Politika
SVI DETALJI SU TU! Šta piše u francusko-njemačkom non – pejperu o BiH
Francuska i Njemačka izradile su i partnerima u Evropskoj uniji uputile non – pejper o situaciji u Bosni i Hercegovini. Tim dokumentom, između ostalog, pozvali su na reakciju istovremeno navodeći da “spoljni uticaj treba biti ograničen”.
“Cilj Evropske unije ostaje očuvanje i izgradnja mirne, stabilne, suverene i nezavisne funkcionalne evropske države Bosne i Hercegovine, koja poštuje principe i vrijednosti na kojima počiva Evropska unija: demokratska društva, vladavina prava, te budućnost Bosne i Hercegovine unutar Evropske unije”, piše u non – pejperu koji je objavila FTV.
U nastavku teksta prenosimo non-pejper u cjelosti.
Dokument datira od 12. maj 2025.
Odgovori na napade Republike Srpske na ustavni poredak BiH
Ovaj dokument predstavlja ažuriranu verziju dokumenta predstavljenog 3. novembra 2023. godine, i napisan je u svjetlu zaključaka PSC-a usvojenih 26. marta 2025. godine, koji su otvorili put za dalju aktivnu uključenost država članica EU u vezi s tekućom ustavnom krizom u Bosni i Hercegovini (BiH). Njegov cilj je da olakša diskusiju o odgovoru EU na napade Republike Srpske na ustavni poredak BiH.
Obrazloženje
Trenutna ustavna kriza u BiH predstavlja najozbiljniji izazov suverenitetu, jedinstvu, kao i funkcionalnom i teritorijalnom integritetu BiH u posljednjih 30 godina, od potpisivanja Dejtonskog-pariskog okvirnog sporazuma za mir. Tokom prethodnih sedmica, potezi i pravni procesi unutar RS, koji su uslijedili nakon presude protiv predsjednika RS Milorada Dodika 26. februara 2025. godine, otvoreno su napali ustavni poredak BiH.
Naime:
• Odluka o mjerama i zadacima koji proizilaze iz neustavnih odluka i postupaka neustavnih institucija BiH od 26. februara 2025.
• Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu RS od 27. februara 2025.
• Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani aktivnosti vanustavnih institucija BiH u RS (Sud BiH, Tužilaštvo BiH, SIPA) od 27. februara 2025.
• Izmjene i dopune Krivičnog zakona RS od 27. februara 2025.
• Zakon o posebnom registru i transparentnosti rada neprofitnih organizacija od 27. februara 2025.
• Nacrt ustava RS od 13. marta 2025.
• Zakon o zaštiti ustavnog poretka RS od 13. marta 2025.
Evropska unija i njene države članice su u različitim formatima i jednostrano izrazile svoju nedvosmislenu osudu ovih akata, nazivajući ih prijetnjom funkcionalnosti institucija države i osnovnim slobodama njenih građana. Ovi akti su u suprotnosti s obavezama koje je BiH preuzela na svom putu prema EU, godinu dana nakon što je EU odlučila otvoriti pregovore o pristupanju Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.
Evropska unija se u zaključcima Vijeća od 17. decembra 2024. godine pozvala na moguće odgovore EU na aktivnosti i aktere koji podrivaju i prijete ustavnom poretku, suverenitetu, teritorijalnom integritetu i međunarodnoj ličnosti BiH.
EU je naglasila potrebu da se razmotre sve opcije i ozbiljne posljedice dostupne u okviru instrumenata EU.
Evropska unija je dodatno potvrdila da ostaje posvećena Dejtonskom-pariskom okvirnom sporazumu za mir i ustavnom poretku BiH. Osim toga, Evropska unija ozbiljno shvata svoju odgovornost za stabilnost i mir u BiH i regionu Zapadnog Balkana.
Cilj
Lokalno preuzimanje odgovornosti u mirnom rješavanju krize ostaje ključno. Vlasti i postupci na lokalnom nivou treba da vode ka stabilizaciji situacije. Spoljni uticaj treba biti ograničen.
Cilj Evropske unije ostaje očuvanje i izgradnja mirne, stabilne, suverene i nezavisne funkcionalne evropske države Bosne i Hercegovine, koja poštuje principe i vrijednosti na kojima počiva Evropska unija: demokratska društva, vladavina prava, te budućnost Bosne i Hercegovine unutar Evropske unije.
Neposredni cilj je ukidanje neustavnih zakona i povlačenje nacrta novog ustava. Sve opcije za postizanje ovog cilja treba istražiti.
Trajno rješenje krize zahtijeva, prije svega, potpun i nepovratan povratak Republike Srpske ustavnom poretku Bosne i Hercegovine, ponovno opredjeljenje političkih predstavnika Srba za pravilno funkcionisanje državnih institucija i njihova obnova posvećenosti provođenju svih relevantnih koraka navedenih u preporukama Komisije od 12. oktobra 2022. godine kako bi napredovali u procesu pristupanja EU.
Sljedeći koraci
Sljedeće mjere bi trebale biti dio instrumenata Evropske unije:
Finansijska podrška
Svi projekti koji su direktno ili djelimično korisni za RS u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) treba da ostanu suspendovani. Države članice treba da istraže s Komisijom mogućnosti za prekid dva suspendovana projekta. Komisija treba da se uzdrži od predlaganja novih projekata koji bi koristili RS.
Kriteriji za ukidanje ovih mjera zavisiće od preduzimanja konstruktivnih koraka od strane rukovodstva RS. Države članice će morati biti prethodno konsultovane.
EU bi trebala stupiti u kontakt i s drugim relevantnim međunarodnim finansijskim institucijama, kao što je Svjetska banka, kako bi se osiguralo da i one usvoje sličan pristup.
Bilateralna finansijska pomoć projektima koji su direktno ili djelimično korisni za RS treba biti suspendovana.
Sankcije
Evropska unija treba da razmotri ciljani okvir za primjenu restriktivnih mjera (Odluka Vijeća 2011/173/ZVSP) u kontekstu situacije u Bosni i Hercegovini, usvajanjem restriktivnih mjera prema pojedincima ili entitetima koji podrivaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine. Očekuju se prijedlozi od strane Visokog predstavnika za vanjsku politiku EU u narednim sedmicama u vezi s tim.
U nedostatku konsenzusa na nivou EU, nacionalne mjere, uključujući ciljanje pojedinaca (npr. zabrane putovanja), trebaju biti razmotrene i koordinirane među državama članicama. Usvajanje mjera od strane pojedinačnih članica EU treba biti praćeno lokalnim rješenjima koja bi trebala imati prioritet. Nacionalne mjere treba da budu privremene i reverzibilne restriktivne mjere koje imaju za cilj promjenu ponašanja ciljanih entiteta i pojedinaca.
Proširenje
EU i njene države članice treba da naglase da postupci RS-a idu suprotno evropskom putu Bosne i Hercegovine i interesima stanovništva BiH, uključujući i stanovništvo Republike Srpske. Napredak u procesu pristupanja zavisiće od sprovođenja potrebnih koraka navedenih u preporukama Komisije od 12. oktobra 2022. godine. Istovremeno, EU i njene države članice treba da svoju javnu komunikaciju fokusiraju na koristi evropskih integracija.
Kontakti s zvaničnicima Republike Srpske
Angažman EU i njenih država članica prema zvaničnicima iz vlasti RS-a ili SNSD-a treba da se fokusira na naglašavanje rizika daljeg sprovođenja neustavnog kursa predsjednika RS-a Dodika. Ovaj angažman treba da sadrži poruke kojima se izražava spremnost EU na otvorenost i ublažavanje tenzija čim postanu vidljivi znakovi povlačenja neustavnih poteza, te angažman s opozicijom iz RS i civilnim društvom. Kontakti na visokom nivou s liderima RS-a koji su osuđeni ili optuženi (M. Dodik, R. Stevandić i N. Visković) trebaju biti suspendovani.
Politika
Novac “liježe” i kad se blokira: NAGRAĐENI ZA NERAD
Delegati Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) su tokom 2025. godine ostvarili primanja koja dosežu i do gotovo 100.000 KM, uključujući plate, naknade, regres i druge beneficije, dok je istovremeno rad ovog zakonodavnog tijela blokiran.
Umjesto da ispunjavaju svoju osnovnu funkciju koja se tiče usvajanja zakona i omogućavanja funkcionisanja države, delegati HDZ-a i SNSD-a su u više navrata učestvovali u političkim opstrukcijama, nedolascima na sjednice i namjernom obaranju dnevnog reda.
Dom naroda PSBiH je, uz izuzetak usvajanja budžeta, već nekoliko mjeseci u blokadi u režiji HDZ-a i SNSD-a, a koče se brojni zakoni važni za evropski put Bosne i Hercegovine.
Na jednoj od posljednjih sjednica Dom naroda PSBiH je trebao glasati o smanjenju akciza na gorivo ali se delegati iz HDZ-a i SNSD-a nisu pojavili.
Tokom prethodne, 2025. godine, održano je ukupno 20 sjednica, koje uključuju i njihove nastavke.
Visoke cifre za (ne)rad
Prema podacima koje je dobio Klix.ba, delegatima je na osnovu plata i naknada u 2025. godini isplaćeno 1.351.427 KM.
Posebno je zanimljivo da delegati pored osnovne plate, paušala, toplog obroka, naknada za prevoz i odvojeni život te regresa, primaju i naknade za obilazak izborne baze. Obilazak izborne baze podrazumijeva novac za stranačke aktivnosti kao što su organizacija tribina i druge.
Razlog zbog kojeg određeni delegati nisu primili novac za ovu stavku, kada se gledaju zvanični podaci, ne znači da sredstva nisu uplaćena za ovu namjenu. Novac iz ove stavke se, umjesto delegatima, može uplatiti i na račun strankama ispred kojih dolaze.
Politika
BOŽOVIĆ: “Donošenje odluka vratiti u institucije sistema, ne u kafane”
“Načelno smo dogovorili uvođenje 13. neoporezive plate, izgradnju velikih solarnih elektrana za potrebe privrede, kao i formiranje ministarstva ekonomije, koje će objediniti sve procese i ubrzati procedure u korist domaće privrede. Uspostavićemo i fond za podsticaje u privredi kako bismo olakšali finansiranje daljeg razvoja i zapošljavanja u Republici Srpskoj”, objavio je Milorad Dodik na Iksu. “Ovu objavu gospodina Dodika ne mogu ostaviti bez komentara, jer je važno da javnost i građane podsjetimo na neke činjenice”, istakao je načelnik opštine Istočna Ilidža, Marinko Božović.
Zašto je to tek „načelno dogovoreno“?
Takve i slične mjere poslanici Srpske demokratske stranke i opozicije predlažu godinama, ali ih aktuelna vlast uporno ignoriše. Osnovno pitanje je: zašto ste tek načelno dogovorili, zašto se niste konkretno dogovorili i rekli od kada će se početi primjenjivati?
Drugo: Izgradnja solarnih elektrana za potrebe privrede.
Na kojoj mreži i sa kojim kapacitetima? Čak i oni koji se ne bave ovom oblašću znaju da na postojećoj mreži odavno nema slobodnih kapaciteta. Vaše stranačke kolege, koje upravljaju ovim sektorom, već su podijelile saglasnosti na priključke, pa privrednici danas mogu da grade samo za sopstvene potrebe, a za to im podrške nije potrebna.
Treće: Formiranje ministarstva ekonomije.
To je klasično prelivanje iz šupljeg u prazno. Promjena imena ministarstva ili formiranje novog ne donosi suštinske rezultate. Potrebne su korjenite reforme i sistemski pristup kako bi se privreda Republike Srpske, koja je u poslednjih 20 godina sistematski oslabljena, konačno počela oporavljati.
Četvrto: Formiranje fonda za podsticaje u privredi.
Ne možete s jedne strane govoriti o rasterećenju privrede, a s druge uvoditi nove namete. Ovakve mjere mogu imati smisla samo ako postoji povjerenje u institucije, a ono je odavno narušeno zbog neodgovornog upravljanja i političkih odluka. Najbolji primjer je isplata plata iz Fonda solidarnosti rudarima u preduzeću koje je privatizovano i gurnuto u stečaj dok radnici ostaju bez posla.
Na kraju, postavlja se ključno pitanje:
Da li ste prespavali poslednjih dvadeset godina, u kojima ste upravo Vi obavljali najodgovornije funkcije i donosili ključne odluke?
Za trenutno stanje u Republici Srpskoj snosite direktnu političku odgovornost.
Da ne bude da se ne slažem ni sa čim što ste napisali, slažem se sa Vašom poslednjom rečenicom.
Najbolje vrijeme za Republiku Srpsku tek dolazi, ali ne sa ovakvom politikom, već sa odgovornom i domaćinskom vlašću.
P.S. Donošenje odluka mora se vratiti u institucije sistema, tamo gdje im je mjesto, a ne u kafane i na privatna imanja.
Ову објаву господина Додика не могу оставити без коментара, јер је важно да јавност и грађане подсјетимо на неке чињенице.
Прво: Увођење 13. неопорезиве плате.
Зашто је то тек „начелно договорено“?
Такве и сличне мјере посланици Српске демократске странке и опозиције предлажу… pic.twitter.com/HwyMERJhfW— Marinko Bozovic (@BozovicMarinko) April 17, 2026
Politika
KRESOJEVIĆ: Izvinjavamo se Savi Miniću što smo mu završili karijeru!
Napisao je ovo na društvenim mrežama narodni poslanik PDP-a i član PSS-a, Bojan Kresojević koji je objavio video isječak iz gostovanja na RTRS-u u kojem kaže da Republika Srpska jedina ima Vladu koja zarađuje na građanima u uslovima krize.
-Prihodi od PDV-a rastu 20 feninga po litri zbog povećanja cijene goriva, a povrat akcize iznosi samo 10 feninga. Najjeftinije gorivo je ono što funkcioneri sipaju u službene automobile, jer ga ne plaćaju iz svog džepa – naveo je Kresojević i dodao:
-Vlada je zakazala, zato je u Republici Srpskoj cijena goriva najveća. Gospodin Elek je pokušao braniti neodbranjivo, a ne zna ni koliko iznosi akciza po litri goriva. Milioni iz budžeta potrošeni na marketing nisu dovoljni SNSD-u da zaustave da istina izađe na vidjelo – izjavio je Kresojević
-
Politika3 dana agoSTANIVUKOVIĆ DEMOLIRAO NERVOZNOG MINIĆA! Imali ste 400 glasova, premijer ste jer ste kum
-
Politika2 dana agoPREMIJER SE OBRUKAO! Ne zna koliko članova ima Ustav Srpske, a ŽELI DA BUDE PREDSJEDNIK! (VIDEO)
-
Društvo2 dana agoGRAĐANI OGORČENI: Greške u očitavanju struje dižu račune
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ ŽESTOKO ODGOVORIO DODIKU: “Kad god kažete da sam političko nedonošče, JA POBIJEDIM!”
-
Svijet2 dana agoTRAMP: “Da ja nisam predsjednik, svijet bi se raspao”
-
Društvo2 dana agoSTEČAJ U „EKVATORU“: Sudbina prevarenih kupaca stanova
-
Politika2 dana agoRADOJIČIĆ KOMENTARISAO TV DUEL: Promjene su nezaustavljive, sudar nove energije SA STARIM ISPRIČANIM PRIČAMA
-
Politika1 dan agoDODIK NIJE DAO KARANU DA SE OBRATI U BEOGRADU! I dalje glumi predsjednika Srpske
