Predsjednik SAD Donald Tramp juče je odustao od ultimatuma koji je postavio Ukrajini – da do četvrtka prihvati američko-ruski penzioni plan – i umanjio je značaj izvještaja da je njegov pregovarač Stiv Vitkof savjetovao Ruse kako da mu pristupe u vezi sa sporazumom.

Kako piše Rojters, Tramp je razgovarao sa novinarima u avionu “Er Fors One”, na putu ka Floridi za Dan zahvalnosti.

“Napredak u pregovorima”
Tramp je rekao da američki pregovarači napreduju u razgovorima sa Rusijom i Ukrajinom i da je Moskva pristala na neke ustupke, bez navođenja detalja.

Američki okvir za okončanje rata, o kome je Rojters prvi izvijestio prošle nedjelje, izazvao je zabrinutost u Evropi i Kijevu zbog mogućnosti da Trampova administracija pokušava da primora Ukrajinu da prihvati snažno promoskovski sporazum.

Reporter: Do you think do you think that Ukraine was being asked to give too much land back to Russia? I know at one point you said it shouldn't have to give any.

Trump: The way it's going, if you look, it's just moving in one direction. So eventually that's land that over the… pic.twitter.com/iOWBHNzO28

— Acyn (@Acyn) November 26, 2025

Tramp je potvrdio da će njegov izaslanik Stiv Vitkof sledeće nedjelje otputovati u Moskvu kako bi se sastao sa Vladimirom Putinom, i da je u proces uključen i njegov zet Džared Kušner, koji je pomogao u posredovanju u krhkom prekidu vatre u ratu između Izraela i Hamasa.

Od tvrdog roka do povlačenja
Posljednjih dana, Tramp je postavio cilj, Dan zahvalnosti, ovog četvrtka, kao datum do kog želi da Ukrajina pristane na sporazum koji bi okončao ruski rat. Ali on i njegovi pomoćnici sada napuštaju “tvrdi rok”.

“Moj rok je kada se završi”, rekao je Tramp u emisiji “Er Fors Van”.

Blumberg njuz je ranije objavio da je Vitkof rekao Putinovom glavnom savjetniku za spoljnu politiku, Juriju Ušakovu, u telefonskom razgovoru 14. oktobra da treba da “rade zajedno” na planu prekida vatre i da Putin treba da predstavi prijedlog Trampu.

Prema Blumbergu, Vitkof je takođe savjetovao kako da se organizuje mogući telefonski razgovor Trampa i Putina prije posjete Volodimira Zelenskog Bijeloj kući i kako da se iskoristi nedavni sporazum o Gazi kao “ulazna tačka”. Upitan o ovim navodima, Tramp je rekao da nije čuo snimak razgovora na kojem se zasniva Blumbergov članak, ali da – kako tvrdi – nije iznenađen. “Znate, to je potpuno standardni oblik pregovora”, rekao je Tramp. “Pretpostavljam da Ukrajini govori isto.”

“Rusija ima prednost na bojnom polju”
Tramp je takođe rekao da Rusija trenutno izgleda ima prednost u ratu i da bi bilo “u najboljem interesu Ukrajine” da postigne sporazum. Prema njegovim riječima, Moskva bi ionako mogla da osvoji dio ukrajinske teritorije “u narednih nekoliko mjeseci”.

Tramp je takođe potvrdio da se sa evropskim partnerima pregovara o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu

Specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa Stiv Vitkof razgovarao je prošlog mjeseca telefonom s visokim zvaničnikom Kremlja o mogućnosti da zajedno rade na prijedlogu mirovnog plana za okončanje rata u Ukrajini koji bi ličio na mirovni plan u 20 tačaka za Gazu.

Uz to je imao sugestiju da ruski predsjednik Vladimir Putin pokrene takvu inicijativu u razgovoru s Trampom, piše Bloomberg.

U petominutnom razgovoru 14. oktobra, Vitkof je Putinovog savjetnika za spoljnu politiku Jurija Ušakovog posavjetovao da se organizuje telefonski razgovor Trampa i Putina prije posjete ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Vašingtonu, koristeći sporazum o Gazi kao primjer.

“Pripremili smo Trampov plan od 20 tačaka za mir i mislim da možemo da uradimo nešto slično i sa vama”, rekao je Vitkof, prema transkriptu razgovora koji je objavio Bloomberg, dodajući da iz Bijele kuće i Kremlja nisu komentarisali ove navode.

Kako saznaje Bloomberg, razgovor otkriva dio taktike američkog izaslanika u komunikaciji s Rusijom i navodni početak mirovnog prijedloga u 28 tačaka, koji su SAD početkom mjeseca predstavile kao osnovu za dalje pregovore.

Putin je kasnije izjavio da američki plan može da posluži kao polazna osnova za mirovni sporazum, navodeći da je Moskva dobila dokument, ali da ga dvije strane još nisu detaljno razmatrale.

Tokom razgovora, Vitkof je Ušakovu rekao da “duboko poštuje Putina” i da je, po njegovom mišljenju, Rusija oduvijek željela mirovni sporazum.

Predložio je da Putin pozove Trampa prije susreta sa Zelenskim i da mu čestita na sporazumu o Gazi, uz poruku da Rusija podržava napore ka miru i naglasi da Trampa smatra čovjekom mira.

“Evo šta mislim da bi bilo nevjerovatno. Možda da (Putin) kaže Trampu: Znate, Stiv i Juri su razgovarali o veoma sličnom planu za mir od 20 tačaka i to bi moglo da bude nešto što bi malo pomjerilo klatno, otvoreni smo za takve stvari”, sugerisao je Vitkof Ušakovom.

Ušakov je odgovorio da će Putin “čestitati” i reći da je “Tramp zaista čovjek mira”.

Putin i Tramp razgovarali su dva dana kasnije na zahtjev Moskve.

Tramp je razgovor opisao kao “veoma produktivan” i najavio planove za sastanak sa Putinom u Budimpešti, koji još nije održan.

Nakon tog poziva, Vitkof se u Majamiju sastao i sa još jednim Putinovim savjetnikom, Kirilom Dmitrijevim.

Dmitrijev i Ušakov su 29. oktobra ponovo razgovarali o tome koliko daleko Moskva treba da ide u svojim zahtjevima u okviru mirovnog prijedloga, prema još jednom snimku koji je objavio Bloomberg.

Dvojica zvaničnika su razmatrala mogućnosti i Rusiju pozicionirala da američkoj strani iznese “maksimalne” zahtjeve, uz bojazan da bi Vašington mogao pogrešno protumačiti ruske prijedloge i narušiti pregovore.

Kako se navodi, Vitkof i Ušakov su tokom svog razgovora dotakli i potencijalnih teritorijalnih ustupaka.

“Znam šta je potrebno za mirovni sporazum – Donjeck i možda neka razmjena teritorija”, rekao je Vitkof, dodajući da će mu Tramp dati prostora i slobode da dođe do sporazuma.

“U redu, zvuči dobro”, zaključio je Ušakov, prenosi Telegraf.

Džakarta je postala najmnogoljudniji grad svijeta sa skoro 42 miliona stanovnika, dok Daka juri ka vrhu. Azija sada dominira listom najnaseljenijih gradova.

Svijet ima novi najmnogoljudniji grad. Glavni grad Indonezije, Džakarta, našao se na vrhu liste kojom sve više dominira Azija. Prema novom izvještaju Ujedinjenih nacija, Džakarta zauzima prvo mjesto ispred glavnog grada Bangladeša, Dake.

Sa procenjenih skoro 42 miliona stanovnika, Džakarta se popela na vrh. Na prethodnoj listi iz 2018. zauzimala je 33. mjesto, dok je tada na vrhu bio Tokio. Pitanje je koliko će se Džakarta zadržati na vrhu, jer Daka trenutno ima 36 miliona stanovnika i očekuje se da postane najmnogoljudniji grad na svijetu do sredine veka.

Ovo je znak brzih promjena koje se dešavaju širom svijeta, sa porastom gusto naseljenih megagradova, piše NBC News. Gotovo polovina od 8,2 milijarde ljudi na planeti sada živi u gradovima, prema izvještaju “Svetski urbanizacijski izgledi 2025.”, što označava dvostruki porast broja urbanih stanovnika u posljednjih 75 godina.

Devet od 10 najnaseljenijih gradova svijeta nalazi se u Aziji. Jedina iznimka je egipatski glavni grad Kairo, koji je na 7. mjestu sa 25 miliona stanovnika, više nego dvostruko više nego u Njujorku.

Popis 10 najmnogoljudnijih gradova na svetu:

1. Džakarta (Indonezija) – 41,9 miliona

2. Daka (Bangladeš) – 36,6 miliona

3. Tokio (Japan) – 33,4 miliona

4. Nju Delhi (Indija) – 30,2 miliona

5. Šangaj (Kina) – 29,6 miliona

6. Gvanžu (Kina) – 27,6 miliona

7. Kairo (Egipat) – 25,6 miliona

8. Manila (Filipini) – 24,7 miliona

9. Kolkata (Indija) – 22,5 miliona

10. Seul (Južna Koreja) – 22,5 miliona

1975. godine postojalo je samo osam megagradova, definisanih kao oni sa populacijom od najmanje 10 miliona. Ove godine taj broj porastao je na 33, od kojih se 19 nalazi u Aziji. Los Anđeles i Njujork su jedina dva megagrada u Sjedinjenim Državama, navodi se u izvještaju.

“Urbanizacija je definisuća snaga našeg vremena. Kada se njome upravlja uključivo i strateški, može otključati transformativne puteve za klimatske akcije, ekonomski rast i socijalnu jednakost”, rekao je Li Junhia, podsekretar UN za ekonomska i socijalna pitanja.

“Da bi se postigao uravnotežen teritorijalni razvoj, zemlje moraju usvojiti integrisane nacionalne politike koje usklađuju stanovanje, korišćenje zemljišta, mobilnost i javne usluge u urbanim i ruralnim područjima”, dodao je Li.

Indonezija planira preseljenje glavnog grada.
Do 2050. godine u svijetu bi moglo biti više od 15.000 gradova, većina sa manje od 250.000 stanovnika. Projekcije UN-a pokazuju da će Daka vjerovatno biti najnaseljeniji grad svijeta sa 52,1 milionom stanovnika, dok će se stanovništvo Tokija smanjiti za 2,7 miliona zbog starenja i demografske krize u Japanu.

Džakarta je sklona potresima i poplavama, prenatrpana je, zagađena i brzo tone. U avgustu 2019. tadašnji indonezijski predsednik Joko Widodo najavio je da će glavni grad zemlje biti preseljen u Nusantaru, udaljenu 1.200 milja na Borneu.

Međutim, preseljenje je naišlo na niz problema, uključujući kašnjenja u gradnji, manjak stranih ulaganja i upravljačke i zemljišne izazove.