Connect with us

Društvo

CRNE STATISTIKE: Na putevima BiH godišnje gine više od 250 ljudi

Saobraćajke godišnje odnesu 251 život u BiH

Na putevima u Bosni i Hercegovini su se u periodu od 2018. do 2022. godine dogodile 162.453 saobraćajne nezgode, što je prosječno više oko 32.490 godišnje, a u njima je život izgubilo 1.259 ljudi, što je, ponovo prateći petogodišnji prosjek, 251 osoba godišnje.

Ovako zabrinjavajući podaci dodatno dobijaju na težini kada se uporede sa zvaničnim evropskim, koji govore da je broj smrtno stradalih u saobraćajnim nezgodama u BiH gotovo 80 odsto veći od prosjeka u zemljama Evropske unije (EU).

Naime, podaci CARE, odnosno zvanične statistike EU kada su u pitanju smrtni slučajevi u saobraćajkama, a koji se računaju na milion stanovnika, govore da u državama koje su članice Evropske unije godišnje u prosjeku strada 46 osoba.

S druge strane, u BiH je, samo u 2022. godini, broj stradalih u saobraćajnim nesrećama na milion stanovnika bio 81.

Ono što je vidljivo iz podataka Sektora za informisanje i dokumentaciju BIHAMK-a jeste da se broj smrtno stradalih na putevima u BiH evidentno smanjuje na godišnjem nivou, što je svakako dobar podatak.

Međutim, činjenica je da je i dalje broj poginulih iznad 220 godišnje, a i broj težih ili lakših saobraćajnih nezgoda premašuje 30.000.

Nikola Ćopić, inžinjer za bezbjednost saobraćaja, kaže da Bosna i Hercegovina ima najveći saobraćajni i javni rizik od nastanka nezgoda.

On smatra da se nedovoljno pažnje posvećuje ovako zabrinjavajućoj statistici, ali i da se na terenu radi još manje.

“Korijen problema je u nedostatku pravovremene i kontinuirane edukacije, kako za lica koja su najizloženija ovoj problematici, a to su osobe od 18 do 21 godine, te od 21 do 30 godina, tako i za starija lica, koja imaju preko 60 godina. Vidjeli smo u posljednje vrijeme da smo imali nekoliko saobraćajnih nezgoda u kojima su učestvovala starija lica, a vozili su u suprotnom smjeru, pa treba ozbiljno razmisliti o tome da se oni na neki način dodatno edukuju”, ističe Ćopić.

On podvlači još jedan veliki problem koji BiH ima.

“Republika Srpska, odnosno BiH, ima najstariji vozni park u Evropi. To svakako doprinosi u određenom broju saobraćajnih nezgoda”, dodaje Ćopić.

Sa druge strane, vozači smatraju da presudnu ulogu u broju saobraćajnih nezgoda u BiH ne igra starost vozila.

“Bez obzira na činjenicu da naši građani u prosjeku voze najstarija vozila, mišljenja sam da starost vozila nije presudna za ovoliki broj saobraćajnih nezgoda. Složićemo se da mladi vozači, pa i sami početnici danas i ne voze tako stare automobile, ali ipak su oni najveći učesnici saobraćajnih nezgoda. Smatram da je razlog tome neprilagođena brzina i ‘jače’ vozilo sa puno nekakvih displeja i vizuelnih stvari za koje neiskusni vozači nisu svjesni da su ‘tempirana bomba'”, smatra Nevena iz Banjaluke.

Pored neiskustva, brzina i česte nepažnje, kobni za vozače su često i putevi u BiH, koji su, kako navodi, na nekim dionicama potpuno neprilagođeni današnjim vozilima i broju učesnika u saobraćaju.

“Tamo gdje se ponavljaju saobraćajne nezgode potrebna je kompletna analiza saobraćajnice, a ne samo radari, jer drakonske kazne očigledno nisu dale željeni rezultat”, kaže Nevena.

Slaviša M., vozač iz Banjaluke, rekao je da je potrebno da i sami vozači shvate koliko bi u određenim okolnostima bilo dobro da idu na edukacije, prenose Nezavisne.

“Nekako imam osjećaj da svi negdje žure, a tako se i dešavaju saobraćajne nesreće. Vozači danas nemaju vremena ni za šta, samo da dođu do mjesta gdje trebaju. Takođe, veliku ulogu imaju i gužve u saobraćaju, posebno u Banjaluci. Mora se biti i 120 odsto oprezan kako ne bi došlo do nesreće”, kaže ovaj Banjalučanin.

Na pitanje smatra li da je problem i starost vozila u BiH, on odgovara da jeste i to, ali i neodržavanje automobila.

“I ako je vozilo staro, kada se redovno održava i kada se urade svi servisi, biće sigurnije”, dodao je Slaviša.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Ponovo nestabilno sa kišom i pljuskovima

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) će biti nestabilno, pretežno oblačno vrijeme sa kišom i pljuskovima, praćenim grmljavinom uglavnom u južnim predjelima, dok se kraći sunčani intervali očekuju pretežno na sjeveru i krajnjem jugu.

Jutarnja temperatura vazduha biće između devet i 14, u višim predjelima od pet, a najviša dnevna između 15 i 23, u višim predjelima od 10 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab vjetar, istočnog i sjeveroistočnog smjera, u Hercegovini jugo, prognoza je Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

POTPUNO NEZADOVOLJNI! Evo na šta se najviše žale ZATVORENICI u BiH?

I oni koji su lišeni slobode zbog kršenja određenih zakona ili narušavanja nečijih prava – imaju prava, pa su se tako lani zatvorenici u zatvorima širom Bosne i Hercegovine žalili više Ombudsmanu za ljudska prava BiH nego godinu ranije.

Naime, kako je za “Nezavisne novine” potvrđeno u Instituciji ombudsmana za ljudska prava BiH, tokom 2022. godine u Odjelu za praćenje prava lica lišenih slobode zaprimljeno je 77 žalbi, dok je u 2023. godini evidentirano 86 žalbi, što je povećanje u odnosu na 2022. godinu od 11,69 odsto.

“Analiza registrovanih žalbi pokazuje da su se one kao i ranijih godina najčešće odnosile na pravo na korištenje vanzavodskih pogodnosti, posjete osuđenim licima, ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu i uslove smještaja u ustanovi”, istakli su iz ove institucije.

Kako su dodali, statistički podaci pokazuju da su prošle godine najveći broj žalbi uputila osuđena lica iz Kazneno-popravnog zavoda Zenica.

Upravo zbog toga smo se obratili zeničkom Kazneno-popravnom zavodu, odakle su nam objasnili da osuđene osobe koje kaznu zatvora izdržavaju u Kazneno-popravnom zavodu zatvorenog tipa Zenica imaju zakonsko pravo da žalbe i pritužbe na rad zaposlenih, kao i uslove izdržavanja kazne upućuju direktoru Zavoda, Ministarstvu pravde FBiH, kao i ombudsmanima BiH.

“Pritužbe i žalbe se shodno podzakonskim aktima Zavoda rješavaju u trostepenom postupku ulaganja pritužbe i žalbe, pri čemu se nivoi odnose na sljedeće: prvi nivo – upućuje se direktno zaposleniku na kojeg se odnosi, drugi nivo – upućuje se rukovodiocu sektora u kojem zaposlenik radi, i treći nivo – upućuje se direktoru Zavoda”, ističu iz KPZ Zenica.

Kako navode, ukoliko osuđena osoba nije zadovoljna ishodom rješavanja, tada ima mogućnost da se obrati Federalnom ministarstvu pravde te Instituciji ombudsmana.

“Tokom 2022. godine ukupno je zaprimljeno 60 pritužbi, a u 2023. ukupno 123 pritužbe, pri čemu se ističe da je najveći dio njih riješen u prva dva nivoa podnošenja”, ističu oni za “Nezavisne novine”.

Kako su objasnili, pritužbe se odnose najvećim dijelom na uslove izdržavanja kazne zatvora, na postupanje zaposlenika prema osuđenoj osobi, kao i na zdravstvenu zaštitu.

“Najveći dio istih je bio neutemeljen”, ističu iz KPZ Zenica.

A upravo je nedavno na adresu našeg medija stiglo pismo jednog od zatvorenika iz zeničkog Kazneno-popravnog zavoda čiji je identitet poznat redakciji.

U pismu se žali na zdravstvenu zaštitu, tačnije ističe da im nedostaje lijekova.

“Obolio sam od raznovrsnih neizlječivih bolesti, a ušao sam potpuno zdrav, te zbog toga imam paniku”, ističe on u pismu.
Nezavisne

Nastavi čitati

Društvo

ZASTRAŠUJUĆA ČINJENICA! Srpska tri decenije bez imunologa, uskoro dobija dva

Republika Srpska već tri decenije nema niti jednog imunuloga zbog čega je otežano liječenje pacijenata koji boluju od autoimunih bolesti. Međutim, nadležni uvjeravaju da će se trenutno stanje ubrzo promijeniti.

Neke od pomenutih bolesti su reumatoidni artritis, sistemski eritemski lupus, Hronova bolest, multipla skleroza, dijabetes tip 1, Hašimoto sindrom, reumatska polimialgija, psorijaza, celijaklija, Sjögrenov sindrom, autoimuni hepatitis i druge.

Direktor Univerzitetsko-kliničkog centra Republike Srpske Vlado Đajić kaže kako će ova ustanova uskoro dobiti dva imunologa. Dva ljekara su, dodaje on, na specijalizaciji iz imunologije.

„Mi imamo specijalističku ambulantu za reumatologiju. Imamo reumatologa. Oblast imunologije bila je adekvatno i kvalitetno ‘pokrivena’. To nikada nije sporno. Mi mislimo da smo državetina, ali smo zapravo mali i tačno znamo šta nam treba. Nama treba svega par imunologa“, rekao je Đajić.

Dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Ranko Škrbić kaže da ova visokoškolska ustanova radi na tome da dobije imunologe. On ističe da su dva ljekara koja su nedavno završila Medicinski fakultet izabrala upravo imunologiju kao specijalizaciju.

„U narednim godinama ćemo dobiti imunologa. Ipak, to nije pitanje za mene, nego za rukovodioce zdravstvenih ustanova. Zašto nemaju potrebu za imunolozima? Na medicinskom fakultetu imunolozi svakako trebaju. Izaći će klinička spacijalizacija i mi ćemo to imati, ali će za to trebati najmanje četiri godine“, kazao je Škrbić.

Predsjednica Saveza za rijetke bolesti Srpske Biljana Kotur kaže kako ne zna zašto Srpska nema imunologa, ali zna da ga mnogi pacijenti trebaju.

„Nekoliko puta su me kontaktirali i tražili imunologa, ali nisam mogla da im pomognem. Sigurno je da postoji potreba. Postoje rijetke imunološke bolesti zbog kojih bi nam trebao imunolog, ali ga nemamo“, rekla je Kotur.

Iz Ministarstva zdravlja Republike Srpske ističu da zdravstene ustanove zapošljavaju radnike u skladu sa potrebama za određenim kadrom i mogućnostima, kao i da doktori imaju mogućnosti specijalizacije i supspecijalizacije.

„Pravilnikom o planu i programu specijalizacija i supspecijalizacija propisane su specijalizacije alergologija i klinička imunologija u trajanju od pet godina, kao i imunologija, takođe u trajanju od pet godina. Godišnjim planom specijalizacija i supspecijalizacija za 2022. godinu odobrene su dvije specijalizacije iz imunologije za Univerzitetski klinički centar Republike Srpske“, kažu iz resora zdravstva.

Ukoliko se neki pregled ne može obaviti u Republici Srpskoj, osiguranici imaju mogućnost da se, na prijedlog Univerzitetskog-kliničkog centra, liječe u zdravstvenim ustanovama izvan Srpske sa kojima Fond ima potpisan ugovor, kao što je slučaj sa Srbijom. U tom slučaju neophodan je prijedlog UKC RS koji razmatra i stručna komisija Fonda i osiguranik sa rješenjem Fonda ima mogućnost da se liječi u zdravstvenim ustanovama u Srbiji. Ukoliko je oslobođen plaćanja participacije sa rješenjem Fonda ne plaća, a ukoliko je riječ o kategoriji koja nije oslobođena plaćanja participacije, učestvuje u troškovima liječenja deset odsto, piše MojaHercegovina.

Nastavi čitati

Aktuelno