Nakon što je nedavno u jednom banjalučkom naselju pronađeno sedam poskoka na jednom mjestu, naši sagovornici ističu da ovakav prizor sigurno jeste neuobičajen, ali nije nemoguć, a posebno u ovom periodu kada je vrijeme parenja zmija.

Goran Šukalo sa Katedre za zoologiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci ističe u razgovoru za “Nezavisne novine” da se ova vrsta zmije sada kada je period parenja okuplja u manje grupe, gdje, kako kaže, obično bude ženka i dva mužjaka.

“Nedavno je u Srbiji bio slučaj kada su pronađeni ženka i pet mužjaka”, kazao je Šukalo i dodao da se mužjaci bore koji će pristupiti ženki.

“I onda to nisu borbe u pravom smislu, da se ujedaju, ali odmjeravaju snage i mužjak koji pobijedi obično se pari sa ženkom”, pojasnio je Šukalo.

Dodao je da je maj ključni period kada se one pojavljuju u većem broju, jer obično one vole taj solitarni način života, ali tokom parenja se okupljaju u veće grupe.

“U ovom periodu je očekivano da ih češće uočavamo, jer ženke luče feromone i mužjaci, pošto imaju istančano čulo mirisa, dolaze do ženke i onda se više njih skupi oko jedne ženke i samim tim to nama izgleda kao masovnija pojava”, kazao je Šukalo i dodao da je u osnovi to normalna prirodna pojava koja se javlja iz godine u godinu.

Kako je rekao, da bi se građani zaštitili od pojave poskoka u svom dvorištu, treba da dvorišta održavaju, jer oni upravo vole da se sklone u neke cigle, drva.

Pojasnio je da, ukoliko je dvorište zapušteno, onda će poskok doći tražiti glodare kojima se hrani.

Istakao je da građani treba da paze gdje staju, gaze, sjedaju….

“Ukoliko ih vidimo, nije poželjno da ih ubijamo, trebalo bi pozvati nekog da ih ukloni, jer upravo svaki treći-četvrti ujed je zbog nestručnog rukovanja pri pokušaju da se ubije zmija”, kazao je Šukalo.

Kako je pojasnio, u Banjaluci i okolini ima samo poskoka koji su opasni i čiji ujed, kako dodaje, može biti fatalan za čovjeka.

“Za čovjeka jedino može biti fatalan ugriz poskoka, ali često u nekih 30 do 40 slučajeva poskok napravi suvi ugriz, odnosno ne ubrizga otrov, jer ekonomiše njime pošto mu je potreban za ubijanje plijena”, rekao je Šukalo.

Ističe da, ukoliko dođe do ugriza, onda je tu jedini način da se ubrizga serum kao mogući lijek, ali i sa samim serumom treba oprezno postupiti.

“Nakon ugriza poskoka, u prosjeku ljudi imaju dva-tri sata da prime serum, a ovo vrijeme je kraće kod osjetljivijih, kao što su djeca, starije osobe i oni koji su alergični”, pojasnio je Šukalo i dodao da je ugriz zadnji mehanizam odbrane.

Poskok je najotrovnija zmija koja živi na našim područjima. Otrov sadrži supstance koje izazivaju nekrozu tkiva i uništavaju krvne pločice trombocite, usljed čega može doći do krvarenja u unutrašnjim organima. Sam ujed često nije bolan, ali se nakon nekoliko minuta javljaju prateći simptomi u vidu glavobolje, vrtoglavice, ubrzanog rada srca, otežanog disanja i povraćanja.

Zubi poskoka mogu biti dugi i do 13 mm, što omogućava zmiji da efikasno ubrizga otrov u dublje dijelove tkiva i mišiće, što doprinosi bržem širenju otrova kroz organizam. Zato je važno da se protivotrov dobije u što je moguće kraćem roku.

Ujed poskoka je često smrtonosan, a kod starijih osoba i djece smrt je gotovo sigurna u slučaju nepravovremeno pružene pomoći.

Izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz BiH na inostrana tržišta je prošle godine iznosio 1,1 milijardu KM, dok je vrijednost uvoza bila višestruko veća – čak 4,9 milijardi KM.

Navedeno je to u Analizi spoljnotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda BiH sa svijetom za 2024. godinu, dokumentu Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, iz kojeg proističe da je stopa pokrivenosti uvoza izvozom iznosila svega 22 odsto.

U strukturi našeg izvoza dominiraju proizvodi poput mlijeka, smrznute maline, pšeničnog brašna, konzerviranih proizvoda, dok su prerađeni proizvodi poput kečapa, keksa, itd. manje zastupljeni.

Za razliku od izvoza, u uvozu dominiraju prerađeni proizvodi poput vode, piva dobijenog od slada, cigareta, bezalkoholnih pića, goveđeg mesa, zatim primarnih proizvoda poput šećera za rafinisanje, kafe i dr.

“Iako i izvoz i uvoz bilježe rast, razlika u njihovoj vrijednosti od 3,8 milijardi KM ukazuje na činjenicu da BiH ne proizvodi dovoljno hrane da bi zadovoljila potrebe sopstvenog stanovništva i nedostaje joj dovoljnih količina sirovina za preradu”, naveli su iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Dok se poljoprivrednici iz BiH već godinama, pa i decenijama, hvataju za glavu zbog nerentabilne proizvodnje, brojke pokazuju u koliko su oni, zapravo, teškoj tržišnoj utakmici.

“Vodeći uvozni proizvod su goveđe svježe ili rashlađene prednje četvrtine sa vrijednosti uvoza od 154,3 miliona KM. Oko 95 odsto goveđih svježih ili rashlađenih neraskomadanih ili raskomadanih prednjih četvrtina se uvozi iz Poljske (34 odsto), Italije (28 odsto), Nizozemske (14 odsto), Njemačke (12 odsto) i Belgije (sedam odsto). Uvoz tih proizvoda je veći za tri odsto u poređenju sa prethodnom godinom, dok je ta razlika značajno veća, i to za 95 odsto, u poređenju sa 2020. godinom”, navode iz Ministarstva.

Meso, međutim, nije jedini problem. Mnogi tvrde da je zdrava voda jedan od naših najvećih resursa, ali…

“Na drugom mjestu po uvozu je voda koja uključuje mineralne vode i gazirane vode, sa dodatim šećerom ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju sa vrijednosti uvoza 152,7 miliona KM, koja je takođe zabilježila povećanje uvoza za 18 odsto u poređenju sa prethodnom godinom”, kazali su iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Pšenicu i suražicu uvozimo iz Mađarske (53 odsto), Srbije (37 odsto) i Hrvatske (10 odsto), te dajemo ogromne pare i na tu stavku: prošlogodišnji uvoz od 118,3 miliona KM je bio za 14 odsto veći od prethodne godine.

Uvozimo, naravno, i mlijeko u ogromnim količinama, ali i druge proizvode kao što su voće, povrće, med, alkohol itd.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, podsjeća da poljoprivrednici već godinama upozoravaju na težak položaj u kojem se nalaze.

“Jasno je da mi ne možemo da proizvedemo svega u dovoljnim količinama, ali imamo puno toga što bacamo, a ne možemo da plasiramo po fer, tržišnim cijenama. Imamo dampinške cijene iz uvoza koje guše našu proizvodnju. I onda prerađivači kažu da nemaju dovoljno sirovina, pa su prinuđeni da uvoze. Ali, kada bi stvari posložili redom i kada bi se odgovarajuće ograničavajuće mjere uvodile po sezoni i vrstama proizvoda, onda kada ih mi imamo, to bi ljude stimulisalo za proizvodnju jer imaju zagarantovano tržište. Međutim, očigledno je neko definisao da BiH bude uvozno orijentisana kada su u pitanju poljoprivredni proizvodi”, kaže Marinković za “Nezavisne novine”.

Borci za zaštitu potrošača poručuju: “Baš zato što toliko uvozimo, sve nam je i skupo”.

“Prvo, ne znamo šta uvozimo, drugo, to je lošeg kvaliteta, a treće, cijene su vrlo visoke i četvrto, upropaštavamo svoju poljoprivrednu proizvodnju. Kako god okrenemo, na taj način potrošači nisu zaštićeni”, kaže za “Nezavisne novine” Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja.

Posmatrajući pojedinačno zemlje trgovinske partnere, tu se u najvećoj mjeri oslanjamo na države u regionu kada je riječ o našem izvozu. Naime, 20 odsto ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda se iz BiH plasira u Hrvatsku, 19 odsto u Srbiju, 11 odsto u Crnu Goru, osam odsto u Sjevernu Makedoniju, sedam odsto u Tursku, pet odsto u Sloveniju, itd.

Rezultati Ankete o kreditnoj aktivnosti banaka u Bosni i Hercegovini za prvi kvartal, koje je objavila Centralna banka BiH, pokazuju da banke očekuju porast potražnje preduzeća i stanovništva za kreditima u drugom kvartalu ove godine.

Potražnja preduzeća za kreditima nastavila je da raste i u prvom kvartalu ove godine. Neto rezultat iz odgovora banaka ukazuje da je više banaka prijavilo da je došlo do porasta potražnje za kratkoročnim nego za dugoročnim kreditima.

Na temelju prikupljenih odgovora iz ankete, banke očekuju de će se kreditni standardi za odobravanje kredita preduzećima ublažiti u drugom kvartalu ove godine, kao i da će doći do povećanja potražnje preduzeća za kratkoročnim, kao i za dugoročnim kreditima i/ili kreditnim linijama u drugom kvartalu ove godine.

Kada je riječ o kreditima stanovništvu, u prvom kvartalu ove godine u odnosu na prethodni kvartal, došlo je do rasta potražnje stanovništva za stambenim, kao i za potrošačkim i nenamjenskim kreditima.

Iz prikupljenih odgovora vidljivo je da banke očekuju da će se kreditni standardi za odobravanje stambenih kredita stanovništvu ublažiti u drugom kvartalu ove godine. Banke imaju optimističan pogled na potražnju stanovništva za kreditima, pa se očekuje porast potražnje u drugom kvartalu ove godine.

U ovom krugu anketirano je ukupno osam banaka, a stopa odgovora na anketu bila je sto odsto, prenosi Fena.