Društvo
SPORAZUM BIH I HRVATSKE BEZ REZULTATA: Kamioni na granicama čekaju i do 30 sati
Iako je sporazumom koji su nedavno potpisale BiH i Hrvatska bilo predviđeno otvaranje još tri granična prelaza na kojima bi se obavljali fitosanitarni pregledi, što bi ubrzalo protok robe i rasteretilo najopterećenije prelaze, to se još nije desilo.
Zbog toga prevoznici upozoravaju da se i dalje suočavaju sa čekanjima na granici i do 30 sati, što prema njihovim riječima, posebno otežava transport lako kvarljive robe tokom ljetnih mjeseci.
Novi fitosanitarni prelazi još nisu počeli s radom
Mirko Ivanović, član Konzorcijuma “Logistika BiH”, rekao je za “Nezavisne novine” da, iako je najavljeno otvaranje novih graničnih prelaza sa fitosanitarnim inspekcijama, oni još nisu počeli s radom.
“Pretpostavljamo da je razlog nedostatak inspektora, s obzirom na to da su počeli godišnji odmori. Nadamo se da će taj problem biti riješen do kraja avgusta”, kazao je Ivanović.
Dodaje da se zbog toga kamioni i dalje zadržavaju na granicama po nekoliko sati, a najveći pritisak trpi granični prelaz Gradiška.
“Kamioni i dalje čekaju po nekoliko sati. Najveći pritisak je na graničnom prelazu Gradiška, jer roba koja podliježe fitosanitarnim pregledima i dalje mora da prolazi tim putem, pošto ostali prelazi još nisu počeli s radom”, istakao je Ivanović.
Prema njegovim riječima, otvaranje novih graničnih prelaza sa fitosanitarnim inspekcijama značajno bi rasteretilo Gradišku i ubrzalo protok robe, posebno u vrijeme povećanog obima transporta tokom ljetne sezone.
Prevoznici: Umjesto poboljšanja, čekanja su još duža
Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport Republike Srpske, kaže da je stanje na graničnim prelazima danas lošije nego ranije, uprkos obećanjima da će novi režim rada ubrzati protok teretnog saobraćaja.
“Umjesto bržeg protoka teretnog saobraćaja, vozači se suočavaju sa još dužim čekanjima i lošijim uslovima”, rekao je Grbić.
Podsjeća da je prilikom nedavnog potpisivanja sporazuma između Bosne i Hercegovine i Hrvatske najavljeno uvođenje fitosanitarnih pregleda na graničnim prelazima Izačić, Kamensko i Svilaj, što je trebalo da rastereti najopterećenije prelaze i ubrza promet robe. Međutim, kako tvrdi, ta odluka još nije sprovedena.
“Najavljeni su produženo radno vrijeme fitosanitarnih službi, veći broj inspektora i efikasniji rad, ali obećanja nisu ispunjena. Bilo je mnogo obećanja, produžen rad četvrtkom i petkom, više fitosanitarnih inspektora. Od toga nema ništa”, istakao je Grbić.
Dodaje da prevoznici već godinama upozoravaju na iste probleme i da su u više navrata od nadležnih institucija tražili njihovo rješavanje, ali bez konkretnih rezultata.
“Od 2010. godine stotinama puta smo apelovali, pisali dopise i održavali sastanke. Sve bude obećano, a poslije toga ne bude ništa”, naveo je Grbić.
Gradiška i dalje najveće usko grlo za teretni saobraćaj
Prema njegovim riječima, najveći problem predstavljaju višesatna čekanja na graničnim prelazima, posebno tokom ljetnih mjeseci, kada se prevozi kvarljiva roba.
“Na graničnom prelazu Gradiška čeka se od 13 do 15 sati, a nekada i do 30 sati. Vozači stoje pod vedrim nebom, bez osnovnih uslova, a kvarljiva roba trpi zbog visokih temperatura”, upozorio je Grbić.
On ističe da na graničnom prelazu Gradiška i dalje ne postoji posebna traka za prazne kamione, zbog čega sva teretna vozila čekaju u istoj koloni, što dodatno usporava saobraćaj.
Dodaje da, osim nešto bržeg protoka putničkih vozila, nije došlo do značajnijih poboljšanja u teretnom saobraćaju, niti su ispunjena ranije data obećanja o unapređenju rada graničnih prelaza.
Sporazum predviđa šest graničnih prelaza za inspekcijske kontrole
Podsjetimo, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto i predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković potpisali su 8. juna novi ugovor o graničnim prelazima između dvije zemlje.
“Po sadržaju ranijeg ugovora imali smo samo dva prelaza najviše kategorije – Bijaču i Gradišku. Sada, prema novom ugovoru, imamo pet graničnih prelaza za kontrolne preglede robe pod svim inspekcijskim nadzorima. Tu je i šesti prelaz Stara Gradiška, koji će preuzeti tu ulogu kada novi most postane potpuno operativan i u funkciji”, izjavila je tada Krišto.
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Stižu oblaci i padavine
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH i će biti toplo za ovo doba godine, povremeno i vjetrovito uz sunčane periode, te postepeno naoblačenje koje će se širiti od sjevera i zapada ka istoku i usloviće povremenu kišu.
Prije podne biće pretežno sunčano, samo će na jugu biti promjenljivo oblačno uz slabu kišu ponegdje, a oko rijeka i po kotlinama prolazna magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Uveče i naredne noći biće suvo uz čestu pojavu magle.
Duvaće slab vjetar u prvom dijelu dana, a zatim umjeren do jak, jugozapadni i zapadni. Uveče ponovo slab.
Minimalna temperatura vazduha biće od jedan do sedam, na jugu oko 10, a dnevna od 13 do 17, u višim predjelima od osam stepeni Celzijusovih.
Društvo
POSKUPLJENJIMA NEMA KRAJA! Paprika skuplja 100 odsto, rastu cijene i higijene
Cijene osnovnih životnih namirnica i kućnih potrepština nastavljaju da rastu, a najnovija analiza za oktobar pokazuje da su pojedini proizvodi značajno poskupjeli. Među njima se posebno izdvaja svježa paprika, čija se cijena gotovo udvostručila, dok su skuplji i određeni komadi svinjetine, čokoladni namaz, pasirani paradajz, med i higijenski ulošci.
Prema istraživanju portala Koliko.hr i Hrvatskog udruženja za zaštitu potrošača (HUZP), osnovna prehrambeno-higijenska korpa za četvoročlanu porodicu u oktobru je u prosjeku koštala 499,83 evra, što je 6,97 evra više nego u septembru.
Ova korpa obuhvata 51 proizvod namijenjen zadovoljavanju osnovnih prehrambenih i higijenskih potreba. Najskuplja je bila Istarska županija, gdje je za osnovnu korpu trebalo izdvojiti 528,70 evra, odnosno 35,70 evra više nego mjesec ranije. Slijede Primorsko-goranska županija sa 513,46 evra, Grad Zagreb sa 512,56 evra i Zadarska županija sa 512,14 evra.
S druge strane, najpovoljnija je bila Požeško-slavonska županija, gdje je korpa koštala 481,70 evra. Slijede Brodsko-posavska sa 481,96 evra i Virovitičko-podravska sa 486,92 evra.
Razlika između najskuplje i najjeftinije županije iznosila je 47 evra.
Skuplja je i standardna korpa, koja obuhvata 77 proizvoda i nešto širi izbor namirnica i kućnih potrepština. Njena prosječna cijena za četvoročlanu porodicu u oktobru je iznosila 737,82 evra, što je 3,40 evra više nego u septembru.
I u ovoj kategoriji najskuplja je bila Istarska županija sa 771,32 evra, dok je najpovoljnija Brodsko-posavska, gdje je korpa koštala 712,48 evra. Razlika između njih dostigla je 58,84 evra.
Paprika gotovo duplo skuplja
Među proizvodima koji su najviše poskupjeli posebno se izdvaja svježa paprika, čija se cijena na nivou Hrvatske gotovo udvostručila.
Pojedini komadi svinjetine skuplji su za više od deset odsto, dok je cijena popularnog domaćeg čokoladnog namaza porasla za više od šest odsto.
Poskupljenja su zabilježena i kod pasiranog paradajza, higijenskih uložaka i meda.
„Na cijenu županijske korpe utiče i dostupnost robe, kao i cijena najsličnijeg zamjenskog proizvoda. Na nivou države zabilježili smo veliko poskupljenje svježe paprike čija se cijena gotovo udvostručila. Određeni komadi svinjetine skuplji su za više od deset odsto, a popularni domaći čokoladni namaz za više od šest odsto“, istakao je Siniša Bogdanić sa portala Koliko.hr.
Šta je pojeftinilo?
Iako je većina praćenih proizvoda zabilježila rast cijena, bilo je i onih koji su pojeftinili. Među njima su stopostotni sok od jabuke i čajna pašteta.
Predsjednica HUZP-a Ana Knežević upozorila je da cijene potrošačkih korpi i dalje rastu, ali da bi uvođenje baznih cijena trebalo da olakša praćenje poskupljenja.
„Kao što vidimo, cijene korpi i dalje rastu, ali sada imamo bazne cijene pa će potrošačima biti ‘lakše’ jer će odmah vidjeti koliko je nešto poskupjelo. A onima sa niskim pritiskom neće trebati tablete jer će im bazne cijene pomoći u podizanju pritiska“, prokomentarisala je Knežević.
Osnovna korpa obuhvata namirnice poput hljeba, brašna, tjestenine, pirinča, krompira, voća, povrća, mesa i mliječnih proizvoda, ali i sredstva za ličnu i kućnu higijenu.
Standardna korpa sadrži 77 artikala, uključujući raznovrsnije namirnice, grickalice, sokove, kao i umjerene količine piva i vina.
BL-PORTAL
Društvo
ŽENA MAJSTOR NA GRADILIŠTU! Njima su točili rakiju, a meni vodu!
Žene koje rade u građevinarstvu i dalje se susreću sa predrasudama, seksističkim komentarima i potrebom da stalno dokazuju svoje znanje, a o tome koliko je teško izboriti se za autoritet na gradilištu povela se rasprava na Reditu.
Jedna korisnica iz Hrvatske pokrenula je diskusiju u kojoj je željela da čuje iskustva žena zaposlenih u sektoru kojim i dalje dominiraju muškarci. Zanimalo ju je kako se kolege, poslodavci i klijenti odnose prema njima, da li se suočavaju sa predrasudama, ali i kakvi su uslovi rada za žene koje su odlučile da se bave građevinom ili pokrenu vlastiti posao.
Odgovori su pokazali da iskustva nisu ista. Dok neke žene govore o potcjenjivanju i neprijatnim komentarima, druge ističu da su se više od pola susretale sa predrasudama zbog mladosti i nedostatka iskustva.
Jedna korisnica, koja radi na poslovima projektantskog nadzora na gradilištu, navela je da je klijentima trebalo više vremena da prihvate njenu stručnost nego kolegama i radnicima.
„U svakom slučaju, ako imaš znanje i timski si igrač, brzo se te predrasude sruše. Na gradilištu je često toksična atmosfera i ako si slab, nebitno kog pola i godina, satraće te. Uvijek imaš onih što vole da sole pamet i ženama i svima“, napisala je.
Prema njenim riječima, najbolji način da se izbori sa takvim situacijama jeste da ne ulazi u nepotrebne rasprave, već da posao obavlja na osnovu znanja, činjenica i konkretnih rješenja.
Istakla je i da joj je važno da sve dogovore i obaveze dostavlja napismeno, da poštuje rokove i održava prijateljski, ali profesionalan odnos sa saradnicima.
„Kad vide da ti svoj posao znaš i obavljaš bez greške, malo se primire, odnosno nemaju čime više da te lome. Moraš da budeš stvarno stručna i da dobro poznaješ procese na gradilištu da te ne bi maltretirali, ali više od svega moraš da imaš veoma visoke socijalne vještine i da budeš ultra smirena u stresnim situacijama“, navela je.
“Meni voda, njima rakija”
Posebnu pažnju privukao je komentar žene koja je godinama radila kao rukovodilac gradilišta. Ona je opisala neobičan način na koji je, kako tvrdi, uspjela da uspostavi bolji odnos sa muškim kolegama.
„Radila sam godinama kao rukovodilac gradilišta. Bilo je svega dok se nisam fiktivno napila sa njima. U kafani je radila djevojka sa kojom sam išla u osnovnu školu. Meni je točila vodu, a njima rakiju. Od tada je sve bilo ok. Bukvalno su u kanalu završili“, napisala je.
Njen komentar izazvao je brojne reakcije, a korisnici su pohvalili snalažljivost i duhovitost ovog poteza.
Ipak, nisu sva iskustva bila tako pozitivna. Jedna žena navela je da je zbog neprijatnosti napustila operativne poslove u građevinarstvu.
„Ja sam davno otišla iz operative, ali gradilište je za ženu bilo muka, od seksističkih komentara do toga da te niko ne sluša jer šta žena zna o građevini. Baš je trebalo biti ku**a. Nadam se da se situacija promijenila nabolje“, napisala je.
Znanje i autoritet važniji od pola
U raspravi su se javili i korisnici koji smatraju da na gradilištu pol ne bi trebalo da bude presudan, već stručnost, organizacija i sposobnost da se jasno postave zadaci.
„Nije bitno da li si muško ili žensko, bitno je kad dođeš u taj kolektiv da se dokažeš znanjem. Ako ti nekom majstoru tačno kažeš šta treba i koliko ljudi i materijala, a ne da on tebi daje savjete, dobro će proći bilo koji pol. Autoritet stekneš odmah ili te pojedu“, napisao je jedan komentator.
Drugi se nadovezao mišljenjem da inženjer ne bi trebalo da objašnjava majstoru kako se izvodi svaki pojedinačni posao, što je otvorilo dodatnu raspravu o podjeli odgovornosti i odnosima između različitih zanimanja na gradilištu.
Komentari su pokazali i da žene u građevinarstvu nisu zastupljene samo na inženjerskim i nadzornim pozicijama. Jedna korisnica prisjetila se žene koja je zajedno sa suprugom postavljala pločice na balkonima, iako je po struci bila ekonomistkinja, a građevinskim poslom odlučila je da se bavi zbog mogućnosti zarade.
Rasprava je tako ponovo otvorila pitanje položaja žena u djelatnosti koja se tradicionalno smatra muškom, ali i pokazala da se iskustva razlikuju od gradilišta do gradilišta i od kolektiva do kolektiva.
-
Politika1 dan agoSTANIVUKOVIĆ DONIO ODLUKU! “Razgovaraćemo sa Minićem, ali NAŠI STAVOVI SU JASNI”
-
Politika2 dana agoKAKO SE UNIŠTAVA JAVNA USTANOVA! SNSD-ovi kadrovi od Doma penzionera u Prijedoru napravili poligon za afere i bezvlašće!
-
Politika2 dana ago“AJMO JOVO NANOVO”! Od ponoći RiTE Ugljevik van pogona, NEMA NI RUFIJEVOG UGLJA
-
Politika3 dana agoGLASALI STE ZA PROMJENE, A VAŠ GLAS ZAVRŠIO U VLASTI! Da li je konačno vrijeme da se mandat vrati strankama i zaustavi politička trgovina?
-
Politika1 dan agoDRINIĆ ODBACUJE GLASINE “PSS ostaje jedinstven, mi smo JEDINA PRAVA ALTERNATIVA”
-
Banjaluka2 dana agoMAКSIĆ PREDLAŽE NOVO PRAVILO: Ako radnici moraju raditi nedjeljom, neka i odbornici dođu na posao!
-
Društvo3 dana agoRUFIJU 200 MILIONA KM, a Istok 2 stoji zbog tri miliona
-
Politika17 sati agoGUTANJE SOPSTVENIH RIJEČI! Dodik i Stevandić moljakaju Čupića nakon teških uvreda!
