Connect with us

Društvo

ČISTA NOSTALGIJA! Navike iz našeg djetinjstva koje su potpuno nestale, a današnjoj omladini zvuče bizarno! (FOTO)

Pripadnici generacije X, koji su odrastali tokom 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka, imali su puno više slobode i samostalnosti nego mnoga današnja djeca.

Kako se nekad odrastalo

  • Jedan fiksni telefon za cijelu porodicu.
  • Crtani filmovi samo subotom ujutro.
  • Putovanja uz papirnate karte i mape.
  • Večera za stolom bila je pravilo.
  • Igra napolju bez stalnog roditeljskog nadzora.

Odrastali su u vrijeme bez pametnih telefona, društvenih mreža i interneta, zbog čega su veliki dio vremena provodili družeći se i istražujući svijet oko sebe.

Mnoge svakodnevne aktivnosti koje su tada bile sasvim uobičajene danas su gotovo nestale ili su ih zamijenile moderne tehnologije.

Mnoge svakodnevne aktivnosti bile uobičajene. Foto Printscreen/Video/YouTube/Rhetty for History
Mnoge svakodnevne aktivnosti bile uobičajene. Foto Printscreen/Video/YouTube/Rhetty for History

Upravo su te navike obilježile njihovo djetinjstvo, a mlađe generacije danas ih rijetko ili uopšte ne doživljavaju.

Borba za fiksni telefon

U vrijeme kada je cijela porodica dijelila jedan fiksni telefon, dogovaranje oko njegova korištenja bilo je sasvim uobičajeno.

Braća i sestre često su se prepirala oko toga ko će prvi telefonirati, a privatni razgovori bili su prava rijetkost.

Za razliku od današnje djece, koja uglavnom imaju svoje mobilne telefone, tada je telefon bio zajednički dio domaćinstva, piše YourTango.

Crtani filmovi subotom ujutro

Subotnje jutro bilo je rezervisano za omiljene crtane filmove, koje su djeca čekala cijelu sedmicu.

Crtani filmovi su se mogli gledati samo u tačno određeno vrijeme. Foto Printscreen/Video/YouTube/Rhetty for History
Crtani filmovi su se mogli gledati samo u tačno određeno vrijeme. Foto Printscreen/Video/YouTube/Rhetty for History

Dok su roditelji ispijali kafu i čitali novine, djeca su provodila jutro ispred televizora prije nego što bi ostatak dana provela vani.

Pošto nije bilo streaming platformi, crtani filmovi su se mogli gledati samo u tačno određeno vrijeme.

Snalaženje uz karte od papira

Prije GPS-a i navigacijskih aplikacija porodice su se na putovanjima oslanjale na papirnate karte i unaprijed zapisane upute.

Iako je takav način snalaženja ponekad bio zahtjevan, decenijama je bio sasvim uobičajen.

Na dužim putovanjima karta je bila neizostavan dio automobila, a pronalazak odredišta često je zahtijevao više planiranja nego danas.

Zajedničke porodične večere

Brojna istraživanja pokazuju da zajednički obroci mogu potaknuti osjećaj pripadnosti i povezanosti među članovima porodice.

Zajedničko okupljanje za stolom bilo je važan dio svakodnevice. Foto Printscreen/Video/YouTube/Rhetty for History
Zajedničko okupljanje za stolom bilo je važan dio svakodnevice. Foto Printscreen/Video/YouTube/Rhetty for History

Iako su djeca ponekad nerado prekidala igru zbog večere, zajedničko okupljanje za stolom bilo je važan dio svakodnevice, dok je danas zbog užurbanog načina života znatno rjeđe.

Igra vani bez nadzora

Djeca generacije X veliki dio slobodnog vremena provodila su vani, često bez stalnog nadzora roditelja, prenosi Index.

Veliki dio vremena djeca provodila vani, često bez stalnog nadzora roditelja. Foto Quang Nguyen Vinh/Pexels
Veliki dio vremena djeca provodila vani, često bez stalnog nadzora roditelja. Foto Quang Nguyen Vinh/Pexels

ozila su bicikle, istraživala komšiluk i vraćala se kući tek kada bi se upalila ulična rasvjeta, razvijajući pritom samostalnost i snalažljivost.

Takav način odrastanja mnogima je omogućio da od malih nogu nauče samostalno donositi odluke i rješavati svakodnevne situacije.

Nezavisne

Društvo

NOVI UDAR NA KUĆNI BUDŽET: Hljeb u pojedinim pekarama poskupio preko noći

U zemlji u kojoj se cijene dižu brže od plata i penzija, još jedno poskupljenje prošlo je gotovo tiho. Osim što ga nisu propustili primjetiti oni koji svakog dana ulaze u pekaru.

Hjleb od više vrsta brašna, težine 550 grama, koji je donedavno koštao dvije marke, danas se prodaje za 2,40 KM. Naizgled „samo“ 40 feninga više. U stvarnosti, čak 20 odsto skuplje. A penzija otišla gore 3,5%….

Neke banjalučke pekare ponovo pomjeraju granice ekonomske logike. Ako ste prošle sedmice ušli u pekaru s namjerom da kupite hljeb, vjerovatno vas je dočekao hladan tuš. Cijena je sa okrugle 2 KM skočila na 2,40 KM. Nema tu sitnih korekcija, fening po fening, da se narod navikne. Kad se poskupljuje, ide se odmah jako. 40 feninga gore.

Za one koji hljeb kupuju redovno, matematika je neumoljiva.

-Rekli su mi da su morali da poskupe i da nova cijena važi od prošle sedmice. Nije poskupjelo za deset ili dvadeset feninga, nego odmah četrdeset. Gramaža ista, nadam se i sastav isti. A penzija će mi biti veća za 17 maraka. Eto, za tih 17 KM više mogu da kupim sedam hljebova – priča za Srpskainfo penzioner Rajko K.

Nije, međutim, poskupio samo hljeb.

U nekim banjalučkim pekarama komad pite sa 4,5 otišao je na 4,8 KM, parče pice više nije 3,3 KM, već tri i po marke. U pojedinim pekarama više cijene dočekale su i kifle, kroasani, zemičke… Nekada se govorilo da je hljeb simbol osnovne životne namirnice. Danas postaje simbol inflacije.

Murisa Marić, predsjednica Udruženja za zaštitu potrošača „Don“ upozorava da je postalo sasvim normalno da svako povećanje ulaznih troškova odmah završi na računu građana. Ali kada troškovi padnu cijene ostanu iste.

–Kod nas je postala praksa slobodnog formiranja cijena. Bilo šta da poskupi za deset feninga, odmah osjetimo na proizvodima, bez obzira postoji li realan osnov ili ne. I to uvijek drastično vidimo na hljebu i pekarskim proizvodima. Kada je gorivo pojeftinilo, nismo vidjeli da je bilo koji proizvod postao jeftiniji. Međutim, čim nešto poskupi, automatski rastu i cijene u prodavnicama i pekarama – kaže ona za Srpskainfo.

Drugim riječima, tržište kod nas odlično pamti kako da poskupi, ali ima ozbiljnih problema sa pamćenjem kada treba pojeftiniti.

-Za hljeb i pekarske proizvode teško se može upratiti kolika je prodaja, koliko je poskupjelo, koliko je gramaža, koliko je uopšte različitih proizvoda. Ima tu mnogo posla i za inspekcijske organe – govori ona i dodaje kako danas imamo situaciju da je kifla skoro u rangu cijene pola hljeba.

-To zaista nema smisla. Neko bi morao ozbiljno da se pozabavi ovim cijenama i načinom na koji se formiraju – poručuje Marićeva. Prema njenim riječima, zahvaljujući medijima neko o ovim problemima i govori.

-Ušli smo u kolotečinu. U smislu, tako je. Ako možeš kupi, ako ne možeš, nemoj. Neću tako da živim – poručuje ona.

Poskupljenje od 40 feninga možda ne zvuči dramatično onome ko hljeb kupi povremeno. Ali porodici koja svakodnevno kupuje dva hljeba to znači gotovo 300 maraka više na godišnjem nivou, samo za jednu osnovnu životnu namirnicu.

A kada se tome dodaju skuplje pite, peciva, mlijeko, meso, voće, povrće, računi i lijekovi, postaje jasno zašto mnogi već sredinom mjeseca prestanu brojati dane do plate i počnu brojati marke u novčaniku.

Podsjećamo, povećanje penzija od 3,55 odsto u Republici Srpskoj primenjivaće se od avgustovske isplate. Najniža penzija u Srpskoj iznosi 361,75 KM. Najniža penzija za 15 godina penzijskog staža i više je 434,15 KM, a najniža penzija za 20 godina penzijskog staža i više, a manje od 30, iznosi 506,52 KM. Najniža penzija za 30 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 iznosi 578,94 KM, a najniža penzija za 40 godina penzijskog staža i više iznosi 723,70 KM.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

SPEKTAKL NA PETRIĆEVCU: Romana Panić stiže na „Petrovdanske dane“

Ljubitelje dobre muzike u petak, 17. jula, očekuje koncert naše sugrađanke i popularne pop pjevačice Romane Panić, koji će biti održan u okviru manifestacije „Petrovdanski dani Petrićevca“.

Koncert počinje u 20.00 časova na sportskim terenima kod Osnovne škole „Miloš Crnjanski“ na Petrićevcu, gdje će publika imati priliku da uživa u dobro poznatim hitovima i odličnoj atmosferi.

„Petrovdanski dani Petrićevca“ već godinama okupljaju veliki broj posjetilaca kroz sadržaje koji njeguju tradiciju, ali i donose kvalitetan zabavni program za sve generacije. Manifestaciju organizuju Mjesna zajednica Petrićevac i Parohija petrićevačka, uz podršku Grada Banjaluke.

Svi su dobrodošli, poručuju organizatori ističući da posjetioce očekuje veče ispunjeno muzikom, druženjem i lijepom atmosferom.

Nastavi čitati

Društvo

JOŠ IMA ŠANSE ZA UPIS: Na fakultetima UNIBL slobodno 720 mjesta

Tačno 720 slobodnih mjesta ostalo je na fakultetima koji djeluju u okviru Univerziteta u Banjaluci, a budući studenti, koji nisu upisali željeno zanimanje, do 16. jula imaju pravo upisa na neki od srodnih studijskih programa bez ponovnog polaganja prijemnog ispita.

“Studentske službe će kandidatima izdati potvrdu o položenom prijemnom ispitu, a koju kandidati do 16. jula zajedno sa konkursnom dokumentacijom mogu predati na studijski program na kojem je ostalo slobodnog mjesta za upis. Upis kandidata će biti završen do 17. jula ove godine”, saopštili su sa banjalučkog Univerziteta.

U nastavku lista fakulteta i broj slobodnih mjesta:
Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet – 32
Ekonomski fakultet – 32
Elektrotehnički fakultet – 96
Mašinski fakultet – 77
Medicinski fakultet – 72
Poljoprivredni fakultet – 24
Pravni fakultet – 42
Prirodno-matematički fakultet – 80
Rudarski fakultet – 26
Tehnološki fakultet – 34
Fakultet političkih nauka – 30
Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta – 19
Filozofski fakultet – 39
Filološki fakultet – 91
Šumarski fakultet – 26

Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno