Connect with us

Politika

CIK-u MALO 7,4 MILIONA KM: Traži još para za izbore

Centralna izborna komisija BiH (CIK) pisaće Ministarstvu finansija i trezora BiH da im se obezbijedi dodatni novac za predstojeće lokalne izbore, a što će morati da bude i urađeno s obzirom na Izborni zakon BiH i Zakon o finansiranju institucija BiH, koje je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika.

Kako saznajemo u CIK-u, zahtjev će biti upućen u narednim danima, a još nije poznato koliko će se dodatno novca tražiti. Ranije, Ministarstvo finansija i trezora BiH, po zahtjevu CIK-a, obezbijedilo je 7,4 miliona KM, međutim to je zahtjev iz avgusta prošle godine, a u međuvremenu su se pojavile nove obaveze, CIK-u su nametanjem Izbornog zakona BiH dodijeljene nove nadležnosti, a i stanje na tržištu, u smislu javnih nabavki itd. je drugačije nego prije.

“Naša nadležna služba je pripremila draft s obzirom na to da imamo nove nadležnosti i potrebe, i stanje na tržištu je dosta drugačije u odnosu na vrijeme kada je išao proračunski zahtjev. Neće i ne smije biti ugrožena organizacija izbora u finansijskom smislu i 7,4 miliona već imamo na raspolaganju”, rekao je Željko Bakalar na sjednici Centralne izborne komisije BiH, koja je održana u petak prošle sedmice.

Inače, i novom zahtjevu CIK-a za budžetskim sredstvima će se morati udovoljiti s obzirom na Zakon o finansiranju institucija BiH koji je nametnuo Šmit još u 2022. godini. Tada je Šmit precizirao da za vrijeme privremenog finansiranja, rashodi predviđeni za finansiranje izbora koje sprovodi Centralna izborna komisija, a koji se pokrivaju iz budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH u skladu sa Izbornim zakonom BiH, smatraju se tekućim rashodima i realizuju u skladu sa budžetskim zahtjevom CIK-a.

“Za izvršenje zahtjeva CIK-a nadležno je Ministarstvo finansija i trezora BiH. Izuzetno od odredaba bilo kojeg drugog zakona, ukoliko ministar finansija i trezora BiH nije u mogućnosti ili neće da izvrši zahtjev CIK-a za finansiranje izbora u propisanom roku, zamjenik ministra finansija i trezora BiH će izvršiti takav zahtjev narednog dana po isteku navedenog roka”, piše u nametnutom Šmitovom zakonu.

U slučaju da ne postupe po zahtjevu CIK-a, predviđene su kazne za ministra i zamjenika ministra od 5.000 do 20.000 KM.

“Neophodno je da čim prije akt ode prema Ministarstvu finansija. Moramo osigurati sredstva za održavanje lokalnih izbora, bez obzira na to što budžet nije usvojen, i to nam daju direktno ovlaštenja i Izborni zakon. Molim da nadležna služba hitno pripremi i uputi akt i da uđemo u proces osiguranja sredstava za lokalne izbore u kompletnom iznosu”, rekao je Suad Arnautović, član Centralne izborne komisije BiH.

Na sjednici CIK-a istaknuto je i da, prema zakonima, Savjet ministara BiH u roku od 15 dana od dana raspisivanja izbora mora obezbijediti novac. S obzirom na to da će Centralna izborna komisija BiH vjerovatno iduće sedmice raspisati izbore, Savjet ministara BiH, najkasnije do 21. maja, moraće da im obezbijedi novac koji su tražili.

Osim po nametnutom Zakonu o finansiranju institucija BiH i po nametnutom Izbornom zakonu BiH, Ministarstvo finansija i trezora BiH, odnosno Savjet ministara BiH, mora udovoljiti zahtjevima CIK-a.

U članu 2. Izbornog zakona BiH Šmit je nametnuo da se “budžetska sredstva neophodna za finansiranje izbora isplaćuju u vrijeme i iznosima koje odredi organ nadležan za sprovođenje izbora”.

Nametnuti su i članovi koji govore da CIK može podnijeti budžetski zahtjev koji prelazi iznos gornje granice rashoda koji utvrđuje Ministarstvo finansija i trezora BiH te da Ministarstvo može dati svoje mišljenje o budžetskom zahtjevu CIK-a bez mogućnosti njegove izmjene, osim u slučaju kada je budžet CIK-a u suprotnosti s preuzetim obavezama o ograničenjima rashoda ili potrošnje po osnovu zaključenih međunarodnih ugovora, ili kada nacrt budžeta dovodi do budžetske neravnoteže.

Podsjećanja radi, CIK je nedavno usvojio i dokument okvirnog budžeta za period od 2025. do 2027. godine prema kojem će im trebati u te tri godine čak 139 miliona KM, a nedugo nakon toga zvaničnici Republike Srpske rekli su da neće pristati na to, jer u tom slučaju Republika Srpska treba da da svojih oko 50 miliona KM. Većina ovog novca potrebna je sa softver i opremu za nove tehnologije koje su nametnute Šmitovim izmjenama Izbornog zakona.

Related Topics:

Politika

POTPUNI KOLAPS NA PRUGAMA! Željeznicama RS prijeti bezdan od 75 miliona KM, radnici ostaju bez posla

“Željeznice Republike Srpske” u naredne tri godine očekuju gubitak od 75,44 miliona KM, dok istovremeno ostaju bez radnika zbog niskih plata, a nove poslove ugovaraju od mjeseca do mjeseca, bez garancije da će se transporti nastaviti.

Uprava pokušava da nadoknadi gubitak poslova nakon prestanka prevoza za Željezaru Zenica i Koksaru Lukavac, ali novi transporti zasad ne osiguravaju kontinuitet poslovanja.

Željeznice RS ostaju bez radnika zbog niskih plata

Krajem avgusta ŽRS su dobile saglasnost Vlade Republike Srpske za prijem do 30 novih radnika, ali ta kvota još nije popunjena, dok se istovremeno nastavlja smanjenje broja zaposlenih.

Prema riječima Dragana Peulića, predsjednika Samostalnog sindikata saobraćajno-transportne djelatnosti ŽRS, broj radnika od početka godine smanjen je za oko 90 do 100, a jedan od razloga za odlazak zaposlenih, osim penzionisanja, jesu i niske plate.

“Ljudi konstantno napuštaju ‘Željeznice Republike Srpske’ zbog malih, odnosno niskih plata. Kada je riječ o prijemu novih radnika, za koje je Vlada dala odobrenje za oko 30 radnika, još nismo dobili precizan odgovor na kojim radnim mjestima su oni potrebni. Postoje sekcije, poput banjalučke, gdje je potreban prijem radnika, ali nam nije rečeno koliko je ljudi potrebno i na konkretno kojim radnim mjestima”, naveo je Peulić.

Prema njegovim riječima, odobren je prijem 30 izvršnih radnika na određeno vrijeme, ali potrebe za radnicima na konkretnim radnim mjestima još nisu precizirane.

Novi transporti ne mogu nadoknaditi izgubljene poslove

Kada je riječ o poslovanju, Peulić je naveo da uprava pokušava da pronađe nove poslove i transporte kako bi nadoknadila gubitke nakon prestanka prevoza za Željezaru Zenica i Koksaru Lukavac.

Uvedeni su novi transporti, među kojima su prevoz žice, mazuta i goriva, a pojedine vrste prevoza bilježe rast. Ipak, to nije dovoljno da se nadoknadi izgubljeni obim posla.

“Bilježi se povećanje pojedinih vrsta prevoza, ali se time ne može u potpunosti nadoknaditi gubitak koji smo imali zbog prestanka prevoza za Željezaru. Taj transport činio je značajan dio ukupnog obima posla”, kazao je Peulić.

Dodao je da je ranije objavljeno da je od početka godine broj radnika smanjen za oko 70, ali da je, prema njegovoj procjeni, taj broj sada porastao na oko 90 do 100.

“Dio ljudi odlazi u penziju, ali ima i onih koji napuštaju preduzeće”, rekao je Peulić.

Poslovi se ugovaraju od mjeseca do mjeseca
Dragan Zelenković, vršilac dužnosti direktora ŽRS, rekao je da je situacija nešto bolja nego u prethodnom periodu, ali da novi poslovi još nemaju kontinuitet.

“Ti poslovi su još ad hok, bez kontinuiteta, ugovaraju se od mjeseca do mjeseca, tako da ne možemo sa sigurnošću planirati obim posla za naredna tri mjeseca”, rekao je Zelenković.

Govoreći o broju zaposlenih, Zelenković je potvrdio da je odobren prijem do 30 radnika, ali da predviđena kvota još nije popunjena.

Dodao je da zaposleni uglavnom odlaze u penziju, što je posljedica nepovoljne starosne strukture, te da u prethodnom periodu nije bilo više od 15 sporazumnih raskida ugovora o radu.

Gubitak ŽRS u tri godine premašuje 75 miliona KM
Prema projekcijama uprave, “Željeznice RS” u periodu od 2026. do 2028. godine očekuju ukupni gubitak od 75,44 miliona KM.

Planom poslovanja predviđeno je da gubitak u 2026. godini iznosi 20,09 miliona KM, dok bi naredne godine on trebalo da poraste na 27,94 miliona KM. Za 2028. godinu planiran je negativan finansijski rezultat od 27,41 milion KM.

Trogodišnji plan poslovanja naći će se među materijalima za sjednicu Skupštine akcionara ŽRS, zakazanu za kraj oktobra u Doboju.

Jedan od značajnijih finansijskih tereta predstavljaju troškovi zaposlenih. Za plate, naknade plata i ostale lične rashode u 2026. godini planirano je oko 52 miliona KM, što čini približno polovinu ukupnih troškova preduzeća.

Značajan izdatak predstavlja i amortizacija, koja prema planu poslovanja učestvuje sa oko 17 odsto u ukupnim rashodima. Za ove troškove u 2026. godini predviđeno je 18 miliona KM.

(Nezavisne)

Nastavi čitati

Politika

VRATITI SLOBODU I DOSTOJANSTVO! Vukomanović “Skupština mora da nadzire vlast, a ne da joj služi!”

Povodom 35 godina Narodne skupštine Republike Srpske, šef Kluba poslanika PDP-a Tanja Vukomanović poručila je da ovaj jubilej obavezuje na poštovanje institucije, ali i na istinu o odnosu vlasti prema njoj.

– Narodna skupština Republike Srpske je kroz istoriju donosila odluke od presudnog značaja za Republiku Srpsku. Njena je obaveza da i danas služi narodu i čuva interese Republike, a ne interese pojedinaca. Institucije se ne čuvaju samo imenom, zgradom i svečanim sjednicama, već vjernošću svrsi zbog koje su nastale – istakla je Vukomanovićeva.

Ona je naglasila da je vlast koja je Skupštinu podredila svojoj volji, a njen autoritet koristila za stranačke interese, zaboravila da joj je povjereno upravljanje, a ne vlasništvo nad Republikom Srpskom.

– Istorija nas uči da se moć pojedinaca završava, ali posljedice slabljenja institucija ostaju generacijama. Zato ovaj jubilej mora biti i obaveza da Narodnoj skupštini Republike Srpske vratimo slobodu da odlučuje, snagu da nadzire vlast i dostojanstvo da govori u ime naroda. U ime Kluba poslanika PDP-a i svoje lično ime čestitam 35 godina Narodne skupštine Republike Srpske – poručila je Vukomanovićeva.

Nastavi čitati

Politika

OBEĆANJE LUDOM RADOVANJE! Partijski paraziti i dalje gutaju milione u JAVNOM SEKTORU!

Višegodišnje najave najviših zvaničnika Republike Srpske o obračunu sa takozvanim „neradnicima“ i stranačkim zapošljavanjem u javnom sektoru i dalje ostaju bez konkretnih rezultata, dok pokazatelji u javnim preduzećima ukazuju na tešku finansijsku situaciju.

Uprkos tome što je još 2022. godine najavljivano uklanjanje lica koja primaju plate, a ne dolaze na posao, do danas je otkaz dobilo tek dvadesetak zaposlenih u javnom sektoru.

Slične najave ponavljale su se i u narednom periodu, uključujući i upozorenja na višemilionske stimulativne otpremnine u „Elektroprivredi Republike Srpske“, nakon kojih je uslijedio nov prijem radnika, kao i na nepravilnosti u preduzećima poput „Šuma Republike Srpske“ i Mješovitog holdinga „ERS“.

Narodni poslanik Tanja Vukomanović ocjenjuje da su višekratna obećanja zvaničnika o sankcionisanju nepravilnosti u javnim preduzećima ostala bez realizacije.

„Svaki put kada se najavi obračun sa neradnicima ili odgovornost za nepravilnosti u javnim preduzećima, na kraju ne bude ništa. Vlast godinama gradi sistem stranačkog zapošljavanja koji služi za očuvanje političkih pozicija, dok javna preduzeća i institucije trpe ogromne gubitke“, navela je Vukomanovićeva.

Prema njenim riječima, stranačka zapošljavanja nastavljena su i uoči posljednjih izbora, čime se nastavlja praksa opterećivanja javnog sektora i preduzeća koja se nalaze u izuzetno teškom finansijskom položaju.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno