Connect with us

Društvo

ČIJI KONCEPT JE BOLJI? Ekonomska politika Srpske defanzivna, Federacije BiH ofanzivna

Iako se radi o jedinstvenom ekonomskom prostoru, Republika Srpska i Federacija BiH na buduće ekonomske izazove odgovoriće na dva potpuno različita načina.

Republika Srpska restriktivnom politikom, zamrzavanjem plata, smanjenjem potrošnje i javnih investicija, a Federacija BiH povećanjem minimalne plate, smanjenjem poreza i doprinosa i većim javnim investicijama.

Zanimljivo je i da su u prethodnom vremenu Federacija BiH i Republika Srpska potpuno različito odgovarale na krizu izazvanu inflacijom i cijenama energenata. U tom periodu, odnosno do unazad tri godine Vlada Republike Srpske dijelila je novac nezaposlenima, penzionerima i povećavala plate, dok Federacija BiH to nije radila i uglavnom je štedjela novac. Koji koncept je bolji na potencijalno moguću krizu, koja se polako prelijeva iz Evropske unije i u Bosnu i Hercegovinu, teško je reći, a i pojedini ekonomisti imaju potpuno različita mišljenja.

Recimo, Milenko Krajišnik, predsjednik Fiskalnog savjeta Republike Srpske i dekan Ekonomskog fakulteta u Banjaluci, kaže da su mjere Republike Srpske bolje i da ne zna odakle Federacija BiH misli finansirati tu politiku povećanja plata, a istovremeno smanjenjem poreza i doprinosa smanjuje prihodovnu stranu budžeta, dok s druge strane Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da su mjere Vlade FBiH bolje jer fiskalna stabilnost budžeta na koju ide Republika Srpska smanjuje potrošnju, a samim tim i ekonomiju.

“Ne znam na osnovu čega Federacija BiH predviđa takav scenario i iz kojih izvora to planira finansirati. Mislim da je koncept Republike Srpske na potencijalno moguću krizu oprezniji i bolji nego što radi Federacija povećavajući fond plata. Ako smanjite poreze, privredi smanjujete prihodovnu stranu budžeta i idete u deficit koji se nema čime pokriti osim kreditima, što u ovim uslovima nije pametno i sa profesionalne tačke gledišta ne bih podržao takvu politiku”, rekao je Krajišnik za “Nezavisne novine”, ističući da ne zna čime Vlada Federacije BiH obrazlaže takvu svoju politiku te da mu je zbog toga teško govoriti o svemu.

Što se tiče ekonomskih izazova u nekom srednjoročnom periodu, Bosna i Hercegovina suočiće se vrlo vjerovatno sa padom privredne aktivnosti zbog smanjenja izvoza i pada ekonomija u evrozoni.

Uz to, još uvijek nije poznato u kojem smjeru će se kretati inflacija i kakva će situacija na zimu biti sa energentima, ali svi se slažu u jednom, da ekonomska budućnost, posebno Evropske unije, nije najsjajnija.

“I ono što najavljuje Vlada FBiH i Vlada Republike Srpske je u kontradikciji. Republika Srpska najavljuje restriktivnu politiku, za koju svakako postoji niz razloga, velikih dugova, sankcija itd. i ta politika djeluje kao jedina moguća. Međutim, istovremeno imamo i najave za nove enermne rashode kao što su oni, ako se povuku predstavnici Republike Srpske iz BiH, da im se plaća iz budžeta, i to je besmisleno jer onda se mora ići na nova zaduženja. Ima i najava iz Republike Srpske o povećanju plata, a govori se o štednji. U Federaciji BiH još uvijek je sve u najavama, i minimalna plata od 1.000 KM, i smanjenje poreza i doprinosa, i mi to još uvijek nismo vidjeli”, rekao je Gavran za “Nezavisne novine”.

Ipak, on kaže da Federacija BiH ima mnogo više prostora od Republike Srpske za ekspanzivnu ekonomsku politiku i da je u ovim vremenima ta politika sigurno bolja.

“Vidimo smanjenje izvoza, slabljenje narudžbi iz inostranstva i ako nemamo stranih investicija i svojih ulaganja, jedini način je podržati i pojačati domaću ekonomiju. Fiskalna stabilnost dovodi do smanjenja potrošnje i pada ekonomije”, istakao je Gavran.

Related Topics:

Društvo

OVO ĆE VAS OSTAVITI BEZ TEKSTA! Evo koliko su porodice u BiH trošile na hranu u bivšoj Jugoslaviji

Prosječna porodica u BiH poslije svakog odlaska u sedmičnu nabavku hrane ostane u šoku. Neshvatljivo je kako je hrana toliko skupa imajući u vidu standard i mjesečna primanja radnika.

Prema istraživanjima BiH je najsiromašnija zemlja u Evropi, broj nezaposlenih se približava broju zaposlenih, penzioneri i mnogi radnici preživljavaju na minimalcu, ali bez obzira na to građani za hranu i bezalkoholna pića izdvajaju više nego u mnogi zemljama koje su članice Evropske Unije.

Prema posljednjim statističkim podacima (januar) prosječna plata u Bosni i Hercegovini iznosi 1.508 maraka, broj zaposlenih je 860.041, i preko 50 odsto zaposlenih prima platu manju od prosječne!
U istom mjesecu, januaru, sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao iznosila je 3.149,80 KM i od prosječne plate je veća za 1641.8 KM.

Samo na prehranu, navodi Sindikat, izdvaja se 44,49 odsto!

Poređenja radi prije 15 godina- 2009. godine prosječna plata je prema podacima Agencije za statistiku BiH bila 790 KM dok je u istom tom periodu potrošačka korpa bila 1.396 KM. To znači da je do januara ove godine plata porasla za 718 KM, a potrošačka korpa za čak 1753.8 KM!

Zanimljive podatke za Hrvatsku i EU objavio je portal Index.hr.

Kako navode u Hrvatskoj se više troši na hranu nego u ostatku EU.

Tačnije u bogatijim državama se više troši na hranu, ali ona čini manji dio ukupnih troškova.

Index.hr je dao i zanimljiv pregled izdvajanja novca za hranu u bivšoj zajedničkoj državi.
Linker
Došli su do zaključka da iz usporedbe današnjeg udjela troškova hrane u ukupnim troškovima kućanstava i prijašnjih decenija, može zaključiti da je danas standard u Hrvatskoj veći nego što je bio ikada u istoriji (kao i u većini svijeta), pa se isto može zaključiti i za Bosnu i Hercegovinu.

Sa sigurnošću se može tvrditi, navode, da to vrijedi za devedesete. Ali prijašnje decenije je teže odrediti jer Eurostat vodi podatke Hrvatske tek od 1995.

Iako nije savršeno usporedivo, zbog razlike u metodologiji izračuna i prikupljanja podataka, mogu poslužiti podaci Statističkog godišnjaka Jugoslavije 1918. – 1987.

Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku Jugoslavije, 1963. je domaćinstvima na prostoru Hrvatske 45.1 odsto troškova otpadalo na prehranu (originalno “ishrana”), a podaci za Bosnu i Hercegovu kažu da je gotovo 50 odsto troškova, preciznije 49,6 odsto otpadalo na ishranu. I dok je ekonomski uzlet Jugoslavije 60-ih vidljiv za Hrvatsku gdje su domaćinstva 1973. za ishranu izdvajala 37.2 odsto, za BiH to i nije toliko vidljivo, obzirom da su izdvajanja za hranu i dallje visoka- 43,3 odsto.

Isto tako je vidljiva realna stagnacija druge polovine 70-ih i kriza prvih godina 80-ih (82. je Jugoslavija de facto bankrotirala) jer je udio prehrane u ukupnim troškovima puno sporije padao, pa je 1983. godine domaćinstvo u Hrvatskoj izdvajalo na ishranu 36,4 odsto, a domaćinstvo u BiH 42,04 odsto.

Cijele osamdesete je trajala kriza, pa je do 1987. u Hrvstskoj udio čak narastao na 37.3 odsto, a u BiH na 44,7 odsto.

Navedimo na kraju da se na hranu od BiH više izdvajalo samo u Crnoj Gori i SAP Kosovo.

Nastavi čitati

Društvo

VASKRŠNJI I PRVOMAJSKI PRAZNICI! Ovo su neradni dani u Srpskoj

Povodom obilježavanja Vaskrsa neradni dani u Republici Srpskoj biće Veliki petak i Vaskršnji ponedjeljak.

Neradni dani povodom proslave Vaskrsa su 18. i 21. april 2025. godine.

Povodom obilježavanja 1. maja neradni dani biće 1. i 2. maj.
Povodom obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom neradni dan u Srpskoj biže 9. maj.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Proljeće u punom sjaju

U Bosni i Hercegovini sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Tokom dana, postupni porast oblačnosti. Tokom noći u većem dijelu Bosne je moguća slaba kiša. Vjetar slab do umjeren zapadni i sjeverozapadni. Jutarnja temperatura vazduha od 2 do 8, na jugu do 10, a dnevna od 14 do 20, na sjeverozapadu Bosne do 23 stepena.

Nastavi čitati

Aktuelno