31. avgusta, a upis primljenih kandidata od 7. do 11. septembra.

Iz ove visokoškolske ustanove su pozvali zainteresovane maturante i druge kandidate da prate zvanične informacije o upisu i da na vrijeme pripreme neophodnu dokumentaciju za prijavu na konkurs.

Univerzitet u Banjaluci je najveća visokoškolska ustanova u Republici Srpskoj, koja kroz svoje fakultete i Akademiju umjetnosti obrazuje studente u različitim naučnim i umjetničkim oblastima.

Svake godine ova visokoškolska ustanova privlači veliki broj kandidata iz Republike Srpske, FBiH i regiona.

Agencije

Nastavi čitati

Društvo

RODITELJIMA KOJI ODBIJU VAKCINACIJU PRIJETI KAZNA DO 1.000 KM: Inspektorat Srpske kontroliše imunizaciju djece

Inspektorat Republike Srpske kontroliše obaveznu imunizaciju djece.

Uslučaju da zdravstvena ustanova dostavi podatke o roditelju koji odbija vakcinaciju, roditelji se službeno pozivaju da se izjasne da li i dalje odbijaju vakcinaciju, pri čemu se još jednom ukazuje na rizik od nevakcinisanja, a predviđene su i novčane kazne.

Za RTRS portparol Inspektorata Republike Srpske Dušanka Nikolić istakla je da kazna za roditelji koji odbijaju vakcinaciju iznosi od 100 do 1.000 KM.

– Domovi zdravlja dužni su da prate vakcinalni status djeteta i dostavljaju podatke inspekciji. U 40 slučajeva je bilo prekršajnih postupaka protiv roditelja u protekloj godini – dodala je ona.

Nastavi čitati

Društvo

RiTE UGLJEVIK KREĆE U NOVU EMISIJU AKCIJA: Pokušaj da se pokrije višemilionski dug Slovencima

Rudnik i termoelektrana „Ugljevik“ krenula je u petu emisiju akcija kojom pokušava da prikupi 25,65 miliona maraka za plaćanje duga slovenačkom „Elektrogospodarstvu“, a po osnovu izgubljene arbitraže.

Upis i uplata akcija počinje 8. juna, a trajaće mjesec dana s tim da će se prvih 15 dana koristiti pravo preče kupovine.

Očekuje se da će to pravo iskoristiti „Elektroprivreda Republike Srpske“ kao većinski vlasnik ovog preduzeća, piše Capital.

„Sredstva dobijena emisijom akcija biće namijenjena za pokrivanje obaveza po arbitražnoj odluci, čime će se smanjiti iznos ukupnog duga. Izmirenje duga će dovesti do smanjenja ukupnog iznosa obaveza, što će pozitivno uticati na finansijsku stabilnost emitenta i njenu kreditnu sposobnost“, navodi se u prospektu emisije.

U RiTE „Ugljevik“ očekuju da će postojeći akcionari iskoristiti pravo preče kupovine te da neće doći do razvodnjavanja vlasničke strukture nakon emisije.

Inače, u prospektu stoji i da ovo preduzeće ima visok rizik po pitanju likvidnosti.

„Nelikvidnost može da dovede u pitanje funkcionisanje poslovanje preduzeća, kao i elektroenergetskog sistema u Republici Srpskoj“, upozorava se u ovom dokumentu.

Podsjećamo, RiTE „Ugljevik“ je arbitražnom odlukom suda u Beogradu obavezana da slovenačkom „Elektrogospodarstvu“ plati 67 miliona evra i isto toliko kamate za neisporučenu struju od 2011. do početka 2022. godine.

Takođe, Slovencima se mora platiti još 54 miliona evra za neisporučenu struju od 2022. do 2024. godine uz obavezu da isporučuju trećinu struje sve dok elektrana radi.

U aprilu ove godine je postignut i sporazum za isplatu 67 miliona evra po pitanju kamata.

Iz ERS-a su ranije najavili da će emisije akcija biti jedan od modela kojim će se plaćati dugovi.

Prethodno je u martu Vlada RS dala saglasnost ERS-u da se kreditno zaduži za 50 miliona maraka takođe po ovom osnovu.

Nastavi čitati

Aktuelno