Connect with us

Banjaluka

CIJELO RUKOVODSTVO JEDNE ZEMLJE BAVI SE KRUŽNIM TOKOM, dok se ignorišu milioni dugovanja i kriminal u institucijama

Gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković, gostujući u emisiji “Bez uvijanja” na BN televiziji, kritikovao je obilazak visokih zvaničnika radove na kružnom toku kod Univerziteta u Banjaluci, ističući apsurdnost situacije u kojoj se čitavo rukovodstvo bavi takvim pitanjem, dok se u Republici Srpskoj nagomilavaju ozbiljni problemi – od dugova javnih preduzeća i ustanova do neplaćenih obaveza prema radnicima.

– Cijelo rukovodsvo jedne zemlje došlo u jedan kružni tok, pomislio sam da je Top lista nadrealista. To je izgledalo kao da ova zemlja nema apsolutno nikakvih problema i sve je idealno kada se cijelo rukovodstvo jedne zemlje bavi kružnim tokom. Onda razmislite i kažete, pa čekaj, Šume Republike Srpske, 20 miliona duga samo za plate i doprinose. 272 miliona zdravstvene ustanove na čelu sa kliničkim centrom dužne za poreze i doprinose poreskoj. 130 miliona dug Željeznica. Željeznice pred bankrotom, Šume Republike Srpske pred bankrotom, u prevodu, to je najveći mogući kriminal. Imate klinički centar koji dužan i Bogu i narodu. Imate Republiku Srpsku, instituciju, vladu, koja nekad pekaru hljeb ne plati – kazao je Stanivuković i dodao da onda oni dođu i bave se pričom o 66 kvadrata.

Stanivuković ističe da se za taj kružni tok ima građevinska dozvola koju nije izdao Grad već nadležno ministastvo.

– U tu građevinsku ne ulazi tih 66 kvadrata, jedan dio gdje se htjela izvršiti korekcija projekta da se uradi i biciklička staza. Tih 66 kvadrata je od Univerziteta Republike Srpske, u gradu Banjaluci. To je zemlja Republike Srpske, što je za nas važno jer ta zemlja nije ona koju nam žele oteti Sarajevo, Ustavni sudovi BiH i ostali – kao je gradonačelnik.

On pita gdje su predsjednik Vlade Višković i predsjednik Srpske Dodik bili kada se 20 godina otimala zemlja od Grada u slučaju sa Autoprevozom.

Kada vam neko gradsku zemlju otima, vi ćutite. Tamo je hiljade i hiljade kvadrata. Desetine i hiljada kvadrata je zemljišta poljoprivredne škole u Banjaluci. Niko ne izađe. A izađete za 66 kvadrata koji pripada Univerzitetu, pripadaju našoj Republike Srpskoj i mi hoćemo da pravimo kružni tok. Bizarno da bizarnije ne može biti – istakao je Stanivuković i dodao:

– Pored šest milijardi duga ukupno Republike Srpske, preduzeća, ustanova, institucije razne koji su u kolapsu sa budžetima, aerodroma koji su bile u izazovima u kojima su prolazili od rukovodstva, financija, budžeta koji se odobre ili neodobre. Pa ne znam koju stvar u Republike Srpskoj da zagrabite i da kažete da nema problema i cijela svita dođe u kružni tok, zajedno sa rektorom koji treba da bude objektivan, nepristrasan, a ne u službi politike.

Stanivuković vjeruje da se ovo sve vjerovatno radi iz straha od 2026. godine.

– Vjerovatno se projektuje unaprijed pa žele sve da zaustave. Ja treba njima šaljem poruku sada, rukovodstvu Republike Srpske, ja sam gradonačelnik, mene interesuje Banjaluka, a ne izbori 2026. godine – zaključio je Stanivuković.

Banjaluka

OSTALI BEZ DOMA U POŽARU Predstavnici Grada posjetili porodicu Knežević

Protekle sedmice požar je zahvatio stan petočlane porodice Knežević u Krfskoj ulici, a vatra je u samo nekoliko trenutaka progutala dobar dio onoga što su gradili godinama.

Porodicu Knežević danas su obišli i predstavnici Grada, a ovlašteni potpisnik Odjeljenja za brigu o porodici i demografiju Adriana Basara naglasila je da je Grad uvijek tu da pomogne, te je iskoristila priliku i da pozove sve druge ljude dobre volje da pomognu ovoj porodici.

-Danas se nalazimo u stanu petočlane porodice Knežević, kojima je dio stana izgorio u požaru. Na prvi pogled evidentno je da je uništen ogroman dio stana koji je sada neupotrebljiv za normalan život. Kao Odjeljenje za brigu o porodici i demografiju i u ime gradonačelnika Draška Stanivukovića potrudićemo se svim silama da omogućimo da ova porodica može da se vrati u stan, da normalno živi, jer sada su razdvojeni, što im takođe teško pada. Pozvala bih sve naše sugrađane koji mogu da pomognu ovoj porodici, a Grad će uraditi sve što je u našoj moći – kazala je Basara.

Predsjednik Komisije za procjenu šteta koje su prouzrokovane elementarnim nepogodama i drugim nesrećama na teritoriji Grada Banjaluka Bojana Rogić istakla je kako je prošle sedmice došlo je do požara u stambenom objektu u prizemlju zgrade u naselju Obilićevo, te da je požar lokalizovan zahvaljujući brzoj i efikasnoj intervenciji vatrogasaca.

-Najvažnije je u ovom trenutku istaći da nisu bili ugroženi životi vlasnika i stanara, a zahvaljujući pravovremenoj reakciji naše službe spriječeno je dalje širenje požara. Komisija za procjenu štete Grada Banjaluke i Odsjek za poslove civilne zaštite izvršiće u toku dana detaljnu procjenu nastale matrijalne štete. Kao što znate gradonačelnik je uvijek bio uz svoje građane u ovakvim situacijama, a tako će biti i sada i uz porodicu Knežević – kazala je ona.

Danijela Knežević, koja sa svojom porodicom živi u Krfsoj ulici istakla je kako je u toku noću došlo do požara.

-Probudila sam roditelje i pozvali smo vatrogasci, oni su došli jako brzo. Uzrok požara je frižider, odnosno zamrzivač, koji je još uvijek u garatnom roku i koji je bio smješten u lođi na balkanu – kazala je Danijela Knežević.

Nastavi čitati

Banjaluka

DRINIĆ “20 GODINA VLAST sa SNSD-om na čelu RAZARA Republiku Srpsku”

Dvadeset godina vlast sa SNSD-om na čelu razara Republiku Srpsku s ciljem stvaranja privatne države. Кrajnje je vrijeme da se probudimo. To je dužnost svakoga od nas, jer posao koji su radili sada ulazi u posljednju fazu.

Napisao je ovo na društvenim mrežama član PSS i odbornik PDP-a u Skupštini Banjaluke, Nebojša Drinić.

 

– Posljednja faza znači privatizacija: Radara i MUP-a, Rudnika i TE Ugljevik, a u konačnici i cijele Elektroprivrede Republike Srpske, naveo je Drinić i dodao:

– Danas smo napravili prvi pobjednički korak. Onemogućili smo privatizaciju radara. Borba se isplati! Istrajaćemo, jer narod u nama vidi alternativu. Republikom Srpskom upravljaće narod, a oni koji su sve radili pogrešno odgovaraće. Ne smije biti nedodirljivih – naveo je on.

Nastavi čitati

Banjaluka

ZIMA DONIJELA NOVE BRIGE! Sve više mladih u Banjaluci traži topli obrok i krov nad glavom

Foto: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Dolazak zime i hladni dani, odnosno noći, natjerali su građane bez podrške i krova nad glavom da potraže pomoć u prihvatnoj stanici ili dnevnom centru za beskućnike u Banjaluci.

No, sve je više mlađih ljudi kojima su potrebni topao obrok, krevet, prenoćište ili razgovor.

To nam potvrđuju i sagovornici u Udruženju “Mozaik prijateljstva” i Gerontološkom centru Banjaluka, koji im pruže krov nad glavom na nekoliko sati, odnosno dana.

Miroslav Subašić, predsjednik Udruženja “Mozaik prijateljstva”, za “Nezavisne” ističe da je njihov dnevni centar za beskućnike stalno otvoren, te da su postali i neka vrsta prihvatne stanice.

“Uvijek se tu nalazi pet do 10 ljudi. Skoro nam je došao mlad čovjek iz Gradiške sa finim karakterom, te je kod nas boravio po nekoliko sati. Ali, sad je našao posao, što je pozitivno. Inače, oni znaju da mogu doći do 16 časova, doručkovati, okupati se itd. Većinom su to ljudi srednjih godina, ali i mlađi”, priča Subašić.

Kako kaže, to su često ljudi koji su izgubili tlo pod nogama.

“Ima tu ljudi koji su zaista dobrog karaktera, skromni i zahvalni. Imali smo situaciju da je čak i magistar došao kod nas kao beskućnik. Teško je biti normalan u sadašnjem svijetu.  I ja iz svog iskustva znam, prošao sam kroz sve to. Zato mi je drago da postoji mjesto gdje se mogu okupati, odmoriti, popričati”, naglašava Subašić.

Prema njegovim riječima, iako ne mogu često uticati na promjenu nečijeg života, njihovi korisnici se često otvore, a ko hoće da radi – i njih znaju usmjeriti i pomoći im da dođu do posla.

Mirjana Todorović, glavna sestra u Gerontološkom centru Banjaluka, koja ujedno vodi prihvatnu stanicu, za “Nezavisne novine” kaže da trenutno imaju sedam korisnika u prihvatnoj stanici.

“Vodimo i telefonske razgovore, kao i razgovore sa osobljem UKC RS, gdje ljudi dođu na liječenje, a poslije toga ih nema ko preuzeti, pa se onda nama obrate da ih primimo. Većinom su to pacijenti čija su djeca ili rodbina u inostranstvu, ili čak nemaju bliže rodbine, pa ih je potrebno smjestiti dok oni ne dođu”, pojašnjava Todorovićeva.

Oni su, kako kaže, počeli dolaziti početkom novembra. Dodaje da je u svakodnevnoj komunikaciji sa banjalučkim Centrom za socijalni rad.

“Kad ih primimo, tu ostaju najviše pet dana. Ali, ukoliko se ne riješi njihov status onda mogu ostati do 30 dana. U slučaju da nisu riješili status, onda mi moramo dobiti rješenje od Centra za socijalni rad, i tada ostaju maksimalno do 90 dana”, rekla je ona.

No, prema njenim riječima, uglavnom ostaju do mjesec dana.

“U tom periodu, ako su došli iz bolnice, trebaju im razne kontrole, terapije, antibiotici, što mi i obezbijedimo, a sa Centrom za socijalni rad provjerimo gdje su prijavljeni, kako bi nam porodični ljekar dostavio uputnicu”, pojasnila je Todorovićeva.

U zadnje vrijeme često dolaze, potvrđuje ona, mlađi ljudi.

“To su ljudi sa raznim dijagnozama, a uglavnom je to neuredan život, porodični odnosi ili su u zapuštenom stanju. Mi im pružimo obrok, topao krevet, terapiju i sve što treba, nema razlike u odnosu na naše korisnike”, zaključuje Todorovićeva.

Nastavi čitati

Aktuelno