Connect with us

Politika

CIK-u MALO 7,4 MILIONA KM: Traži još para za izbore

Centralna izborna komisija BiH (CIK) pisaće Ministarstvu finansija i trezora BiH da im se obezbijedi dodatni novac za predstojeće lokalne izbore, a što će morati da bude i urađeno s obzirom na Izborni zakon BiH i Zakon o finansiranju institucija BiH, koje je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika.

Kako saznajemo u CIK-u, zahtjev će biti upućen u narednim danima, a još nije poznato koliko će se dodatno novca tražiti. Ranije, Ministarstvo finansija i trezora BiH, po zahtjevu CIK-a, obezbijedilo je 7,4 miliona KM, međutim to je zahtjev iz avgusta prošle godine, a u međuvremenu su se pojavile nove obaveze, CIK-u su nametanjem Izbornog zakona BiH dodijeljene nove nadležnosti, a i stanje na tržištu, u smislu javnih nabavki itd. je drugačije nego prije.

“Naša nadležna služba je pripremila draft s obzirom na to da imamo nove nadležnosti i potrebe, i stanje na tržištu je dosta drugačije u odnosu na vrijeme kada je išao proračunski zahtjev. Neće i ne smije biti ugrožena organizacija izbora u finansijskom smislu i 7,4 miliona već imamo na raspolaganju”, rekao je Željko Bakalar na sjednici Centralne izborne komisije BiH, koja je održana u petak prošle sedmice.

Inače, i novom zahtjevu CIK-a za budžetskim sredstvima će se morati udovoljiti s obzirom na Zakon o finansiranju institucija BiH koji je nametnuo Šmit još u 2022. godini. Tada je Šmit precizirao da za vrijeme privremenog finansiranja, rashodi predviđeni za finansiranje izbora koje sprovodi Centralna izborna komisija, a koji se pokrivaju iz budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH u skladu sa Izbornim zakonom BiH, smatraju se tekućim rashodima i realizuju u skladu sa budžetskim zahtjevom CIK-a.

“Za izvršenje zahtjeva CIK-a nadležno je Ministarstvo finansija i trezora BiH. Izuzetno od odredaba bilo kojeg drugog zakona, ukoliko ministar finansija i trezora BiH nije u mogućnosti ili neće da izvrši zahtjev CIK-a za finansiranje izbora u propisanom roku, zamjenik ministra finansija i trezora BiH će izvršiti takav zahtjev narednog dana po isteku navedenog roka”, piše u nametnutom Šmitovom zakonu.

U slučaju da ne postupe po zahtjevu CIK-a, predviđene su kazne za ministra i zamjenika ministra od 5.000 do 20.000 KM.

“Neophodno je da čim prije akt ode prema Ministarstvu finansija. Moramo osigurati sredstva za održavanje lokalnih izbora, bez obzira na to što budžet nije usvojen, i to nam daju direktno ovlaštenja i Izborni zakon. Molim da nadležna služba hitno pripremi i uputi akt i da uđemo u proces osiguranja sredstava za lokalne izbore u kompletnom iznosu”, rekao je Suad Arnautović, član Centralne izborne komisije BiH.

Na sjednici CIK-a istaknuto je i da, prema zakonima, Savjet ministara BiH u roku od 15 dana od dana raspisivanja izbora mora obezbijediti novac. S obzirom na to da će Centralna izborna komisija BiH vjerovatno iduće sedmice raspisati izbore, Savjet ministara BiH, najkasnije do 21. maja, moraće da im obezbijedi novac koji su tražili.

Osim po nametnutom Zakonu o finansiranju institucija BiH i po nametnutom Izbornom zakonu BiH, Ministarstvo finansija i trezora BiH, odnosno Savjet ministara BiH, mora udovoljiti zahtjevima CIK-a.

U članu 2. Izbornog zakona BiH Šmit je nametnuo da se “budžetska sredstva neophodna za finansiranje izbora isplaćuju u vrijeme i iznosima koje odredi organ nadležan za sprovođenje izbora”.

Nametnuti su i članovi koji govore da CIK može podnijeti budžetski zahtjev koji prelazi iznos gornje granice rashoda koji utvrđuje Ministarstvo finansija i trezora BiH te da Ministarstvo može dati svoje mišljenje o budžetskom zahtjevu CIK-a bez mogućnosti njegove izmjene, osim u slučaju kada je budžet CIK-a u suprotnosti s preuzetim obavezama o ograničenjima rashoda ili potrošnje po osnovu zaključenih međunarodnih ugovora, ili kada nacrt budžeta dovodi do budžetske neravnoteže.

Podsjećanja radi, CIK je nedavno usvojio i dokument okvirnog budžeta za period od 2025. do 2027. godine prema kojem će im trebati u te tri godine čak 139 miliona KM, a nedugo nakon toga zvaničnici Republike Srpske rekli su da neće pristati na to, jer u tom slučaju Republika Srpska treba da da svojih oko 50 miliona KM. Većina ovog novca potrebna je sa softver i opremu za nove tehnologije koje su nametnute Šmitovim izmjenama Izbornog zakona.

Politika

DEZINFORMISAO BIRAČE: CIK kaznio SNSD zbog Dodikovih tvrdnji o izbornim tehnologijama

CIK je zaključio da je Dodik tvrdnjama o elektronskom namještanju izbora dezinformisao birače i prekršio Izborni zakon.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK) kaznila je na današnjoj sjednici Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) sa 4.000 KM nakon prijave Transparensi internešnela u BiH, i utvrdila da je predsjednik ove stranke Milorad Dodik širio lažne informacije o izbornim tehnologijama koje mogu ugroziti integritet izbornog procesa.

TI BiH je 8. jula zatražio od CIK-a pokretanje postupka po službenoj dužnosti zbog Dodikovih izjava koje je 3. jula prenijela Radio-televizija Republike Srpske, u prilogu pod naslovom „Dodik: Stranci podvalili elektronski način glasanja, ali odnijećemo ozbiljnu pobjedu“. Dodik je, između ostalog, tvrdio da će tokom predstojećeg izbornog procesa biti pokušaja „izbornog inženjeringa i namještanja rezultata putem elektronskih sistema glasanja“.TI BiH je upozorio da se ove izjave mogu posmatrati u kontekstu člana 16.17a Izbornog zakona BiH, kojim je političkim subjektima zabranjeno da putem medija iznose lažne informacije koje mogu ugroziti integritet izbornog procesa i dezinformisati birače. Nadležna služba CIK-a je, nakon analize izjava i dostavljenih dokaza, predložila da se utvrdi kršenje Izbornog zakona i SNSD-u izrekne novčana kazna od 4.000 KM što su bez rasprave izglasali svi prisutni članovi CIK-a.

Na sjednici je rečeno da je u postupku utvrđeno da je Dodik iznio tvrdnje da su „stranci podvalili elektronski način glasanja“, da se „izbori namještaju putem elektronike“, kao i da postoji „međunarodna namjera da se utiče na izborni rezultat i oslabi određena politička opcija“. Utvrđeno je i da je Dodik 3. jula objavio sličan sadržaj na društvenim mrežama čime je prekršio član izbornog zakona koji zabranjuje širenje lažnih informacija.

Važno je naglasiti da tvrdnje o namještanju izbora putem „elektronskog načina glasanja“ nisu tačne jer BiH uvodi tehnologije za elektronsku identifikaciju birača i elektronsko brojanje glasova, a ne opremu za elektronsko glasanje, tako da će birači i dalje glasati na papirnim glasačkim listićima. Takođe, članom 5.23 Izbornog zakona jasno je propisano da će nakon prebrojavanja glasova putem izbornih tehnologija, birački odbori vršiti i ručno brojanje glasova koje je i do sada postojalo.

Tehnologije se uvode zbog dokazanih izbornih prevara

S obzirom na to da se u javnom prostoru već vodi sistemska kampanja širenja dezinformacija, potrebno je istaći da se izborne tehnologije uvode upravo zato da se spriječe masovne izborne prevare koje su proteklih godina dokazane kroz brojne sudske presude i postupke vođene od strane CIK-a.

Naime, sudskim presudama za izborne krađe u 2020. i 2022. godine kroz svjedočenja građana i materijalne dokaze utvrđeno je da su se masovno falsifikovali potpisi birača koji nisu izašli na izbore ali i umrlih lica koja nisu izbrisana iz biračkog spiska. Na taj način se falsifikovao izborni rezultat, a sve je kulminiralo masovnim prevarama na prijevremenim izborima u Republici Srpskoj prošle godine kada su izbori poništeni na 136 biračkih mjesta.

Tada je grafološkim vještačenjem utvrđeno da je na pojedinim mjestima falsifikovano i preko 50 odsto potpisa birača koji nisu izašli. Isto tako ponovnim brojanjem glasova u Republici Srpskoj 2022. godine utvrđeno je da je samo na zapisnicima ukradeno nekoliko hiljada glasova a u proces grafoloških vještačenja tada se nije ni ulazilo.

Uvođenje izbornih tehnologija upravo bi trebalo da spriječi dva dominantna načina manipulacije rezultatima glasanja: prvi kroz krađu identiteta i dopisivanje glasova birača koji nisu izašli na izbore i drugi kroz prepravljanje zapisnika i manipulacije u brojanju glasova. Upravo bi biometrijska identifikacija trebalo da suzi mogućnost da jedna osoba glasa u ime druge, dok bi skeniranje glasačkih listića trebalo da smanji prostor za naknadno manipulisanje rezultatima ili uništavanje glasačkih listića.

Nema postupka protiv Minića zbog promocije Dodika na otvaranju javnih radova

S druge strane, CIK je odbio pokrenuti postupak protiv premijera Republike Srpske Save Minića zbog Dodikove promocije na javnom događaju početka izgradnje dodatne trake za spora vozila na dionici magistralnog puta Podromanija – Sumbulovac. Ovaj slučaj je takođe prijavio TI BIH jer izborni zakon zabranjuje promociju političkih subjekata na javnim događajima koje finansiraju institucije ili javna preduzeća.

CIK je utvrdio da samo prisustvo predsjednika SNSD-a na javnom događaju nije prekršaj, pogotovo jer predsjednik stranke, prema CIK-u, nije predstavljao navedeni projekat kao projekat iza kojeg stoji politički subjekat.

Ipak, Dodik je držao govor prisutnima o samom projektu, obećavao novi vrtić na Sokocu i uređenje prilaza spomen području “Novi Zejtinlik” te je podsjetio da je završena sportska dvorana. Suvišno je i spominjati da ovakva vrsta promocije javnim resursima i na događajima institucija nije omogućena predsjednicima drugih političkih subjekata i da je ovo postao obrazac ponašanja lidera SNSD-a na nizu događaja koje organizuje vlast u Republici Srpskoj.

(Transparentno) Foto: AP

Nastavi čitati

Politika

NOVO ZADUŽENJE: Vlada uzima još 200 miliona evra iz Amerike

 Nakon što se prethodnih mjeseci na Londonskoj berzi zadužila 750 miliona evra, Vlada Republike Srpske zadužuje se za još 200 miliona evra, ali ovaj put kod Amerikanaca, ekskluzivno otkriva CAPITAL.

Sa troškovima kamate i provizijom, građani Srpske će Amerikancima morati da vrate više od 242 miliona evra ili više od 470 miliona maraka, što se sa pomenutim zaduženjima na Londonskoj berzi iz marta i maja ove godine penje na skoro dvije milijarde maraka.

Vlada je na posljednjoj sjednici zadužila ministarku finansija Zoru Vidović da realizuje ovo zaduženje i potpiše mandatno pismo i kreditni sporazum sa Bankom Amerike.

„Zadužuje se Ministarstvo finansija da realizuje zaduženje Republike Srpske putem sindiciranog kredita u iznosu od 200 miliona evra sa rokom otplate od pet godina, grejs periodom od godinu dana koji je uračunat u rok otplate i varijabilnom kamatnom stopom od 4,5 podsto plus šestomjesečni EURIBOR“, navodi se u zaključku Vlade u čijem posjedu je CAPITAL.

Ako uzmemo u obzir trenutnu vrijednost šestomjesečnog euribora koja iznosi 2,69 odsto dolazimo do toga da će kamata na kredit biti 7,19 odsto.

To znači da će Amerikanci na kamati od građana Srpske zaraditi oko 70 miliona maraka.

Pored toga, Vlada je prihvatila i dodatne troškove realizacije u iznosu od dva odsto ukupne vrijednosti kredita ili četiri miliona evra, odnosno 7,8 miliona KM.

Iz ovoga proizilazi da će nas najnovije zaduženje Vlade RS koštati gotovo 80 miliona maraka.

„Ovlašćuje se ministar finansija da u ime Vlade Republike Srpske potpiše mandatno pismo i kreditni sporazum sa Bankom Amerike (Banc of America), kao i sporazum sa procesnim agentom i sporazum sa pravnim savjetnikom i ostale pravne akte za realizaciju ovog zaduženja“, navodi se u zaključku koji je usvojen prošlog četvrtka na posljednjoj sjednici Vlade.

Ovaj zaključak još nije objavljen u Službenom glasniku RS, što budi sumnju da je Vlada pokušala da prikrije novo kreditno zaduženje.

Podsjećamo, Vlada RS se krajem marta na Londonskoj berzi zadužila za 500 miliona evra, uz fiksnu kamatnu stopu od 6,25 odsto.

Samo mjesec dana kasnije otkrili smo da se Vlada zadužila za još 250 miliona evra i to po većoj kamatnoj stopi i na duži period nego u martu.

capital.ba

Nastavi čitati

Politika

PSS TRAŽI ODGOVORE: Zašto protivgradna zaštita nije djelovala u cijelom Nevesinju? (FOTO)

Predstavnici Opštinskog odbora Pokreta Sigurna Srpska Nevesinje posjetili su domaćina Acu Hadžića, čije je imanje pretrpjelo značajnu štetu usljed nedavnog nevremena koje je pogodilo ovu opštinu.

“Od Protivgradne preventive Republike Srpske zahtijevamo da javnosti hitno odgovori zbog čega nije djelovano na području cijele opštine Nevesinje, već samo na dijelovima koji su pokriveni solarnim panelima?! Takođe, tražimo informaciju sa koliko protivgradnih raketa raspolažu protivgradne stanice na području Nevesinja?”, navodi Dušan Mrakić, član Regionalnog odbora PSS Hercegovina.

Istovremeno, kaže da očekuje da nadležno Ministarstvo i Opština Nevesinje u što kraćem roku izvrše procjenu nastale štete i izađu sa konkretnim mjerama pomoći i podrške poljoprivrednim proizvođačima, kako bi im se omogućio nastavak proizvodnje i ublažile posljedice ove elementarne nepogode.

“Pokret Sigurna Srpska će aktivno pratiti rad Komisije za procjenu štete i insistirati na potpunoj transparentnosti cijelog procesa procjene, kao i raspodjele pomoći, kako bi svaki oštećeni poljoprivrednik bio pravično tretiran”, navodi Mrakić u saopštenju.

Nastavi čitati

Aktuelno