Connect with us

Politika

ČOVIĆ “Usijanih glava uvijek je bilo u BiH, POTREBNA NAM JE MUDROST”

Iz trenutne političke krize BiH mora izaći vrlo brzo, izjavio je za “Avaz” predsjednik HDZ-a BiH i član kolegija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović.

Naveo je da su političke snage u BiH izigravale evropski put i da se to ne smije ponoviti. BiH mora nastaviti funkcionisati, usvojiti zakone o Sudu BiH i VSTV-u, čime će se poslati poruka i onima koji to misle drugačije organizovati.

“To je moj pristup i moramo odmah početi raditi. Mislim da ćemo u narednih sedam ili osam dana intenzivno početi sazivati sjednice Zastupničkog i Doma naroda, jer na toj razini se mora dogovarati. Nažalost, Predsjedništva nemamo u punom kapacitetu, jer s dva bošnjačka člana ono daje samo saopćenja i izjave. Uvjeren sam da će se u naredni mjesec odnosi u BiH potpuno stabilizirati. Razgovaramo s pozicijom i opozicijom na svim stranama, da vidimo kako iz ovoga izaći. Potrebni su nam mudrost i iskustvo da izvučemo BiH iz izazova, a izvući ćemo je, u to vas uvjeravam. Svako onaj ko je krenuo na Ustav BiH zbog toga će morati ispaštati”, naglasio je Čović.

Čović smatra da se s Miloradom Dodikom, predsjednikom Republike Srpske kao i sa svakim ko nešto znači u bh. politici, mora razgovarati.

O izbornom kapacitetu učesnika u vlasti mora se voditi računa, dodaje, a u dogovorima o novoj većini treba biti pažljiv, da se ne napravi još veća greška.

“Da su izašli iz ustavnog okvira, apsolutno jesu. Što se tiče same koalicije, ona već odavno ne funkcionira. Na različite načine o tome pričamo. Pokušavali smo u posljednjih mjesec-dva nekako sanirati i napraviti zaokret, vratiti se programu koji smo prije dvije godine usvojili, ali u tome nismo uspjeli. Sada moramo tražiti kako izaći iz ovog svega. U narednih godinu i po moramo imati vlast koja će funkcionirati. Ne možemo govoriti da nam je cilj stabilna BiH, a da nemamo funkcionalan Parlament ili Vijeće ministara. S kim praviti novu vlast? Ako to nije SNSD, da vidimo ko je to i kako to može formalno funkcionirati. Unutar FBiH smo nekoliko puta razgovarali, mislim da ćemo to ponoviti ovih dana, da vidimo jesmo li u FBiH pouzdani. Jesu li to Trojka i HDZ?! Imamo li snage da provedemo ono što se od nas očekuje”, kazao je Čović.

Ističe da su mir i stabilnost u BiH jedini cilj koji se u ovom momentu može imati, a do njega će se doći aktivnošću političkih snaga u BiH, s partnerima iz međunarodne zajednice.

“Naravno, odluke moramo donositi mi. Paralelno, ekonomski moramo stabilizirati BiH, na čemu se radi. U vanjskoj politici euroatlantska ambicija mora biti vrlo jasno izražena zbog svih sigurnosnih izazova. Morat ćemo se s pažnjom posvetiti onome što se dešava u BiH u smislu ustavnog uređenja i kako osigurati potpunu jednakopravnost triju konstitutivnih naroda, da bismo izbjegli izazove koje sada imamo, a koji se ponavljaju ciklično. Institucije BiH moraju zaživjeti u punini te riječi, moramo ih podići na veću razinu učinkovitog rada, jer bojim se da su danas daleko od toga. Upravo zato se dešavaju ispadi na pojedinim razinama vlasti”, pojasnio je Čović.

Nedjeljiva država
Naglasio je kako 30. godišnjicu Dejtonskog sporazuma treba iskoristiti da “do kraja ojačamo BiH“, te da je HDZ BiH odgovoran prema svojim glasačima, ali u ovom slučaju prvenstveno prema državi.

“Želimo zaštititi BiH od bilo kakvih udara i nećemo pratiti nijednu aktivnost koja odudara od Ustava. To vrlo jasno ponavljamo, ali nećemo ući ni u fazu bezvlašća. Moramo znati kako popuniti vlast i kako ona može funkcionirati u skladu s Ustavom, a da imamo unutarnju stabilnost, ekonomsku, socijalnu, da imamo sigurnost, jer ovo se sve mora raditi u miru. Neće se dozvoliti bilo kakvo narušavanje mira. Usijanih glava uvijek je bilo u BiH, one moraju imati svoju protutežu, jer dovoljno je žrtava bilo. Njima se klanjamo, svako u ime svog naroda, ali dalje politika mora donijeti mir i dobro BiH. Da budem vrlo jasan, BiH je nedjeljiva i ona mora ostati tako pozicionirana”, istakao je Čović.

Dodao je da BiH nije sama, ne samo zbog nje same, te da podrška Evropskih snaga i NATO-a stiže i zbog same Evrope, jer je jasno šta bi značila destabilizacija ovog prostora.

“Ne može se ponoviti scenarij Ukrajine u ovom vremenu, bez obzira što danas ljudi pušu i na hladno. Nemojmo potcijeniti ni ono što se dešava kad je u pitanju globalni politički okvir i promjena administracije u SAD, jer to je promijenilo neke poglede i unutar Europe. Nedostajalo nam je pravo liderstvo što se tiče tih procesa. Moramo vrlo jasno naglašavati, a ja to radim u ime HDZ-a i hrvatskog naroda – euroatlantske integracije podrazumijevaju i taj sigurnosni aspekt. Iako nismo formalno, naše institucije su uključene. Pa mi smo u svakoj mirovnoj misiji u svijetu, kroz našu vojsku i policiju. Drago mi je da je veliki interes institucija da osnaže naš sigurnosni segment, kako bi se jamčila sigurnost ljudi, jer počela se stvarati psihoza, strah od rata, pa moramo ohrabrivati ljude da vjeruju. Mi ćemo živjeti ovdje i graditi BiH, a siguran sam da ima dovoljno snaga koje će spriječiti bilo kakvo izazivanje sukoba”, poručio je Čović.

Ne može proći šutke
Javnost u BiH podijeljena je između nestrpljenja da institucije BiH reaguju i privedu zvaničnike RS i pesimističnih procjena da će oduzimanje nadležnosti države od entiteta proći samo uz verbalne osude.

“Ne mislim da to može šutke proći, a institucije BiH trebaju raditi sukladno njihovim zakonskim ovlastima. Zakonski okvir nije savršen, institucije nisu savršene i o tome stalno pričamo. Mislim da sam deset puta rekao da naša država nije pravna država upravo zato što te institucije ne funkcioniraju do kraja, ali njih imamo i moramo ih uvažavati i izgraditi ih da budu takve kakve želimo. Zato sigurno ne može proći šutke ono što se pokušava uraditi u RS, a, s druge strane, tu ne može biti nikakvog hira. To mora biti usklađeno sa zakonom i da na ovom primjeru počnemo pokazivati ozbiljnost pravne države”, kazao je Čović.

(Avaz)

Related Topics:

Politika

SNSD NAS SIGURNIM KORACIMA VODI U NATO! Goganović sa Helezom istakao značaj Alijanse u BiH

Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez, sa zamjenicima Slavenom Galićem i Aleksandrom Goganovićem, u ponedjeljak 1. juna 2026. godine, u Sarajevu je u nastupnu posjetu primio novoimenovanog komandanta NATO Štaba Sarajevo (NHQSa) američkog brigadnog generala Džejmsa Faulera.

Na sastanku, na kojem je učestvovao i šef vojnopolitičkog tima NHQSa Kristijan Haupt, ministar Helez je izrazio dobrodošlicu generalu Fauleru te istakao ključnu ulogu NATO-a za mir i stabilnost regije.

„Saradnja s NATO Štabom Sarajevo za nas je izuzetno važna, jer nam pomaže u dostizanju NATO standarda i interoperabilnosti Oružanih snaga BiH sa saveznicima, na putu našeg punopravnog članstva u NATO savezu. Vama, kao novom komandantu NATO Štaba Sarajevo, naša su vrata uvijek otvorena za svaki vid saradnje. Na čelu NHQSa uvijek je američki general, a SAD je naš najveći bilateralni partner. Ta činjenica pruža uvjerenje da će Vam ova dužnost predstavljati zadovljstvo“.

Ministar Zukan Helez, spomenuo je neke od najznačajnijih programa saradnje s NATO-om. Napomenuo da je BiH jedina država koja je službeno u Akcijskom planu za članstvo (MAP) NATO-a te da je Savjet ministara BiH početkom godine usvojilo Program reformi za 2025. godinu. Kroz NATO Inicijativu gradnje odbrambenih kapaciteta (DCBI), planirano je ulaganje oko 35 miliona evra, u periodu od pet godinam za jačanje odbrane BiH, kroz devet bilateralnih projekata. Usvojen je i Individualno prilagođeni partnerski program (ITTP) za BiH za period od 2025. do 2028. godine, a lista aktivnosti saradnje sa NATO-om sadrži oko 180 događaja godišnje.

Helez je naglasio da se čine politički napori da se vojni budžet BiH podigne na dva posto bruto društvenog proizvoda, što je donedavno bio standard NATO-a, koji je sada taj zacrtani procenat podigao na četiri posto.

„U svojoj karijeri, bio sam i na komandnoj dužnosti u komandi koja se stara za standardizaciju i modernizaciju američke vojske. Znam kako je izazovno balansirati između vojnih potreba i izdvojenih novčanih sredstava. Vjerujem da će nam to moje iskustvo pomoći u našem zajedničkom radu sa Oružanim snagama BiH,“ istakao je general Fowler. On je predložio i da sastanci na najvišem vrhu NHQSa i MO BiH budu i ćešći nego su do sada bili.

U svome obraćanju, zamjenik ministra odbrane BiH za politiku i planove Slaven Galić naglasio je kako je Bosna i Hercegovina svojim Zakonom o odbrani izrazila svoju aspiraciju za punopravnim članstvom u NATO-u. U tom pogledu, naglasio je Galić, BiH gleda i što ponuditi samom NATO-u te podsjetio na deklarisanu jedinicu OS BiH koja je dobila visoke ocjene, i koja je spremna za učešće u mirovnim oprecijama predvođena NATO-om.

Zamjenik ministra odbrane BiH za upravljanje resursima Aleksandar Goganović (SNSD) je potvrdio kako je saradnja s NATO-om produktivna i dobro se odvija te da je bitna za mir i stabilnost u cijeloj regiji. S tim u vezi naglasio je važnost i međusobne saradnje u regiji Balkana, jer stabilan Balkan podrazumijeva i stabilnu Evropu, saopšteno je iz MO BiH.

(BN) Foto: MO BiH

Nastavi čitati

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Aktuelno