Connect with us

Društvo

ČIJI KONCEPT JE BOLJI? Ekonomska politika Srpske defanzivna, Federacije BiH ofanzivna

Iako se radi o jedinstvenom ekonomskom prostoru, Republika Srpska i Federacija BiH na buduće ekonomske izazove odgovoriće na dva potpuno različita načina.

Republika Srpska restriktivnom politikom, zamrzavanjem plata, smanjenjem potrošnje i javnih investicija, a Federacija BiH povećanjem minimalne plate, smanjenjem poreza i doprinosa i većim javnim investicijama.

Zanimljivo je i da su u prethodnom vremenu Federacija BiH i Republika Srpska potpuno različito odgovarale na krizu izazvanu inflacijom i cijenama energenata. U tom periodu, odnosno do unazad tri godine Vlada Republike Srpske dijelila je novac nezaposlenima, penzionerima i povećavala plate, dok Federacija BiH to nije radila i uglavnom je štedjela novac. Koji koncept je bolji na potencijalno moguću krizu, koja se polako prelijeva iz Evropske unije i u Bosnu i Hercegovinu, teško je reći, a i pojedini ekonomisti imaju potpuno različita mišljenja.

Recimo, Milenko Krajišnik, predsjednik Fiskalnog savjeta Republike Srpske i dekan Ekonomskog fakulteta u Banjaluci, kaže da su mjere Republike Srpske bolje i da ne zna odakle Federacija BiH misli finansirati tu politiku povećanja plata, a istovremeno smanjenjem poreza i doprinosa smanjuje prihodovnu stranu budžeta, dok s druge strane Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da su mjere Vlade FBiH bolje jer fiskalna stabilnost budžeta na koju ide Republika Srpska smanjuje potrošnju, a samim tim i ekonomiju.

“Ne znam na osnovu čega Federacija BiH predviđa takav scenario i iz kojih izvora to planira finansirati. Mislim da je koncept Republike Srpske na potencijalno moguću krizu oprezniji i bolji nego što radi Federacija povećavajući fond plata. Ako smanjite poreze, privredi smanjujete prihodovnu stranu budžeta i idete u deficit koji se nema čime pokriti osim kreditima, što u ovim uslovima nije pametno i sa profesionalne tačke gledišta ne bih podržao takvu politiku”, rekao je Krajišnik za “Nezavisne novine”, ističući da ne zna čime Vlada Federacije BiH obrazlaže takvu svoju politiku te da mu je zbog toga teško govoriti o svemu.

Što se tiče ekonomskih izazova u nekom srednjoročnom periodu, Bosna i Hercegovina suočiće se vrlo vjerovatno sa padom privredne aktivnosti zbog smanjenja izvoza i pada ekonomija u evrozoni.

Uz to, još uvijek nije poznato u kojem smjeru će se kretati inflacija i kakva će situacija na zimu biti sa energentima, ali svi se slažu u jednom, da ekonomska budućnost, posebno Evropske unije, nije najsjajnija.

“I ono što najavljuje Vlada FBiH i Vlada Republike Srpske je u kontradikciji. Republika Srpska najavljuje restriktivnu politiku, za koju svakako postoji niz razloga, velikih dugova, sankcija itd. i ta politika djeluje kao jedina moguća. Međutim, istovremeno imamo i najave za nove enermne rashode kao što su oni, ako se povuku predstavnici Republike Srpske iz BiH, da im se plaća iz budžeta, i to je besmisleno jer onda se mora ići na nova zaduženja. Ima i najava iz Republike Srpske o povećanju plata, a govori se o štednji. U Federaciji BiH još uvijek je sve u najavama, i minimalna plata od 1.000 KM, i smanjenje poreza i doprinosa, i mi to još uvijek nismo vidjeli”, rekao je Gavran za “Nezavisne novine”.

Ipak, on kaže da Federacija BiH ima mnogo više prostora od Republike Srpske za ekspanzivnu ekonomsku politiku i da je u ovim vremenima ta politika sigurno bolja.

“Vidimo smanjenje izvoza, slabljenje narudžbi iz inostranstva i ako nemamo stranih investicija i svojih ulaganja, jedini način je podržati i pojačati domaću ekonomiju. Fiskalna stabilnost dovodi do smanjenja potrošnje i pada ekonomije”, istakao je Gavran.

Related Topics:

Društvo

KATASTROFA u Potkozarju! Berbe ŠLJIVA neće biti

Mrazevi i dugotrajne kiše od aprila i maja uništile su skoro sav rod voća u Potkozarju, a najgore su prošle šljive i kruške.

“Berbe šljive neće biti. Nema je. Ono malo što je ostalo je samo za industrijsku proizvodnju. Kruške i jabuke su takođe loše. Jabuka je ostalo nešto više, ali je kvalitet jako loš i malo ih je za konzumiranje”, navodi predsjednik Udruženja voćara Prijedora Mladen Marjanović.

Trešnja je ove godine takođe loše rodila, kao i malina, ali su visoke cijene ovog voća ipak malo “popravile” proizvođače.
Predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović kaže da je kompletno voće u Srpskoj podbacilo za oko 80 odsto.

“Od resornog ministarstva imamo svake godine 1.000 sadnica besplatno kruške, šljive i jabuke. Na vremenske prilike nažalost ne možemo uticati, ali ovako loše stanje ne pamtimo u posljednjih tridesetak godina”, ističe Dojčinović, prenosi Fena.

Prijedorski voćari takođe naglašavaju da nigdje ne mogu voće osigurati od mraza, jer se nijedna osiguravajuća kuća u BiH ne bavi s tim. Zbog toga su se obratili Gradskoj upravi Prijedor koja je formirala komisiju i popisala štetu. Procijenjena šteta na voćnjacima koji pripadaju samo članovima Udruženja voćara iznosi više od 700.000 KM.

Nastavi čitati

Društvo

BiH u vrhu zemalja po ODLIVU STANOVNIKA – opasan trend

Pozivajući se na projekcije Ujedinjenih nacija, globalna mreža “Svijet statistike” (World of statistics) objavila je podatke o kretanju stanovništva na evropskom kontinentu u periodu od 1990. do 2023. godine. Bosna i Hercegovina je, nakon Moldavije, Gruzije, Latvije i Ukrajine, zemlja koja je u posljednje 43 godine izgubila najviše stanovnika. Opasan trend: BiH u vrhu zemalja po odlivu stanovnika
U ovom periodu, prema objavljenim podacima, naša zemlja je ostala bez 28 posto populacije. S obzirom na to da je na popisu 1991. godine imala 4.377.033 stanovnika, to bi praktično značilo da smo do 2023. izgubili više od 1,2 miliona ljudi. Ovakvi podaci zvuče čak i optimistično u poređenju s podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, prema kojima je ukupan broj osoba rođenih u BiH, koji danas žive u 54 zemlje svijeta, gotovo 1,83 miliona.

Osnovni problem

Zamjenik predsjednika Centra za demografska istraživanja i viši asistent na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci Aleksandar Majić pojašnjava da su ovakvoj situaciji doprinijeli nizak fertilitet (broj živorođene djece u odnosu na broj žena u plodnom razdoblju), prisutan od kraja 70-ih godina prošlog stoljeća, kao i rat 90-ih godina.

– Međutim, osnovni problem je velika emigracija stanovništva. Danas ćete u Sloveniji, Austriji ili Njemačkoj često sresti prezimena s ovih prostora. Imamo ukupnu depopulaciju, koja je povezana s negativnim prirodnim priraštajem, koji je prisutan od 2007. godine, ali i sa iseljavanjem stanovništva – pojašnjava Majić.

Istovremeno, stanovništvo BiH je sve starije, pa nam više ne treba toliko škola, koliko bolnica i apoteka. Od 2013. godine i popisa čije rezultate mnogi smatraju nerealnim, BiH nije obavila popis stanovništva, pa se postavlja pitanje kome ne odgovara da se prebrojimo i istinski zabrinemo koliko nas je ostalo ovdje.

Prirodni priraštaj

– Mi smo oduvijek bili emigraciono područje. I pod turskom, austrougarskom vlašću, i za vrijeme kraljevine Jugoslavije i kasnije ljudi su išli trbuhom za hljebom. Međutim, gubitak smo mogli nadoknaditi rađanjem, jer je u porodici je bilo 4-5 djece. Danas je naš prirodni priraštaj negativan, a političke okolnosti ubrzavaju procese – ističe Majić, te dodaje da se nezaustavljivi trendovi mogu samo usporiti i ublažiti, ali ne i zaustaviti.

Najveći rast populacije u periodu 1990-2023. imao je Luksemburg (+74%), zatim Kipar (+71%), Turska (+56%), Andora (+54%), Island (+52%), Irska (+48%), Malta (+45%), San Marino (+44%) i Azerbejdžan (+43%).

Najviše stanovništva izgubili su Moldavija (-31%), Gruzija (-30%), Latvija (-29%) i Ukrajina (-28%). Hrvatska je u istom periodu izgubila 19% stanovnika, Srbija, Albanija i Kosovo po 14%, Sjeverna Makedonija 11%, a Crna Gora 2%. U Sloveniji je 2023. živjelo šest posto više stanovnika nego 1990. godine.

(Avaz)

Nastavi čitati

Društvo

Braća iz RUSIJE našla duhovni dom – kršteni u Republici Srpskoj

Dječake Vlada, Leonida, Pavela, Vadima i Miloša, osim bratske ljubavi, zajedničkih nestašluka i roditeljske pažnje, vežu i niti svete tajne krštenja kojoj su pristupili u jednom danu u Sabornom hramu Uspenja Presvete Bogorodice u Derventi.

Petorica braće od kojih je najstariji desetogodišnji Vlad, zatim osmogodišnji Leonid, četvorogodišnji Pavel i dvoipogodišnji Vadim i Miloš, sinovi su Dervenćanke Ane i Sergeja Lihtnera, porijeklom iz Rusije.

Ideju da sinove krste zajedno i to u njenom rodnom gradu, kako je objasnila majka Ana, odavno gaje, a ujedno su željeli i da se crkveno vjenčaju i da tim povodom okupe rodbinu i prijatelje u Derventi.
“U rodnoj Derventi sam završila osnovnu školu, a potom sam se preselila u mjesto u okolini Minhena, gdje sam kasnije i upoznala sadašnjeg supruga Sergeja i gdje smo svili porodično gnijezdo. Naša želja je bila da djecu krstimo u Derventi, ali se jednostavno nekako nije poklopilo. Odlučili smo da ovog ljeta ostvarimo tu želju, a i Sergej, čiji roditelji su pravoslavci, se takođe krstio, nekoliko dana prije dječaka”, ispričala je Ana za “Derventski list”.

Dodala je da je ovo ujedno bila prilika da okupe svoje najmilije u Derventi.

“Htjeli smo da okupimo porodicu, prijatelje i sve naše drage ljude koji nisu imali priliku da nas posjete, u Derventi, provedemo lijepe trenutke i pokažemo ljepote mog rodnog grada. Idejom zajedničkog krštenja naših sinova, što je dosta neobično, svi su bili oduševljeni. Ja sam se najviše plašila kako će dječaci to sve podnijeti, da li će biti nemirni u crkvi, ali su bili zaista dobri”, kazala je majka Ana.
Osim članova porodice, još od prve posjete Derventi 2010. godine, Derventom i Dervenćanima oduševljen je i Sergej.

“Od prvog dolaska sve mi se svidjelo u Derventi, svi su me prihvatili i učinili da se osjećam dobrodošlim. Ja sam porijeklom iz Sibira, a mentalitet ljudi u Derventi dosta podsjeća na Ruse, tako da se osjećam kao kod kuće”, rekao je Sergej.

Istakao je da mu nije bilo teško savladati ni srpski jezik kako bi se što bolje uklopio.

“Što se tiče jezika, ima dosta istih riječi, možda se drugačije izgovaraju, ali rekao bih da su slični jezici. I stariji dječaci govore srpski, dok mlađi razumiju, ali najviše se koriste njemačkim jezikom”, dodao je on.
U njihovom porodičnom domu, kako je objasnila majka Ana, osim tri jezika, svakodnevicu ispunjava graja i vreva, ali i složnost i poslušnost.

“Obzirom da sam većinu vremena sama sa njima, svakodnevica je turbulentna, ali sve se dogovaramo. Stariji dječaci svakako često ‘priskoče’ u pomoć da pričuvaju braću, a u Njemačkoj imam pomoć i od mame, što je dosta značilo kada su došli blizanci, dok u Derventi, moj tata često pomogne”, kazala je Ana istakavši da planovi ove porodice uključuju i njen rodni grad.

“Iako smo u Derventi samo za vrijeme odmora, svi jako volimo da tu provodimo vrijeme. Sergej često pominje, iako bih ja voljela da se preselimo i sada ovdje, da ćemo u Derventi da uživamo penziju”, rekla je Ana.

Krštenje i crkveno vjenčanje Lihtnerovi su izabrali da bude obavljeno u Sabornom hramu u Derventi, a obred je obavio sveštenik Ljubiša Nović.

Nastavi čitati

Aktuelno