Connect with us

Politika

SVI DETALJI SU TU! Šta piše u francusko-njemačkom non – pejperu o BiH

Francuska i Njemačka izradile su i partnerima u Evropskoj uniji uputile non – pejper o situaciji u Bosni i Hercegovini. Tim dokumentom, između ostalog, pozvali su na reakciju istovremeno navodeći da “spoljni uticaj treba biti ograničen”.

“Cilj Evropske unije ostaje očuvanje i izgradnja mirne, stabilne, suverene i nezavisne funkcionalne evropske države Bosne i Hercegovine, koja poštuje principe i vrijednosti na kojima počiva Evropska unija: demokratska društva, vladavina prava, te budućnost Bosne i Hercegovine unutar Evropske unije”, piše u non – pejperu koji je objavila FTV.

U nastavku teksta prenosimo non-pejper u cjelosti.

Dokument datira od 12. maj 2025.

Odgovori na napade Republike Srpske na ustavni poredak BiH
Ovaj dokument predstavlja ažuriranu verziju dokumenta predstavljenog 3. novembra 2023. godine, i napisan je u svjetlu zaključaka PSC-a usvojenih 26. marta 2025. godine, koji su otvorili put za dalju aktivnu uključenost država članica EU u vezi s tekućom ustavnom krizom u Bosni i Hercegovini (BiH). Njegov cilj je da olakša diskusiju o odgovoru EU na napade Republike Srpske na ustavni poredak BiH.

Obrazloženje
Trenutna ustavna kriza u BiH predstavlja najozbiljniji izazov suverenitetu, jedinstvu, kao i funkcionalnom i teritorijalnom integritetu BiH u posljednjih 30 godina, od potpisivanja Dejtonskog-pariskog okvirnog sporazuma za mir. Tokom prethodnih sedmica, potezi i pravni procesi unutar RS, koji su uslijedili nakon presude protiv predsjednika RS Milorada Dodika 26. februara 2025. godine, otvoreno su napali ustavni poredak BiH.

Naime:

• Odluka o mjerama i zadacima koji proizilaze iz neustavnih odluka i postupaka neustavnih institucija BiH od 26. februara 2025.

• Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu RS od 27. februara 2025.

• Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani aktivnosti vanustavnih institucija BiH u RS (Sud BiH, Tužilaštvo BiH, SIPA) od 27. februara 2025.

• Izmjene i dopune Krivičnog zakona RS od 27. februara 2025.

• Zakon o posebnom registru i transparentnosti rada neprofitnih organizacija od 27. februara 2025.

• Nacrt ustava RS od 13. marta 2025.

• Zakon o zaštiti ustavnog poretka RS od 13. marta 2025.

Evropska unija i njene države članice su u različitim formatima i jednostrano izrazile svoju nedvosmislenu osudu ovih akata, nazivajući ih prijetnjom funkcionalnosti institucija države i osnovnim slobodama njenih građana. Ovi akti su u suprotnosti s obavezama koje je BiH preuzela na svom putu prema EU, godinu dana nakon što je EU odlučila otvoriti pregovore o pristupanju Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.

Evropska unija se u zaključcima Vijeća od 17. decembra 2024. godine pozvala na moguće odgovore EU na aktivnosti i aktere koji podrivaju i prijete ustavnom poretku, suverenitetu, teritorijalnom integritetu i međunarodnoj ličnosti BiH.

EU je naglasila potrebu da se razmotre sve opcije i ozbiljne posljedice dostupne u okviru instrumenata EU.

Evropska unija je dodatno potvrdila da ostaje posvećena Dejtonskom-pariskom okvirnom sporazumu za mir i ustavnom poretku BiH. Osim toga, Evropska unija ozbiljno shvata svoju odgovornost za stabilnost i mir u BiH i regionu Zapadnog Balkana.

Cilj
Lokalno preuzimanje odgovornosti u mirnom rješavanju krize ostaje ključno. Vlasti i postupci na lokalnom nivou treba da vode ka stabilizaciji situacije. Spoljni uticaj treba biti ograničen.

Cilj Evropske unije ostaje očuvanje i izgradnja mirne, stabilne, suverene i nezavisne funkcionalne evropske države Bosne i Hercegovine, koja poštuje principe i vrijednosti na kojima počiva Evropska unija: demokratska društva, vladavina prava, te budućnost Bosne i Hercegovine unutar Evropske unije.

Neposredni cilj je ukidanje neustavnih zakona i povlačenje nacrta novog ustava. Sve opcije za postizanje ovog cilja treba istražiti.

Trajno rješenje krize zahtijeva, prije svega, potpun i nepovratan povratak Republike Srpske ustavnom poretku Bosne i Hercegovine, ponovno opredjeljenje političkih predstavnika Srba za pravilno funkcionisanje državnih institucija i njihova obnova posvećenosti provođenju svih relevantnih koraka navedenih u preporukama Komisije od 12. oktobra 2022. godine kako bi napredovali u procesu pristupanja EU.

Sljedeći koraci
Sljedeće mjere bi trebale biti dio instrumenata Evropske unije:

Finansijska podrška
Svi projekti koji su direktno ili djelimično korisni za RS u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) treba da ostanu suspendovani. Države članice treba da istraže s Komisijom mogućnosti za prekid dva suspendovana projekta. Komisija treba da se uzdrži od predlaganja novih projekata koji bi koristili RS.

Kriteriji za ukidanje ovih mjera zavisiće od preduzimanja konstruktivnih koraka od strane rukovodstva RS. Države članice će morati biti prethodno konsultovane.

EU bi trebala stupiti u kontakt i s drugim relevantnim međunarodnim finansijskim institucijama, kao što je Svjetska banka, kako bi se osiguralo da i one usvoje sličan pristup.

Bilateralna finansijska pomoć projektima koji su direktno ili djelimično korisni za RS treba biti suspendovana.

Sankcije
Evropska unija treba da razmotri ciljani okvir za primjenu restriktivnih mjera (Odluka Vijeća 2011/173/ZVSP) u kontekstu situacije u Bosni i Hercegovini, usvajanjem restriktivnih mjera prema pojedincima ili entitetima koji podrivaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine. Očekuju se prijedlozi od strane Visokog predstavnika za vanjsku politiku EU u narednim sedmicama u vezi s tim.

U nedostatku konsenzusa na nivou EU, nacionalne mjere, uključujući ciljanje pojedinaca (npr. zabrane putovanja), trebaju biti razmotrene i koordinirane među državama članicama. Usvajanje mjera od strane pojedinačnih članica EU treba biti praćeno lokalnim rješenjima koja bi trebala imati prioritet. Nacionalne mjere treba da budu privremene i reverzibilne restriktivne mjere koje imaju za cilj promjenu ponašanja ciljanih entiteta i pojedinaca.

Proširenje
EU i njene države članice treba da naglase da postupci RS-a idu suprotno evropskom putu Bosne i Hercegovine i interesima stanovništva BiH, uključujući i stanovništvo Republike Srpske. Napredak u procesu pristupanja zavisiće od sprovođenja potrebnih koraka navedenih u preporukama Komisije od 12. oktobra 2022. godine. Istovremeno, EU i njene države članice treba da svoju javnu komunikaciju fokusiraju na koristi evropskih integracija.

Kontakti s zvaničnicima Republike Srpske
Angažman EU i njenih država članica prema zvaničnicima iz vlasti RS-a ili SNSD-a treba da se fokusira na naglašavanje rizika daljeg sprovođenja neustavnog kursa predsjednika RS-a Dodika. Ovaj angažman treba da sadrži poruke kojima se izražava spremnost EU na otvorenost i ublažavanje tenzija čim postanu vidljivi znakovi povlačenja neustavnih poteza, te angažman s opozicijom iz RS i civilnim društvom. Kontakti na visokom nivou s liderima RS-a koji su osuđeni ili optuženi (M. Dodik, R. Stevandić i N. Visković) trebaju biti suspendovani.

Politika

VELIČANSTVEN POČETAK KAMPANJE NA KASTELU: Stanivuković, Blanuša i Božović pred velikim brojem građana poručili „DOLAZI VRIJEME PRAVDE U SRPSKOJ”

U veličanstvenoj atmosferi i pred velikim brojem okupljenih građana na banjalučkoj tvrđavi Kastel, Pokret „Sigurna Srpska“ (PSS) i Srpska demokratska stranka (SDS) zvanično su otvorili izbornu kampanju. Sa skupa, kojem su prisustvovali najviši funkcioneri ovih partija poslata je jasna poruka jedinstva opozicionog bloka i spremnosti za preuzimanje odgovornosti za vođenje Republike Srpske.

Na centralnoj tribini zvanično su predstavljeni kandidati za najviše inokosne funkcije: predsjednik SDS-a prof. dr Branko Blanuša kao zajednički kandidat za predsjednika Republike Srpske, Marinko Božović kao kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH, te lider PSS-a Draško Stanivuković, koji predvodi liste i slovi za budućeg predsjednika Vlade Republike Srpske.

Lider Pokreta „Sigurna Srpska“ Draško Stanivuković poručio je da u kampanju ulaze oslanjajući se na konkretna djela i potpunu spremnost za donošenje teških, ali neophodnih odluka. Istakao je da njihov cilj nije davanje praznih obećanja, već sprovođenje suštinskih reformi koje će obezbijediti državu bez kockarnica, zdravstvo sa pristupačnim lijekovima, te potpuno depolitizovan obrazovni sistem.

„U Banjaluci smo napravili rezultate i bez skupštinske većine i podrške Vlade, a sada to prenosimo na cijelu Srpsku. Očekujemo da ćemo izborni rezultat u odnosu na 2022. godinu utrostručiti“, samouvjeren je Stanivuković. On je najavio da će narednih mjesec dana Republiku Srpsku obilaziti kamperom, razgovarajući direktno sa narodom u svakoj opštini, te naglasio da 4. oktobar mora biti prekretnica nakon koje dolazi bolje doba za sve građane.

Predsjednik SDS-a i zajednički kandidat za predsjednika Republike Srpske, prof. dr Branko Blanuša, naglasio je da je cilj okupljenih političkih snaga stvaranje pravednijeg društva koje podjednako brine o svim svojim kategorijama. Prema njegovim riječima, prioritet je ekonomija u kojoj se stvara i gradi, te obezbjeđivanje više radnih mjesta uz bolji životni standard.

„Ne smijemo zaboraviti naše penzionere i borce koji su stvarali Srpsku. Već po preuzimanju vlasti, borački dodatak može biti povećan za 50 odsto. Biću predsjednik svih građana, onaj koji sabira i okuplja, a ne onaj koji dijeli narod“, istakao je Blanuša, dodajući da će buduća izvršna vlast, na čelu sa Stanivukovićem, biti istinski motor razvoja Srpske.

Da se povjerenje građana gradi isključivo iskrenim odnosom i neprekidnim radom na terenu, poručio je Marinko Božović, zajednički kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH. On se osvrnuo na nagomilane probleme sa kojima se građani suočavaju, poput degradiranog zdravstvenog i obrazovnog sistema, te hronične korupcije po kojoj prednjačimo u regionu. Božović je oštro kritikovao aktuelnu vlast zbog ugrožavanja ustavne pozicije Srpske, direktno prozvavši svoju protivkandidatkinju.

„Postavljam pitanje Željki Cvijanović zašto u januaru ove godine nije pokrenula vitalni nacionalni interes kada se odlučivalo o Komisiji za nacionalne spomenike, čime je Republika Srpska izdana. U Sarajevu nam treba čvrst i odgovoran glas koji neće podleći sitnim interesima, a mi garantujemo beskompromisnu zaštitu nadležnosti i ustavne pozicije Srpske“, kategoričan je bio Božović.

Da je atmosfera na Kastelu najbolji pokazatelj narodne želje za promjenama, potvrdio je i funkcioner Pokreta „Sigurna Srpska“ Miloš Stanišić. On je naglasio da nedavno potpisani „Ugovor sa narodom“ predstavlja obavezu da obećanja postanu stvarnost čim preuzmu odgovornost za vođenje institucija.

„Ovo nisu izbori za političke funkcije, ovo je glas za budućnost naše djece – da ostaju ovdje, a ne da odlaze u inostranstvo. U narednih mjesec dana probudićemo plamen nade u svakom mjestu širom Republike Srpske, jer narod zaslužuje bolje“, zaključio je Stanišić.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Politika

NAGRADA ZA UTAJU POREZA! Ministarstvo dalo 93.000 KM narodnog novca optuženom za štetu od 4 MILIONA KM!

Ministarstvo privrede i preduzetništva objavilo je danas slavodobitno da je utvrdilo listu preduzeća koja će dobiti podsticaje za ulaganja u 2026. godini, a na spisku se našla i firma čiji je vlasnik optužen za utaju poreza.

Riječ je o Igoru Simunoviću, vlasniku Preduzeća „Interio Repro“ iz Teslića za kojeg tužilaštvo osnovano sumnja da je zajedno sa propalim biznismenom Stojkom Petkovićem utajio četiri miliona maraka poreza.

Iako je porez u mnogim zemljama svetinja, to ne važi za Republiku Srpsku koja je Simunovićevom preduzeću odobrila podsticaj od 92.843 KM iz budžeta koji pune savjesni građani i privrednici te ga tako nagradila i dala podršku za dalji rad.
Podsjećamo, Okružno javno tužilaštvo u Doboju podiglo je 11. decembra prošle godine optužnicu za malverzacije koje je Simunović sprovodio dok je bio direktor firme „Interlignum“ iz Teslića.

U tužilaštvu sumnjaju da je u periodu od 2019. do kraja 2023. godine, kao odgovorno lice pomagao direktoru preduzeća „Nova Borja“ Stojku Petkoviću u nezakonitom privrednom poslovanju.

Kako se navodi u optužnici, dok su računi „Nove Borje“ bili blokirani zbog višemilionskih poreskih dugova, Simunović je omogućio da ta firma nastavi poslovanje i izbjegne plaćanje obaveza mimo zvaničnih žiro-računa.

Sumnja se da je firma „Interlignum“ preuzimala dugove „Nove Borje“, vršila naplatu i plaćanja za njih putem cesija i kompenzacija, te nastupala kao njihov najveći kupac i dobavljač sirovina.

Na taj način, kroz nezakonito poslovanje preusmjereno je više od 29 miliona maraka, čime je izbjegnuto plaćanje javnih prihoda.

Prema navodima iz optužnice, ovim radnjama je budžetu Republike Srpske i fondovima pričinjena šteta od preko 4,05 miliona KM, dok je firmi „Nova Borja“ pribavljena protivpravna imovinska korist u istom iznosu.

Da još jednom podsjetimo, oba preduzeća su završila u stečaju a na desetine radnika je ostalo bez posla, plata i plaćenih doprinosa.

Međutim, to nije sve. Pored ove, Simunović je „zaradio“ još jednu optužnicu i to za poslovnu prevaru.

Zajedno sa svojim partnerom Petkovićem on je optužen da je društvo za faktoring iz Banjaluke „Big faktor“ „zavrnuo“ za 200.000 maraka.

Naime, prema optužnici, Simunović kao direktor, a Petković kao vlasnik ”Interlignuma” su izbjegli vraćanje obaveza koje je za njih platilo društvo za faktoring a zatim namjerno umanjivali vrijednost imovine kako bi izigrali povjerioca.
Capital

Nastavi čitati

Politika

VJEŽBA EUFORA! Rezervne trupe počinju povlačenje iz BiH

Rezervne trupe koje su učestvovale u EUFOR-ovoj vojnoj vježbi “Brzi odgovor” danas počinju povlačenje iz BiH.

Francuzi odlaze vozom, vozilima i avionom

Francuske trupe, koje su u BiH došle avionom, zemlju će djelimično napustiti kopnenim putem. Naime, povlačenje je planirano vozilima i vozom, a dio će iz BiH otići avionom s Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

Austrijske trupe, koje su konvojem došle preko graničnog prelaza Gradiška, ostaće u BiH, obzirom da u novembru treba da zamijene nizozemske trupe.

EUFOR: Vježba bila test spremnosti i koordinacije

Na završnoj vježbi u Mostaru pored Mauricija Fronde, komandanta EUFOR-a, prisustvovali su i Luiđi Soreka, šef Delegacije EU, kao i najviši predstavnici Ministarstva odbrane BiH i Oružanih snaga BiH.

“Kada dođe do krize, nema vremena za učenje. Nema vremena za traženje odgovora. Oslanjate se na ono za šta ste već obučeni. Zato ‘Brzi odgovor 2026’ nije bio samo demonstracija vojnih sposobnosti. Bio je to test spremnosti, koordinacije i međusobnog povjerenja, kao i podsjetnik da bezbjednost zavisi od sposobnosti da se djeluje brzo, odgovorno i zajednički”, kažu u EUFOR-u.

Nastavi čitati

Aktuelno