Connect with us

Uncategorized

CIK BiH objavio sve detalje izbora

Centralna izborna komisija (CIK) BiH odbacuje svaku vrstu dezinformacija o navodnim “pripremama za izbornu krađu”, izjavio je danas u Sarajevu predsjednik CIK-a Suad Arnautović .

Na ukupno 5.903 biračkih mjesta u Bosni i Hercegovini u nedjelju, 2. oktobra, mogućnost glasanja na Opštim izborima imaće 3.368.666 birača.

– Broj redovnih birača je 3.277.490, broj birača koji glasaju putem pošte je 63.264, broj birača sa statusom raseljene osobe koji glasaju lično je 15.086, broj birača koji glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH je 6.702, a sa statusom raseljene osobe koji glasaju u odsustvu je 6.124. Od ukupnog broja birača 3.368.666, njih 14.222 se nalazi na izvodu i Centralnog biračkog spiska za glasanje putem mobilnog tima – izjavio je Arnautović.

Na izborni dan biračka mjesta će biti otvorena za glasanje od sedam do 19 časova, a birači, pored ostalih mogućnosti, lokaciju svog biračkog mjesta mogu provjeriti i slanjem SMS poruke na broj 091 12 12 12.

– Ovjereno je 145 političkih subjekata (90 političkih stranaka, 17 nezavisnih kandidata i 38 koalicija) za učešće na Općim izborima 2022. godine. Međutim, na glasačkom listiću će se naći ukupno 127 političkih subjekata jer se osam stranaka pojavljuje na izborima samo u okviru koalicije, a deset političkih stranaka nemaju ovjerene kandidatske liste. Dakle, ukupno 127 političkih subjekata (72 političke stranke, 38 koalicija i 17 neovisnih kandidata) će se naći na glasačkim listićima. Ovjereno je i na glasačkim listićima se nalaze imena 7.258 kandidata, po organima vlasti – kazao je Arnautović.

Prema njegovim riječima, za Predsjedništvo BiH ovjereno je ukupno 10 kandidata, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH 752 kandidata, Predstavnički dom Parlamenta FBiH 1.230 kandidata, Narodna skupštinu Republike Srpske 1.429 kandidata, predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske 31 kandidata, a za skupštine kantona u FBih 3.806 kandidata.

– U nedjelju se bira ukupno 518 članova organa vlasti na nekoliko nivoa – za Predsjedništvo BiH tri člana, Parlament BiH 42 člana Predstavničkog doma (iz FBiH 28, Republike Srpske 14), a za Parlament Federacije BiH 98 poslanika –  kazao je Arnautović.

Dodao je da se u Kantonu 1 (Unsko-sanski kanton) bira 30 poslanika, Kantonu 2 (Posavski kanton) 21, Kantonu 3 (Tuzlanski kanton) 35, Kantonu 4 (Zeničko-dobojski kanton) 35, Kantonu 5 (Bosanskopodrinjski kanton-Goražde) 25, Kantonu 6 (Srednjobosanski Kanton) 30, Kantonu 7 (Hercegovačko-neretvanski kanton) 30, Kantonu 8 (Zapadnohercegovački kanton) 23, Kantonu 9 (Kanton Sarajevo) 35 i Kantonu 10 (Livanjski) 25.

Glasanje će se obavljati na 5.418 redovnih biračkih mjesta, putem 352 mobilna tima, biće organizovano 105 biračkih mjesta za glasanje na nepotvrđenim glasačkim listićima, 21 biračko mjesto biće u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u 15 država, te sedam biračkih mjesta u odsustvu/lično (raseljeni unutar BiH).

-Rad izborne administracije, proces glasanja i brojanja glasova nadziraće oko 60.000 akreditovanih posmatrača. Najveći broj su posmatrači političkih subjekata koje akredituju opštinske/gradske izborne komisije u BiH. Očekuje se da će ih biti akreditovano više od 50.000 – kazao je Arnautović.

Prema njegovim riječima, Centralna izborna komisija BiH akredituje posmatrače udruženja građana iz BiH, međunarodnih vladinih i nevladinih organizacija i dijelom posmatrače političkih subjekata (samo one koji posmatraju rad CIK BiH i GCB).

-U zadnjih deset dana CIK je obavio, putem Zoom platforme, razgovore i edukaciju sa 143 opštinske, gradske izborne komisije u BiH. Na osnovu obavljenih razgovora možemo saopštiti da na terenu ne postoji nijedan značajniji problem koji bi mogao uticati na izborni proces u BiH. Centralna izborna komisija BiH odbacuje svaku vrstu dezinformacija o navodnoj pripremi za izbornu krađu – istakao je Arnautović.

Na Opštim izborima 2022. godine angažovano je više od 50.000 redovnog i vanrednog osoblja izborne administracije.

– Pored sedam članova Centralne izborne komisije BiH, tu je 58 stalnih i 37 privremenih službenika u Sekretarijatu Centralne izborne komisije BiH, 571 član u 143 opštinske/gradske izborne komisije, 217 službenika u opštinskim/gradskim centrima za birački spisak, te oko 50.000 članova i zamjenika članova biračkih odbora, kao i oko 450 angažiranih službenika u Glavnom centru za brojanje – pojasnio je Arnautović.

U Operativnom štabu akcije “Opšti izbori 2022” su predstavnici Ministarstva bezbjednosti BiH, Agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Granične policije BiH, Centralne izborne komisije BiH, entitetskih i kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova Policije Brčko distrikta BiH.

-Procjena je da će Opšti izbori koštati 12.528.000 KM. Od toga su najveći izdaci za naknade članovima i zamjenicima članova biračkih odbora u iznosu od oko 6.795.000 KM, za nabavku papira i štampanje glasačkih listića 1.500.000 KM i poštanski troškovi slanja glasačkih paketa u inostranstvo u iznosu od 1.270.000 KM – izjavio je Arnautović.

Na pitanje da li je bilo optužbi za trgovinu biračkim odborima nakon što je  jedan takav slučaj već sankcionisan, član CIK-a . Vanja Bjelica-Prutina rekla je da jeste .

– Donijeli smo jednu odluku o sankcionisanju. Imamo pripremljen čitav jedan set odluka koje ćemo donijeti na prvoj narednoj sjednici. CIK ne samo u tom, nego u svim slučajevima u kojima ima osnov sumnje da je izvršeno krivično djelo, prijavu o tome podnosi Tužilaštvu – istakla je Bjelica-Prutina.

Zabrane

U periodu od 48 časova prije otvaranja biračkih mjesta pa do zatvaranja biračkih mjesta zabranjeno je objavljivati rezultate istraživanja javnog mijenja u vezi s glasanjem i izborima. Ta zabrana traje od petka, 30. septembra od sedam časova i traje do zatvaranja biračkih mjesta.

Izborna ćutnja počinje 24 sata prije otvaranja biračkih mjesta i traje do njihovog zatvaranja odnosno traje od 1. oktobra u sedam časov ujutro i traje do 19 sati 2. oktobra.

U tom periodu političkim subjektima zabranjeno je učestvovanje u javnim političkim aktivnostima, a zabranjeno je i medijsko izvještavanje o bilo kakvoj aktivnosti koja se odnosi na političku i izbornu kampanju.

Zabranjena je svaka aktivnost kojom se ometa ili opstruiše  izborni proces.

Novine

Arnautović je istakao da su novosti na ovim izborima bitne za javnost, prije svega, za birače, da je uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva izrađeno 6.090 sigurnosnih ekoloških pečata, za svako biračko mjesto po jedan.

-Sigurnosnim pečatom se utvrđuje autentičnost i sigurnosna ispravnost glasačkog listića. Pečat će se otiskivati na prednjoj strani glasačkog listića, u donjem lijevom uglu, ispod uputstva za glasanje. Pored sigurnosnog pečata s desne strane potpisuje se ovlašteno lice, odnosno član biračkog odbora zadužen za izdavanje glasačkih listića. Precizirane su odredbe koje se odnose na pomoć drugog lica. Da bi ostvario pravo pomoći drugog lica, birač mora dokazati predsjedniku biračkog odbora dokumentom izdatim od nadležnog organa da je slijep ili fizički nesposoban, dok nepismenost dokazuje upisanim XX ili praznom rubrikom u polju za potpis na identifikacionom dokumentu -istakao je Arnautović.

Prema njegovim riječima, glasačka kabina/paravan je okrenuta prema biračkom odboru i posmatračima kako bi se spriječila mogućnost slikanja ili zamjene listića.

Dodao je da će prvi put na dan izbora biti aktiviran 24-časovni TV kanal Centralne izborne komisije BiH.

Andolija/Glas Srpske

Uncategorized

SVE JE BILO NAMJEŠTENO! Borenović o Kancelariji za žalbe “Poklekli su pred pritiscima zbog ZGRADE DODIKOVOG KUMA!”

Kancelarija za razmatranje žalbi BiH proglasila se nenadležnom za postupanje po žalbi Pravobranilaštva BiH na odluku o kupovini zgrade u Banjaluci za potrebe Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Ovu odluku Branislav Borenović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, ocjenjuje skandaloznom, tvrdeći da iza nje stoji pokušaj da se omogući posao vrijedan oko 100 miliona maraka, odnosno prodaja objekta Miletu Radišiću, kumu Milorada Dodika, za potrebe UIO BiH.

„Očigledno da je ovdje jedna institucija podlegla pritisku i da je Kancelarija za razmatranje žalbi uradila nešto što niko nije očekivao, da se nakon toliko vremena prvi put prije godinu dana proglasila nadležnom, a drugi put, evo nakon nekoliko mjeseci proglasila nenadležnom, što znači da očigledno u toj instituciji postoji određeni strah od donošenja određenih odluka, koje treba da budu u skladu sa javnim interesom”, izjavio je Borenović i dodao:

“To je bježanje od odgovornosti, nešto što je za svaku osudu, skandalozno i mi očekujemo da institucije u ovoj zemlji profunkcionišu i  sve što je u skladu sa zakonom urade onako kako je to jasno propisano i kako sačuvati javni interes.

Vidjećemo šta to konkretno znači narednih nekoliko dana i sedmica i da li je ovaj slučaj zaista dobio taj svoj epilog u kojem su institucije zaćutale i dozvolile da svojim nečinjenjem i neradom dođe do te vrlo čudne kontroverzne javne nabavke vrijedne 100 miliona KM.”

(BN)

Nastavi čitati

Uncategorized

Božović optužuje Minića za pljačku vijeka! KANDIDATURA JE SAMO POKUŠAJ STICANJA IMUNITETA!

O novim dokazima o aferi Serdarov, na konferenciji za novinare govori načelnik opštine Istočna Ilidža Marinko Božović.

– Trgovina firmom „Comsar Energy“ preko preduzeća „GAS-RES“ predstavlja udruženi kriminalni poduhvat vlasti kojim su budžet i građani Republike Srpske oštećeni za 240 miliona konvertibilnih maraka, izjavio je načelnik Istočne Ilidže Marinko Božović (SDS),  pozivajući nadležne pravosudne i istražne organe na hitnu reakciju.

Prema njegovim riječima, radi se o sumnjivom poslu na koji je upozoravao još 2025. godine, tvrdeći da je tada stotina miliona maraka prebačeno na račun privatnog lica po imenu Duško.

Naglasio je da je 90 miliona evra uplaćeno Komsaru prije nego je potpisan ugovor sa Gas-res.

Među ključnim navodima i zahtjevima istaknuti su:

Prenos sredstava i zaduživanje: Otkup kompanije „Comsar Energy“ izvršen je putem preduzeća „GAS-RES“ nakon zaduživanja od 100 miliona evra, pri čemu porijeklo i izvori tih sredstava i dalje nisu poznati javnosti.

Političke ostavke i nova imenovanja:

Bivši premijer Radovan Višković podnio je ostavku upravo zbog ovog slučaja, nakon čega je na čelo Vlade imenovan Savo Minić kako bi se realizovao sporni posao.

Motivi za kandidaturu:

Minićeva kandidatura za predsjednika Republike Srpske motivisana je pokušajem sticanja imuniteta od krivičnog gonjenja nakon završenog posla.

Međunarodne sankcije i transakcije:

Čitav proces odvijao se u periodu kada su ključni akteri afere bili pod američkim sankcijama i bez mogućnosti legalnog otvaranja žiro-računa.

Zbog elemenata međunarodnog kriminala, od Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Tužilaštva BiH zahtijeva se pokretanje detaljne istrage, uz javno objavljivanje svih dokaza o izvršenim uplatama i ugovorima.

Sve te transakcije treba da postoje u Centralnoj banci BiH, koja treba da saopšti da li one postoje ili je sve urađeno na ilegalan način, kako je iznio Božović.

(BN)

Nastavi čitati

Uncategorized

Socijalna i ekonomska pitanja ne poznaju granice: SDP BiH donosi politiku konkretnih rezultata u Republiku Srpsku

SDP BiH je kroz konkretne rezultate pokazao da socijaldemokratska politika znači brigu o čovjeku, o pravima radnika, dostojanstvu penzionera, podršci porodiljama i porodicama koje od svog rada žele normalno živjeti.
Želim da takve politike snažnije zastupamo i u Republici Srpskoj, jer socijalna i ekonomska pitanja ne poznaju entitetske granice.
Naš cilj mora biti zemlja u kojoj mladi vide razlog da ostanu, rade i zasnivaju porodice.
Istovremeno, evropski put Bosne i Hercegovine mora biti stvarni prioritet, a ne politička parola.
Članstvo u Evropskoj uniji za građane znači više mogućnosti, veću ekonomsku sigurnost i, konačno, život bez višesatnih gužvi i nepotrebnog maltretiranja na evropskim granicama.
Vrijeme je da politiku podjela zamijenimo politikom koja rješava svakodnevne probleme ljudi.
Ako želimo drugačiju politiku, moramo je zajedno i izabrati.
Spreman sam da interese naših građana, njihovih porodica i ljudi koji žive od svog rada zastupam tamo gdje se donose odluke, u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.

Nastavi čitati

Aktuelno