Connect with us

Svijet

ĆELIJE PUCAJU PO ŠAVOVIMA! 13 zemalja EU više nema mjesta za zatvorenike

U Evropskoj uniji, 13 zemalja članica prijavilo je prepunjene zatvorske ćelije. Poljska, Mađarska i Češka imaju najvišu stopu zatvorenika u EU.

Prema posljednjim podacima Eurostata, u EU je 2023. godine bilo oko 499.000 zatvorenika. To predstavlja povećanje od 3,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu, prenosi Euronews.

Očekuje se da broj zatvorenika može porasti i do 200 odsto između 2023. i 2027. godine zbog političkih promjena.

“Populacija zatvorenika raste u Evropi, posebno nakon prestanka post-covid mjera. Postoji nekoliko faktora koji se mogu povezati sa neadekvatnim ili nedosljednim politikama ili zakonodavnim praksama koje dovode do povećanja broja ljudi u zatvorima”, rekla je Idil Ajdinoglu, regionalna menadžerka programa u “Penal Reform International”.

Između 1993. i 2023. godine, najveći broj zatvorenika zablježen je 2012., kada je bilo 553.000. Jedan od pet zatvorenika u EU imao je strano državljanstvo 2023. godine.

Kada se upoređuju zemlje EU, najviša stopa zatvorenika na 100.000 ljudi u 2023. godini bila je u Poljskoj sa 203 zatvorenika, zatim Mađarskoj sa 187 i Češkoj sa 181.

Nasuprot tome, najniža stopa bila je u Finskoj sa 53 zatvorenika na 100.000 ljudi, Holandiji sa 66 i Sloveniji sa 68.

U 2023. godini, 14 zemalja imalo je određeni dodatni kapacitet, ili “prazne ćelije”, dok je 13 zemalja imalo prepunjene ćelije.

Prepunjenost nastaje kada ima više zatvorenika nego što je zatvor dizajniran da primi.

Najveća prepunjenost zabilježena je na Kipru, sa stopom popunjenosti od 226,2, Francuskoj sa 122,9 i Italiji sa 119,1.

S druge strane, najniže stope popunjenosti zatvora zabilježene su u Estoniji sa stopom popunjenosti od 56,2, Luksemburgu sa 60,8 i Bugarskoj sa 67,7.

Prepunjenost utiče kako na osobe koje se nalaze u zatvorima, tako i na osoblje, što dovodi do povećane nasilnosti, iscrpljenosti i smanjene kontrole unutar objekata.

Na primjer, u Španiji, prepunjenost je navodno omogućila kriminalnim bandama da slobodnije djeluju unutar zatvora, dok je u Sloveniji pristup zdravstvenoj zaštiti ozbiljno pogođen, a otkazivanje 1.416 pratnji dovelo je do značajnih kašnjenja u sudskim postupcima 2023. godine zbog opterećenja resursa.

Prema podacima “Penal Reform International”, slovenački zatvori takođe bilježe porast sukoba među zatvorenicima, sa zabilježenim incidentima koji su porasli sa 207 u 2020. na 314 u 2023. godini.

Svijet

BORBA ZA DUŠU TIBETA! Geopolitička igra velikih sila oko nasljednika Dalaj Lame!

Izbor nasljednika 14. Dalaj Lame, koji u nedjelju puni 90 godina, postaje sve aktuelnija tema, ne samo među budističkim vjernicima već i na relaciji Kina-Indija-Sjedinjene Američke Države, zbog širokih vjerskih i geopolitičkih implikacija.

U nedavno objavljenoj knjizi “Glas za one bez glasa”, Dalaj Lama navodi da će se njegov nasljednik roditi van Kine, te da će oko svog 90. rođendana saopštiti dodatne detalje o procesu nasljeđivanja, prenosi Reuters.

– Postojaće određeni okvir za razgovore o nastavku institucije Dalaj Lame – rekao je on na skupu u Daramšali, bez daljih pojašnjenja.

Tibetanska vlada u egzilu saopštila je da je formiran sistem za nastavak duhovne i administrativne linije, a Fondacija “Gaden Phodrang”, koju je Dalaj Lama osnovao 2015. godine, biće zadužena za pronalaženje i prepoznavanje njegove reinkarnacije.

Zvanični Peking, međutim, tvrdi da, prema zakonima i običajima iz vremena dinastije Ćing, ima pravo da odobri izbor Dalaj Lame, insistirajući da se reinkarnacija mora desiti u Kini i da se izbor obavi kroz tradicionalni ritual “zlatne urne”.

Kinesko Ministarstvo spoljnih poslova nedavno je saopštilo da Dalaj Lama nema pravo da govori u ime tibetanskog naroda, označivši ga kao političkog izgnanika.

Dalaj Lama oštro odbacuje svaki pokušaj kineskog miješanja u izbor njegovog nasljednika, poručujući da tibetanski budisti ne treba da prihvate “kandidata izabranog iz političkih motiva, uključujući i one iz Narodne Republike Kine”.

Indija, u kojoj živi više od 100.000 tibetanskih budista, zadržava neutralan, ali zaštitnički stav prema Dalaj Lami, čije prisustvo u toj zemlji ima i simbolički i strateški značaj u odnosima sa Kinom.

SAD su više puta istakle da se protive bilo kakvom kineskom uticaju na izbor budućeg Dalaj Lame, a američki Kongres je 2024. godine usvojio zakon kojim se Kina poziva da pregovara o tibetanskoj autonomiji, prenosi Euronews.

Duhovni vođa Tibetanaca, dobitnik Nobelove nagrade za mir, nalazi se u egzilu u indijskom gradu Daramšali od 1959. godine, nakon neuspjelog ustanka protiv kineske vlasti.

Nastavi čitati

Svijet

REVOLUCIJA ILI NOĆNA MORA? AI više ne sluša – prijeti sopstvenim stvaraocima!

Najnapredniji modeli vještačke inteligencije u svijetu pokazuju zabrinjavajuća nova ponašanja – lažu, spletkare, čak i prijete svojim tvorcima da bi postigli svoje ciljeve.
U jednom naročito zastrašujućem primjeru, pod prijetnjom da će biti isključena, “klod četiri”, najnovija kreacija kompanije “Antropik”, uzvratila je ucjenom jednog inženjera da će obznaniti njegovu vanbračnu aferu. U međuvremenu, model “o1” kompanije “OpenAI” pokušao je da se prebaci na spoljne servere, a to je negirao kada je uhvaćen na djelu, prenosi AFP.

Ove epizode ukazuju na otrežnjujuću stvarnost – više od dvije godine nakon što je “čet dži-pi-ti” potresao svijet, istraživači vještačke inteligencije još ne shvataju u potpunosti kako funkcionišu njihove sopstvene kreacije.

Ipak, trka za primjenom sve moćnijih modela se nastavlja vrtoglavom brzinom.

Čini se da je ovo obmanjujuće ponašanje povezano sa pojavom “rezonskih” modela, odnosno sistema vještačke inteligencije koji rješavaju probleme korak po korak umjesto da generišu trenutne odgovore.

Prema riječima Sajmona Goldštajna, profesora na Univerzitetu u Hong Kongu, noviji modeli su posebno skloni takvim problematičnim ispadima.

– “O1” je bio prvi veliki model gdje smo vidjeli ovakvo ponašanje – objasnio je Marijus Hoban, šef kompanije “Apolo riserč”, koja je specijalizovana za testiranje velikih sistema vještačke inteligencije.

Ovi modeli ponekad simuliraju usklađivanje i izgleda kao da prate uputstva dok tajno teže drugačijim ciljevima.

Ova “strateška vrsta obmane” zasad se javlja samo kada istraživači namjerno testiraju modele u ekstremnim scenarijima i proučavaju granice njihovih mogućnosti.

Nastavi čitati

Svijet

EVROPA U KLIMATSKOM ŠOKU! Požari haraju, škole zatvorene, sistemi u kolapsu!

Evropu je pogodio snažan toplotni talas koji je doveo do zatvaranja skoro 200 škola u Francuskoj, gdje temperature dostižu i do 46 stepeni Celzijusa.

Vlasti širom kontinenta izdaju upozorenja, angažuju hitne službe, a građani se suočavaju s nesnosnim vrućinama koje se ocjenjuju kao “neviđene”.

Francuska je izdala rekordan broj upozorenja na visoke temperature – narandžasti stepen upozorenja, drugi najviši u toj zemlji, trenutno je na snazi u 84 od ukupno 96 departmana.

Ministarka za klimatske promjene Anjes Panje-Runaše ovu situaciju je opisala kao bez presedana.

Zbog opasnosti po zdravlje, zatvoreno je ili djelimično zatvoreno blizu 200 škola, a roditeljima je preporučeno da, ukoliko je moguće, zadrže djecu kod kuće.

Na jugu zemlje, u planinskom lancu Korbije, izbio je šumski požar koji je uzrokovao zatvaranje autoputa i evakuaciju stanovništva. Požar je u međuvremenu stavljen pod kontrolu.

U Italiji su gradovi Rim, Milano, Venecija, kao i Sardinija pod najvećim stepenom upozorenja. Hitne medicinske službe zabilježile su porast prijema zbog toplotnog udara za 10 odsto. Slično je i u Španiji, gdje su temperature dostigle istorijskih 46 stepeni.

Sevilja je među najugroženijim gradovima, a građani se žale na nesanicu, gubitak apetita i teškoće u koncentraciji.

Portugal je izdao najviši stepen upozorenja za sedam svojih regija, uključujući i glavni grad Lisabon.

Dijelovi Engleske bilježe jedan od najtoplijih juna ikad, s temperaturama preko 34°C. Njemačka meteorološka služba najavljuje moguće nove rekorde s temperaturama koje bi mogle dostići 38°C početkom sedmice.

U Turskoj je u toku gašenje stotina požara, a u oblasti Seferihisar izgorjelo je oko 20 kuća. Požari haraju i u priobalnim dijelovima Hrvatske i Grčke, gdje temperature prelaze 40 stepeni. Neke kuće su uništene, a stanovništvo je bilo primorano da se evakuiše.

Ugroženi ljudi, priroda i morski svijet
Osim zdravstvenih i infrastrukturnih posljedica, toplotni talas ozbiljno ugrožava i prirodu. Jadransko more se pregrijava, što pogoduje širenju invazivnih vrsta poput otrovne ribe lav. Istovremeno, visoke temperature dodatno tope alpske glečere, ubrzavajući njihov nestanak, prenosi Index.

Iako se svaki pojedinačni vremenski ekstrem ne može direktno povezati s klimatskim promjenama, naučnici upozoravaju da su upravo one glavni uzrok sve učestalijih i snažnijih toplotnih talasa.

Visoki komesar Ujedinjenih nacija za ljudska prava Volker Turk istakao je da ovi događaji ukazuju na hitnu potrebu prilagođavanja klimatskim promjenama.

– Rastuće temperature, poplave, suše i požari prijete osnovnim ljudskim pravima – pravu na život, zdravlje i čistu životnu sredinu – upozorio je Turk, dodajući da je napuštanje fosilnih goriva ključni korak ka ublažavanju posljedica globalnog zagrijavanja.

Nastavi čitati

Aktuelno