Connect with us

Politika

ČOVIĆ “Usijanih glava uvijek je bilo u BiH, POTREBNA NAM JE MUDROST”

Iz trenutne političke krize BiH mora izaći vrlo brzo, izjavio je za “Avaz” predsjednik HDZ-a BiH i član kolegija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović.

Naveo je da su političke snage u BiH izigravale evropski put i da se to ne smije ponoviti. BiH mora nastaviti funkcionisati, usvojiti zakone o Sudu BiH i VSTV-u, čime će se poslati poruka i onima koji to misle drugačije organizovati.

“To je moj pristup i moramo odmah početi raditi. Mislim da ćemo u narednih sedam ili osam dana intenzivno početi sazivati sjednice Zastupničkog i Doma naroda, jer na toj razini se mora dogovarati. Nažalost, Predsjedništva nemamo u punom kapacitetu, jer s dva bošnjačka člana ono daje samo saopćenja i izjave. Uvjeren sam da će se u naredni mjesec odnosi u BiH potpuno stabilizirati. Razgovaramo s pozicijom i opozicijom na svim stranama, da vidimo kako iz ovoga izaći. Potrebni su nam mudrost i iskustvo da izvučemo BiH iz izazova, a izvući ćemo je, u to vas uvjeravam. Svako onaj ko je krenuo na Ustav BiH zbog toga će morati ispaštati”, naglasio je Čović.

Čović smatra da se s Miloradom Dodikom, predsjednikom Republike Srpske kao i sa svakim ko nešto znači u bh. politici, mora razgovarati.

O izbornom kapacitetu učesnika u vlasti mora se voditi računa, dodaje, a u dogovorima o novoj većini treba biti pažljiv, da se ne napravi još veća greška.

“Da su izašli iz ustavnog okvira, apsolutno jesu. Što se tiče same koalicije, ona već odavno ne funkcionira. Na različite načine o tome pričamo. Pokušavali smo u posljednjih mjesec-dva nekako sanirati i napraviti zaokret, vratiti se programu koji smo prije dvije godine usvojili, ali u tome nismo uspjeli. Sada moramo tražiti kako izaći iz ovog svega. U narednih godinu i po moramo imati vlast koja će funkcionirati. Ne možemo govoriti da nam je cilj stabilna BiH, a da nemamo funkcionalan Parlament ili Vijeće ministara. S kim praviti novu vlast? Ako to nije SNSD, da vidimo ko je to i kako to može formalno funkcionirati. Unutar FBiH smo nekoliko puta razgovarali, mislim da ćemo to ponoviti ovih dana, da vidimo jesmo li u FBiH pouzdani. Jesu li to Trojka i HDZ?! Imamo li snage da provedemo ono što se od nas očekuje”, kazao je Čović.

Ističe da su mir i stabilnost u BiH jedini cilj koji se u ovom momentu može imati, a do njega će se doći aktivnošću političkih snaga u BiH, s partnerima iz međunarodne zajednice.

“Naravno, odluke moramo donositi mi. Paralelno, ekonomski moramo stabilizirati BiH, na čemu se radi. U vanjskoj politici euroatlantska ambicija mora biti vrlo jasno izražena zbog svih sigurnosnih izazova. Morat ćemo se s pažnjom posvetiti onome što se dešava u BiH u smislu ustavnog uređenja i kako osigurati potpunu jednakopravnost triju konstitutivnih naroda, da bismo izbjegli izazove koje sada imamo, a koji se ponavljaju ciklično. Institucije BiH moraju zaživjeti u punini te riječi, moramo ih podići na veću razinu učinkovitog rada, jer bojim se da su danas daleko od toga. Upravo zato se dešavaju ispadi na pojedinim razinama vlasti”, pojasnio je Čović.

Nedjeljiva država
Naglasio je kako 30. godišnjicu Dejtonskog sporazuma treba iskoristiti da “do kraja ojačamo BiH“, te da je HDZ BiH odgovoran prema svojim glasačima, ali u ovom slučaju prvenstveno prema državi.

“Želimo zaštititi BiH od bilo kakvih udara i nećemo pratiti nijednu aktivnost koja odudara od Ustava. To vrlo jasno ponavljamo, ali nećemo ući ni u fazu bezvlašća. Moramo znati kako popuniti vlast i kako ona može funkcionirati u skladu s Ustavom, a da imamo unutarnju stabilnost, ekonomsku, socijalnu, da imamo sigurnost, jer ovo se sve mora raditi u miru. Neće se dozvoliti bilo kakvo narušavanje mira. Usijanih glava uvijek je bilo u BiH, one moraju imati svoju protutežu, jer dovoljno je žrtava bilo. Njima se klanjamo, svako u ime svog naroda, ali dalje politika mora donijeti mir i dobro BiH. Da budem vrlo jasan, BiH je nedjeljiva i ona mora ostati tako pozicionirana”, istakao je Čović.

Dodao je da BiH nije sama, ne samo zbog nje same, te da podrška Evropskih snaga i NATO-a stiže i zbog same Evrope, jer je jasno šta bi značila destabilizacija ovog prostora.

“Ne može se ponoviti scenarij Ukrajine u ovom vremenu, bez obzira što danas ljudi pušu i na hladno. Nemojmo potcijeniti ni ono što se dešava kad je u pitanju globalni politički okvir i promjena administracije u SAD, jer to je promijenilo neke poglede i unutar Europe. Nedostajalo nam je pravo liderstvo što se tiče tih procesa. Moramo vrlo jasno naglašavati, a ja to radim u ime HDZ-a i hrvatskog naroda – euroatlantske integracije podrazumijevaju i taj sigurnosni aspekt. Iako nismo formalno, naše institucije su uključene. Pa mi smo u svakoj mirovnoj misiji u svijetu, kroz našu vojsku i policiju. Drago mi je da je veliki interes institucija da osnaže naš sigurnosni segment, kako bi se jamčila sigurnost ljudi, jer počela se stvarati psihoza, strah od rata, pa moramo ohrabrivati ljude da vjeruju. Mi ćemo živjeti ovdje i graditi BiH, a siguran sam da ima dovoljno snaga koje će spriječiti bilo kakvo izazivanje sukoba”, poručio je Čović.

Ne može proći šutke
Javnost u BiH podijeljena je između nestrpljenja da institucije BiH reaguju i privedu zvaničnike RS i pesimističnih procjena da će oduzimanje nadležnosti države od entiteta proći samo uz verbalne osude.

“Ne mislim da to može šutke proći, a institucije BiH trebaju raditi sukladno njihovim zakonskim ovlastima. Zakonski okvir nije savršen, institucije nisu savršene i o tome stalno pričamo. Mislim da sam deset puta rekao da naša država nije pravna država upravo zato što te institucije ne funkcioniraju do kraja, ali njih imamo i moramo ih uvažavati i izgraditi ih da budu takve kakve želimo. Zato sigurno ne može proći šutke ono što se pokušava uraditi u RS, a, s druge strane, tu ne može biti nikakvog hira. To mora biti usklađeno sa zakonom i da na ovom primjeru počnemo pokazivati ozbiljnost pravne države”, kazao je Čović.

(Avaz)

Related Topics:

Politika

PETROVIĆ NAJAVLJUJE TEŠKU 2027. GODINU: „Ako ne bude dovoljno novca, moraćemo mijenjati cijenu struje“

Elektroprivredu Republike Srpske naredne godine očekuju ozbiljni izazovi, od manjka električne energije i loše hidrologije do problema u RiTE Ugljevik, dok pitanje mogućeg poskupljenja struje ostaje otvoreno. Generalni direktor ERS Luka Petrović poručuje da će odluka zavisiti od bilansa proizvodnje, kupovine i prodaje električne energije.
Petrović je ocijenio da je „Elektroprivreda Republike Srpske“ jedan od najstabilnijih stubova privrede Republike Srpske i BiH, te istakao da građani Srpske i dalje plaćaju jednu od najnižih cijena električne energije u regionu.
Međutim, iza niskih cijena za domaćinstva kriju se sve veći problemi u proizvodnji i potreba da se električna energija kupuje na tržištu po znatno višim cijenama.
2027. godina biće teška, a poskupljenje struje nije isključeno
Petrović je otvoreno upozorio da će 2027. godina biti teška za ERS, posebno zbog posljedica nepovoljne hidrologije i nedostatka proizvodnje.
Prema njegovim riječima, cijene električne energije na evropskom tržištu posljednjih godina dostizale su čak 800 evra po megavat-času, dok su se tokom prethodne dvije decenije uglavnom kretale između 50 i 80 evra. Trenutno, kako je naveo, cijene idu do 300 evra.
ERS bi, tvrdi Petrović, ostvarila znatno veći prihod kada bi električnu energiju prodavala po cijenama koje imaju druge zemlje.
Da su cijene kao u Sloveniji, ERS bi, prema njegovoj računici, imala oko 500 miliona KM više, dok bi primjena cijena iz Srbije donijela oko 250 miliona KM dodatnih prihoda. Cijene kakve postoje u Federaciji BiH donijele bi oko 120 miliona KM više.
Petrović je, govoreći o mogućem poskupljenju, naglasio da odluku ne donosi direktor ERS.
„Ako ne može da pokrije, mijenjaćemo cijene. To nije hir, nego zbir podataka koji se desi sa kupovinom energije“, rekao je Petrović.
Dodao je da je posljednjih nekoliko godina ERS-u nedostajala velika količina električne energije zbog loše hidrologije.
Građani plaćaju jeftinu struju, ali ERS skupo kupuje ono što joj nedostaje
Petrović je naveo da čak 86 odsto građana Republike Srpske plaća račune za električnu energiju manje od 80 KM.
Upravo zbog niske cijene za domaćinstva, poslovanje ERS-a sve više zavisi od toga koliko energije može proizvesti iz vlastitih hidro i termoelektrana, ali i koliko mora kupiti na tržištu.
Prema Petrovićevim riječima, procedura eventualnog povećanja cijene je jasno definisana, a podaci o proizvodnji, kupovini i prodaji dostavljaju se Regulatornoj komisiji za energetiku.
O mogućem povećanju cijene, kako je rekao, „glavnu polugu“ ima Vlada Republike Srpske, koja može odlučiti da pokrije dio minusa nastalog zbog razlike između cijene po kojoj ERS kupuje i cijene po kojoj prodaje električnu energiju.
RiTE Ugljevik radi sve kraće, problem je i kako doći do uglja
Poseban problem predstavlja Rudnik i Termoelektrana Ugljevik, čiji je radni vijek pri kraju.
Petrović tvrdi da je Vlada Republike Srpske do sada mnogo uložila u stabilizaciju ovog sistema, ali da proizvodnju otežavaju problemi sa rudnikom i obezbjeđivanjem dovoljnih količina kvalitetnog uglja.
„Mi smo do danas podijelili devet plata uredno u Ugljeviku, a rudnik i termoelektrana je radila manje od tri mjeseca“, rekao je Petrović.
Zanimljivo je da, prema njegovim riječima, uglja ima, ali se do njega ne može dovoljno brzo doći zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa.
Za izmjene rudarskih projekata i eksproprijaciju, kako tvrdi, potrebne su procedure koje mogu trajati i godinu dana.
ERS računa na Bistricu i Dabar
Kao izlaz iz problema Petrović vidi u povećanju proizvodnih kapaciteta i kombinovanju hidro, solarne i energije vjetra.
U toku su aktivnosti na hidroelektranama Bistrica i Dabar, raspisan je tender za solarnu elektranu Trebinje 3, kao i za izgradnju vjetroparka Hrgud kod Berkovića.
Petrović očekuje da bi jedna od hidroelektrana na Bistrici mogla biti puštena u rad u drugoj polovini 2027. godine, dok se izlazak hidroelektrane Dabar na mrežu očekuje tokom 2028.
„Kombinacijom solarne energije, vjetra i vode možemo doći u situaciju da tokom određenih dana u godini energiju ne kupujemo, već prodajemo“, rekao je Petrović.
Ipak, za realizaciju ovih projekata biće potrebno još nekoliko godina.
Do tada, ERS ostaje između dvije suprotstavljene potrebe – da građanima zadrži nisku cijenu struje i da istovremeno pronađe način da pokrije sve veće troškove proizvodnje i kupovine električne energije.

Nastavi čitati

Politika

ZA GRAĐANE BORBA ZA OPSTANAK, ZA POLITIČARE LUKSUZ: Novi mandat donosi i do 8.500 KM mjesečno i brojne privilegije!

Nakon završenih izbora slijedi konstituisanje novih saziva zakonodavnih tijela, a poslanike i delegate u naredne četiri godine očekuju primanja znatno iznad životnog standarda prosječnog građanina. U zavisnosti od nivoa vlasti, njihove mjesečne zarade, zajedno s pripadajućim naknadama, kreću se od 3.500 do čak 8.500 KM.

Razlika između primanja političkih zvaničnika i većine zaposlenih u BiH otvara pitanje opravdanosti tolikih privilegija, posebno kada se uzmu u obzir rezultati njihovog rada i odgovornost prema građanima koji su ih izabrali.

Novinar Milkica Milojević smatra da visina političkih plata sama po sebi nije najveći problem, već motivi zbog kojih pojedinci odlučuju da se bave politikom.

“Moj stav je da nije problem kolike su njima plate. Problem je što oni zbog tih plata se i upuštaju u politiku, što njih baš briga što će da žive s naših leđa godinama, neki i decenijama i da pritom ne rade svoj posao”, rekla je Milojević.

Dok političari primaju hiljade maraka, građani rade i dodatne poslove

S druge strane, više od dvije trećine zaposlenih u Bosni i Hercegovini zarađuje manje od prosječne plate, koja iznosi približno 1.300 KM.

Koliko je finansijska situacija radnika teška, pokazuje i nedavno istraživanje Saveza sindikata o dostojanstvenoj plati. Prema njegovim rezultatima, čak 40 posto zaposlenih prinuđeno je da, uz redovni posao, obavljat dodatne poslove kako bi osiguralo egzistenciju svojim porodicama.

Sindikalni predstavnici upozoravaju i na izraženu neravnotežu između primanja radnika i dobiti koju ostvaruju poslodavci.

Darko Ružičić iz Saveza sindikata Republike Srpske ističe da radnici, uprkos teškim životnim okolnostima, nemaju pretjerana očekivanja kada je riječ o visini primanja.

“Koliko su radnici skromni i dostojanstveni pokazuje i to da su ovi ispitanici rekli da bi dostojanstvena plata trebala da iznosi između 2.000 i 2.500 KM, njih 35%”, rekao je Ružičić.

Politika kao put do finansijske sigurnosti

Velike razlike u primanjima između političkih funkcionera i ostatka stanovništva dodatno podstiču percepciju da bavljenje politikom predstavlja jedan od najjednostavnijih načina za osiguravanje finansijske stabilnosti.

Umjesto da političke funkcije prvenstveno podrazumijevaju odgovornost i rad u interesu javnosti, analitičari upozoravaju da ih pojedinci sve češće doživljavaju kao priliku za ostvarivanje ličnih koristi.

Sociolozi smatrajhu da takva praksa nije nova, već da je prisutna gotovo od samog uspostavljanja višestranačkog političkog sistema u Bosni i Hercegovini.

Politika je, prema njihovom mišljenu, postala interesna politika kojoj je cilj briga o svojim ljudima, kadrovima i njihovom uhljebljenju, a da je prestala da bude on0 što treba da bude, jedna odgovorna, moralno javna djelatnost.

Sličnog je mišljenja i komunikolog Mladen Bubonjić, koji ukazuje na razloge zbog kojih se sve veći broj mladih odlučuje za politički angažman.

“Zašto se toliko mladih uopšte ljudi opredjeljuje za nekakvo bavljenje politikom? Zato što prosto vidi kao jedini izlaz, međutim taj izlaz nije osnovni egzistencijalni izlaz, to je nešto više od toga”, naveo je Bubonjić za BHRT.

Hiljade kandidata u trci za političke funkcije

Prema ocjenama analitičara, politički angažman u Bosni i Hercegovini za mnoge je postao način ostvarivanja ličnih interesa, dok su odgovornost prema biračima i javno dobro često u drugom planu.

O velikom interesovanju za ulazak u politiku svjedoči i broj učesnika na izborima. Na posljednjim opštim izborima u BiH učestvovalo je približno 7.000 kandidata iz 75 političkih stranaka.

Takvi podaci dodatno otvaraju pitanje koliko je političko djelovanje motivisano željom za društvenim promjenama, a koliko mogućnošću ostvarivanja visokih primanja, sigurnih pozicija i privilegija koje dolaze s javnim funkcijama.

Nastavi čitati

Politika

IZBORNA PREDSTAVA ZAVRŠENA: Kome stižu čestitke, a kome viši računi?

Zavjesa je spuštena. Izborna predstava završena.

Mrvice građanima podijeljene, obećanja nanizana.Slijedi zauzimanje fotelja iz kojih se vid zamagli, sjećanje pomuti, obećanja zaborave. Čemu se možemo nadati?

STIŽU ČESTITKE

Izborni karavan je prošao. Desant na opštine i gradove čini se nikad intenzivniji. Da bi se zamazale oči i napavio privid blagostanja, penzije su stizale ranije, dijeljene jednokratne pomoći građanima, gle čuda, tik pred izbore. Kada je sva ta vreva prošla, stižu i prvi rezultati.

Odmah nakon izbora nekadašnji gigant staje sa proizvodnjom.

Termoelektrana u Ugljeviku gasi pogon, jer nema uglja! Pobuna u ovom preduzeću je ugušena, svi ćute i trpe posljedice.

A tek će da ih osjete kad stisne zima, a radijatori hladni. I to nije sve, čestitke će stići svima na računima za struju, upozorava ekonomista Mirjana Orašanin..

“Već danas je vrlo izvesno da će doći do poskupljenja struje i to je ono čime će se ova vlast zahvaliti građanima Republike Srpske za podršku. Takođe, za očekivati je da će doći do porasta inflacije zbog poskupljenja električne energije i izuzetni visokih troškova goriva”, kaže Orašanin.

PRIPREME ZA IZBORE KRENULE MNOGO RANIJE

Kad se osvajaju izbori ne štedi se. Oni koji imaju mogućnost da grabe iz budžeta to i rade. Nije bitno u tim momentima kako će se sve to nadomjestiti. Važno je imati vlast, a posle šta bude. Ako se vratimo malo unazad, sjetićemo se da je sve planirano mnogo ranije. U junu je usvojen rebalans Budžeta za 2026.

“Naravno jedan dio od ovih sredstava biće usmjeren i na izmirenje duga i na izmirenje određenih povećanja koje smo obezbijedili za penzije, socijalne kategorije, boračke kategorije itd.”, rekla je ranije ministar finansija RS, Zora Vidović. (16.6.2026)

Već tada svima je bilo jasno da je priprema za izbore počela. Tačnije, obezbjeđen novac za kupovinu glasova.

“Upravo to je novac koiji je bio potreban za dobijanje ovih izbora, za rasipništvo. To je ono što smo imali priliku da vidimo u prethodnom periodu a u narednom periodu građani će da plate cijenu upravo tog rasipništva i tog prekomjernog zaduživanja”, kaže Mirjana Orašanin.

ZAČARANI KRUG ZADUŽENJA

Nije bilo fiskalno izazovnije godine od ove 2026. Procjene su da će budžetski deficit u ovoj godini iznositi sedam posto BDP-a, ali će se tačno stanje znati do kraja novembra kada se očekuje da nova Vlada predloži novom sazivu Narodne skupštine novi rebalans za ovu godinu. Ono što se može zaključiti iz trogodišnjeg okvirnog budžeta za period 2027. – 2029., je da će se fiskalni pritisci uvećavati. To vodi do novih zaduženja, kaže ekonomista Milenko Stanić.

Tako se začarani krug nastavlja.

“Planirano je za tri godine da se Republika Srpska zaduži novim zaduženjima za iznos od 6,4 milijarde KM. 2027. taj iznos će biti 2,4 milijarde, 2028. i 2029. preko 2 milijarde KM. To je ukupono 6,4 milijarde zaduženja koji će pokrivati ove narastajuće obaveze”, kaže Stanić.

ZEBNJA

Osim toga, ostala je i zebnja – Da li će se nastaviti urušavanje institucija Republike Srpske, urušavanje javnih preduzeća, uništavanje prirodnih resursa? Narodni poslanik Slaviša Marković upozorava:

“Ja očekujem da se krene u realizaciju onih obećanja. Javnost RS zna da je između ostalog Milorad Dodik sa Željkom Cvijanović rekao je da će dio prirodnih bogatstava ići ka investitorima iz Amerike. Vidjećemo da li će ići ta prodaja prirodnih bogatstava”.

Nadajmo se samo da će nas zaobići investitori poput Serdarova, koji je došao sa velikom pričom, nije uradio ništa, a otišao sa dubokim džepovima.

Nastavi čitati

Aktuelno