Connect with us

Politika

CIK RASPISUJE LOKALNE IZBORE: Liste kandidata početkom jula

U narednim danima, Centralna izborna komisija BiH, vjerovatno u ponedjeljak, 6. maja, donijeće odluku o raspisivanju lokalnih izbora i od tada počinje da curi vrijeme utvrđeno Izbornim zakonom BiH do kada političke partije treba da prijave učešće na izborima i dostave liste.

I rok za odluku o raspisivanju lokalnih izbora utvrđen je Izbornim zakonom, gdje je precizirano da se izbori raspisuju 150 dana prije dana održavanja izbora. S obzirom na to da je Izbornim zakonom precizirano da se izbori na svim nivoima vlasti u BiH održavaju prve nedjelje u oktobru, CIK će lokalne izbore raspisati za 6. oktobar ove godine.

Kada je riječ o ostalim rokovima, prema Izbornom zakonu BiH, od donošenja odluke Centralne izborne komisije BiH o raspisivanju izbora, u roku od 15 dana, institucije BiH treba da osiguraju sredstva. S obzirom na to da je CIK-u obezbijeđeno već 7,4 miliona KM, a da su najavili dodatni zahtjev, Savjet ministara BiH do 21. maja moraće obezbijediti još novca.

Dalje, što se tiče važnijih stvari, politička stranka prijavu za ovjeru učešća na izborima CIK-u podnosi 135 dana prije dana izbora, dakle, to bi političke stranke trebalo da urade do 21. maja, dok koalicija prijavu za ovjeru podnosi najkasnije 110 dana prije dana izbora, odnosno do 10. juna. Nakon podnošenja prijave, CIK najkasnije u roku od 15 dana ovjerava prijavu političke partije za učešće na izborima.

“Kandidatske liste političkih stranaka, liste nezavisnih kandidata i koalicija moraju se podnijeti Centralnoj izbornoj komisiji BiH najkasnije 90 dana prije dana izbora”, piše u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, što u praksi znači da će imena kandidata na listama biti poznata tek početkom jula, jer političke partije imaju rok do 6. jula da dostave liste svojih kandidata.

Nakon što budu dostavljene liste, sljedeća bitna faza je postupak ovjeravanja lista, i Centralna izborna komisija BiH najkasnije 25 dana nakon što joj je kandidatska lista podnesena, pregleda i ovjerava ili odbija kandidate na listi.

“Nakon ovjeravanja podnesenih kandidatskih lista CIK objavljuje kandidatsku listu sa nazivima ovjerenih političkih stranaka, koalicija, nezavisnih kandidata i lista nezavisnih kandidata za svake izbore, prema redoslijedu koji se dobije žrijebanjem. Kandidatske liste objavljuju se u službenim glasilima najkasnije 45 dana prije dana izbora. Kandidatske liste se takođe izlažu na biračkim mjestima i objavljuju u sredstvima javnog informisanja”, piše u Izbornom zakonu BiH.

Mjesec dana do izbora počeće i izborna kampanja, koja traje do 24 sata prije održavanja samih izbora, kada počinje izborna ćutnja. U tom periodu izborne kampanje, koja traje mjesec dana, političke partije i pojedinci mogu plaćati oglašavanje, koje je inače zabranjeno i smatra se preuranjenom kampanjom koja je kažnjiva zakonom.

Što se tiče biračkih spiskova, na osnovu podataka u evidenciji Centralnog biračkog spiska, CIK za svaku izbornu jedinicu izrađuje izvod koji sadrži podatke o svim biračima sa pravom glasa za tu osnovnu izbornu jedinicu, koji se opštinskoj izbornoj komisiji dostavlja najkasnije u roku od 20 dana prije dana održavanja izbora.

Rokovi predviđeni Izbornim zakonom BiH govore i o biračkim mjestima, koja opštinske i gradske izborne komisije moraju odrediti najkasnije 65 dana prije dana izbora.

“Opštinska izborna komisija, neposredno nakon određivanja biračkih mjesta, podnosi spisak lokacija biračkih mjesta Centralnoj izbornoj komisiji BiH. CIK BiH može promijeniti lokaciju biračkog mjesta ako utvrdi da nije pogodna za glasanje”, navodi se u Izbornom zakonu u kojem se piše i da opštinska izborna komisija najkasnije 15 dana prije dana izbora objavljuje koja su biračka mjesta određena za glasanje i gdje birači mogu glasati.

Podsjećanja radi, osim “aktuelnog” Izbornog zakona BiH, koji je na snazi, a koji je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika i po kojem će CIK raspisati izbore, u opticaju su još najmanje tri teksta.

Savjet ministara BiH na sjednici 7. maja trebalo bi da razmatra izmjene Izbornog zakona BiH, dok se u Domu naroda nalaze izmjene Izbornog zakona BiH koje su prethodno usvojene u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. U opticaju je i Izborni zakon Republike Srpske koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, koji još nije stupio na snagu, a najviši zvaničnici Republike Srpske do sada su u nekoliko navrata isticali da će izbore organizovati po Izbornom zakonu Republike Srpske, a ne po nametnutom Izbornom zakonu BiH.

CIK razmatra uputstvo o novim tehnologijama
Centralna izborna komisija BiH održaće u petak (3. maja) sjednicu, na kojoj će donijeti niz odluka neophodnih za održavanje izbora u oktobru ove godine, između ostalog i onu o visini novčane naknade članovima biračkih odbora.

Osim toga, CIK bi trebalo da usvoji i pravilnik o sprovođenju izbora u BiH te pravilnik o medijskom predstavljanju i javnom oglašavanju političkih subjekata u izbornom procesu. Takođe, članovi CIK-a razmatraće i pravilnik o predizbornim i postizbornim finansijskim izvještajima političkih stranaka, zatim uputstvo o postupku otvaranja i korištenja posebnog računa za finansiranje troškova izborne kampanje, kao i uputstvo o izgledu i načinu ispunjavanja obrazaca izjave o imovinskom stanju.

Članovi Centralne izborne komisije BiH razmatraće i Prijedlog uputstva o sprovođenju pilot-projekta na lokalnim izborima 2024. godine uz upotrebu izbornih tehnologija.

Politika

“LOGIČNO SUBJEKTIVAN” SELAK BRANI NEODBRANJIVO! Maksic oštrim riječima nakon političkog duela

Izjave i reakcije nakon nedavnog političkog duela i dalje ne jenjavaju, a posebnu pažnju izazvao je komentar ministra Gorana Selaka, koji je pokušao dati svoj osvrt na ishod debate. Ipak, iz redova opozicije stižu oštre kritike, uz poruke da je riječ o pokušaju opravdavanja neodbranjivog.

Šef Kluba odbornika PSS u Banjaluci Igor Maksić poručio je da je ministar Selak u svojoj izjavi bio, kako kaže, „logično subjektivan“, ali i nedovoljno uvjerljiv.

„Goran Selak, ‘logično subjektivan’ ministar, mora otvoreno da brani neodbranjivo, kad već nije mogao da se odbrani od nedavnih kvalifikacija koalicionih partnera US i SP po pitanju opet ‘subjektivnog’ tumačenja rejtinga sopstvene stranke“, izjavio je Maksić.

On dodaje da, čak i ako namjera ministra nije bila da procjenjuje pobjednika duela, način na koji je to učinjeno ostavlja mnogo prostora za kritiku.

„Možda mu stvarno nije bila namjera da daje ocjene o pobjedniku duela, ali zadatak svakako jeste i to jako loše odrađen“, naglasio je Maksić.

Prema njegovim riječima, teme koje su iznesene tokom emisije nisu novost za javnost, već dobro poznata pitanja o kojima se dugo govori.

„(Ne)djela režima koje je gradonačelnik iznio u toj emisiji javnost odavno zna napamet, a sudeći po reakcijama i premijer. O tom čovjeku koji je došao da razgovara i načinu na koji je to radio suvišno je pričati“, zaključio je Maksić.

Ova razmjena poruka dodatno je zaoštrila političku atmosferu, dok javnost s pažnjom prati dalji razvoj odnosa unutar vladajuće koalicije i reakcije opozicije.

Nastavi čitati

Politika

RADANOVIĆ “Djeca ispred svega, društvo koje ulaže u budućnost IMA ŠANSU DA OPSTANE”

Briga o djeci mora biti iznad svih političkih i društvenih tema, jer upravo na toj osnovi počiva budućnost svakog društva. Kampanja „Generacija bistre glave“ pokrenuta je u pravom trenutku, kao odgovor na sve veće izazove sa kojima se suočavaju najmlađi, posebno u eri digitalnih tehnologija i društvenih mreža.

Portparol Pokreta Sigurna Srpska Mirjana Radanović istakla je da je svaka inicijativa koja stavlja fokus na zdravlje i vaspitanje djece korak naprijed.

„Briga o djeci je najveća obaveza društva i zato me raduje pokretanje kampanje ‘Generacija bistre glave’, jer je svaka inicijativa koja u fokus stavlja zdravlje, vaspitanje i budućnost naše djece korak u pravom smjeru“, poručila je Radanović.

Ona upozorava da je uticaj društvenih mreža na djecu sve snažniji i često izvan kontrole, zbog čega je neophodna reakcija svih – i roditelja i institucija.

„Danas, više nego ikada, suočavamo se sa izazovima koje donose društvene mreže. Njihov uticaj na djecu je snažan i često nekontrolisan, zbog čega je odgovornost svih nas da postavimo jasne granice i stvorimo okruženje u kojem će djeca odrastati sigurnije uz prave vrijednosti“, naglasila je ona.

Govoreći o konkretnim rješenjima, Radanović ističe da Pokret Sigurna Srpska poseban akcenat stavlja na sistemske mjere koje će unaprijediti svakodnevni život učenika.

„Insistiramo na ideji uvođenja školskih uniformi, jer vjerujemo da djeca treba da se razlikuju po znanju, trudu i vaspitanju, a ne po brendovima koje nose. Jednakost među djecom nije samo pedagoški cilj, to je i temelj zdravog društva“, istakla je Radanović.

Posebno je naglasila i inicijativu „Škola bez tereta“, koja ima za cilj da riješi problem preteških školskih torbi.

„Smatramo da je izuzetno važno sistemski raditi na stvaranju uslova koji će olakšati svakodnevicu učenika. Zato smo pokrenuli inicijativu ‘Škola bez tereta’, za uvođenje ormarića u školama, kako bismo rasteretili školske torbe i zaštitili zdravlje djece. Insistiraćemo da ova inicijativa zaživi širom Republike Srpske“, rekla je Radanović.

Zaključila je da ulaganje u djecu nije izbor, već obaveza svakog odgovornog društva.

„Budućnost svake zemlje se gradi ulaganjem u djecu od najranijeg uzrasta. Zato je naša dužnost da im obezbijedimo zdravo okruženje, kvalitetno obrazovanje i siguran prostor za odrastanje. Samo tako možemo stvoriti generacije bistre glave“, zaključila je Radanović.

Nastavi čitati

Politika

Novac “liježe” i kad se blokira: NAGRAĐENI ZA NERAD

Delegati Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) su tokom 2025. godine ostvarili primanja koja dosežu i do gotovo 100.000 KM, uključujući plate, naknade, regres i druge beneficije, dok je istovremeno rad ovog zakonodavnog tijela blokiran.

Umjesto da ispunjavaju svoju osnovnu funkciju koja se tiče usvajanja zakona i omogućavanja funkcionisanja države, delegati HDZ-a i SNSD-a su u više navrata učestvovali u političkim opstrukcijama, nedolascima na sjednice i namjernom obaranju dnevnog reda.

Dom naroda PSBiH je, uz izuzetak usvajanja budžeta, već nekoliko mjeseci u blokadi u režiji HDZ-a i SNSD-a, a koče se brojni zakoni važni za evropski put Bosne i Hercegovine.

Na jednoj od posljednjih sjednica Dom naroda PSBiH je trebao glasati o smanjenju akciza na gorivo ali se delegati iz HDZ-a i SNSD-a nisu pojavili.

Tokom prethodne, 2025. godine, održano je ukupno 20 sjednica, koje uključuju i njihove nastavke.

Visoke cifre za (ne)rad

Prema podacima koje je dobio Klix.ba, delegatima je na osnovu plata i naknada u 2025. godini isplaćeno 1.351.427 KM.

Posebno je zanimljivo da delegati pored osnovne plate, paušala, toplog obroka, naknada za prevoz i odvojeni život te regresa, primaju i naknade za obilazak izborne baze. Obilazak izborne baze podrazumijeva novac za stranačke aktivnosti kao što su organizacija tribina i druge.

Razlog zbog kojeg određeni delegati nisu primili novac za ovu stavku, kada se gledaju zvanični podaci, ne znači da sredstva nisu uplaćena za ovu namjenu. Novac iz ove stavke se, umjesto delegatima, može uplatiti i na račun strankama ispred kojih dolaze.

Nastavi čitati

Aktuelno