Connect with us

Svijet

CRVENO JUTRO NA BERZAMA: AI akcije tonu, nafta ponovo iznad 100 dolara

Svjetska tržišta novu sedmicu počinju oprezno. Azijske berze jutros, 14. septembra, bilježe različita kretanja, ali snažan pad tehnoloških kompanija, rast cijene nafte i očekivanje odluke američke centralne banke drže investitore na oprezu.

Posebno su pogođene kompanije povezane s vještačkom inteligencijom. Akcije japanskog SoftBank Groupa, jednog od ključnih investitora u OpenAI, pale su više od 10 odsto.

Pritisak se proširio i na proizvođače čipova, dok su američki berzanski fjučersi takođe u minusu pred početak trgovanja na Wall Streetu.

SoftBank potonuo više od 10 odsto

Japanski Nikkei 225 jutros je bio u padu, dok je južnokorejski Kospi izgubio oko 2,5 odsto.

Prema jutarnjim podacima AP-a, Kospi je pao 2,5 odsto, na 6.739,68 bodova, a Nikkei 225 oko 0,8 odsto, na 63.474,58 bodova.

Situacija je bila nešto bolja u Kini. Hongkonški Hang Seng porastao je oko 0,3 odsto, na 24.886,81 bod, dok je Shanghai Composite bio u plusu oko 0,2 odsto.

U centru pažnje ipak su tehnološke kompanije.

SoftBank je u jednom trenutku gubio više od 10 odsto, nakon što su tokom vikenda čelnici vodećih kompanija za vještačku inteligenciju otvorili pitanje usporavanja razvoja najnaprednijih AI sistema zbog bezbjednosnih rizika.

Pad nije ostao ograničen na SoftBank.

Akcije južnokorejskog proizvođača memorijskih čipova SK Hynix pale su više od pet odsto, dok je japanska Kioxia izgubila oko šest odsto.

Financial Times navodi da je SoftBank tokom trgovanja gubio čak 13 odsto, Kospi oko 2,8 odsto, a Nikkei oko jedan odsto.

AI kompanije uzdrmale tržište

Nervoza među investitorima pojačana je nakon što je izvršni direktor Anthropica Dario Amodei pozvao vodeće AI kompanije na koordinaciju kako bi se bolje kontrolisali tempo razvoja i mogući rizici naprednih sistema.

Njegov stav podržali su izvršni direktor OpenAI-ja Sem Altman i Ilon Mask.

Reakcija tržišta bila je posebno vidljiva kod kompanija koje su posljednjih godina snažno profitirale od ogromnih ulaganja u infrastrukturu za vještačku inteligenciju.

Američko tržište još nije otvoreno, ali fjučersi ukazuju na negativan početak trgovanja. Fjučersi na Nasdaq 100, indeks u kojem veliki udio imaju tehnološke kompanije, jutros su ukazivali na pad od oko 1,3 odsto.

Nafta ponovo snažno poskupjela

Drugi veliki izvor nervoze je nafta.

Cijene su jutros porasle više od tri odsto zbog novih strahovanja za snabdijevanje s Bliskog istoka, nakon zatvaranja važnog saudijskog naftovoda.

Cijena Brent nafte dostigla je oko 108 dolara po barelu. To je ogroman skok u odnosu na približno 72 dolara, koliko je barel koštao prije najnovije eskalacije sukoba s Iranom.

Rast nafte dodatno komplikuje situaciju na finansijskim tržištima jer povećava rizik od novog jačanja inflacije.

To je posebno važno ove sedmice, kada investitori čekaju odluke nekoliko najvećih centralnih banaka.

Pogledi uprti u Fed

Američke desetogodišnje državne obveznice jutros su donosile prinos od približno pet odsto, što pokazuje koliko su očekivanja o kamatnim stopama ponovo postala važna za tržišta.

Investitori čekaju sastanak američkih Federalnih rezervi, a sve više se računa s mogućnošću novog povećanja kamatnih stopa.

Viša cijena nafte dodatno otežava posao centralnim bankama: skuplja energija može ponovo podstaći inflaciju upravo u trenutku kada tržišta pokušavaju da procijene koliko će dugo kamatne stope ostati visoke.

Ove sedmice odluke o monetarnoj politici očekuju se i od Banke Engleske i Banke Japana.

Evropa tek treba da otvori trgovanje

Glavne evropske berze u vrijeme jutarnjeg presjeka još nisu počele redovno trgovanje, pa će tek nakon otvaranja biti jasnije koliko će se negativno raspoloženje iz Azije prenijeti na Frankfurt, Pariz i London.

Smjer prije otvaranja ipak određuju tri teme: pad tehnološkog i AI sektora, nafta iznad 100 dolara i očekivanja u vezi s novim potezima centralnih banaka.

Wall Street je u petak uspio da prekine četvorodnevni niz pada, ali jutrošnji fjučersi ukazuju da bi nova sedmica mogla početi znatno opreznije.

Related Topics:

Svijet

Želi da preimenuje Atlantski ili Tihi okean u “TRAMPOV OKEAN” prije isteka mandata!

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da razmišlja o preimenovanju Atlantskog ili Tihog okeana u „Trampov okean“ ili „Okean Amerike“, i to prije isteka svog predsjedničkog mandata.

Tokom obraćanja biračima u saveznoj državi Tenesi, Tramp je podsjetio na svoju inicijativu da se jezero Ontario preimenuje u Jezero Amerika.

„Razmišljao sam ili o Atlantiku ili o Pacifiku. Mi ga zovemo ‘Trampov okean’ ili ‘Okean Amerike’. Trebalo bi da to uradimo prije nego što odem“, rekao je Tramp.

Ranije danas Tramp je izjavio i da njegova administracija razmatra preimenovanje Ormuskog moreuza po američkom predsjedniku.

U septembru je Tramp potpisao naredbu kojom se jezero Ontario preimenuje u Jezero Amerika. Jezero je dio sistema Velikih jezera i nalazi se na granici Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, između američke savezne države Njujork i kanadske pokrajine Ontario.

Kanadski premijer Mark Karni izjavio je da će Kanada nastaviti da koristi dosadašnji naziv jezera.

(Agencije)

Nastavi čitati

Svijet

SVALIO SVU KRIVICU NA RUSIJU, PA TRAŽI MILOST! Zelenski priznao da ne može izdržati udare na energetiku, nudi ustupak Kremlju!

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izneo je danas tvrdnju da je stvarni uzrok rata u Evropi “Rusija i isključivo Rusija”, uz poruku da će Ukrajina biti spremna da obustavi udare na ruske naftne rafinerije ukoliko Rusija prestane da gađa ukrajinsku energetsku infrastukturu.

On je, u objavi na mreži Iks, optužio ruskog predsednika Vladimira Putina da ne želi da obustavi udare na ukrajinsku energetsku infrastrukturu iako bi to, kako Zelenski tvrdi, Putin to mogao da uradi “već danas”.

“Ukrajina će biti spremna da prestane sa udarima na ruske rafinerije nafte ako Rusija prestane da udara na našu energetsku infrastrukturu. Bilo kakvi koraci ka deeskalaciji moraju biti uzajamni i podržani stvarnim garancijama. Zahvalan sam svim našim hitnim službama koje rade na otklanjanju posledica brutalnih ruskih udara”, objavio je Zelenski na mreži Iks.

Potvrdio je da su jutros završene operacije potrage i spasavanja u Zaporožju, gde su, kako je naveo, u ruskim napadima poginule 23 osobe a među žrtvama je i četvoro dece.

“Jutros su Rusi pogodili petospratnu stambenu zgradu u Slavjansku – ceo jedan deo zgrade je uništen, a ljudi su možda još uvek pod ruševinama. I ovo se nastavlja nesmanjenim intenzitetom. Samo ove nedelje Rusi su upotrebili oko 1.450 avio-bombi, 75 projektila različitih tipova i više od 1.640 jurišnih dronova, od kojih je oko 60 odsto na mlazni pogon”, naveo je Zelenski.
Najavio je dalju koordinaciju sa ukrajinskim partnerima i razgovore sa evropskim liderima.

“Praktično svakog dana koordiniramo na različitim nivoima i radimo na dodatnim odbrambenim paketima, pre svega na PVO sistemima i municiji za borbene avione. Sve ovo služi zaštiti života našeg naroda i interesa Ukrajine”, poručio je predsednik Ukrajine.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp udario na Zelenskog “UKRAJINI JE POTREBAN NOVI LIDER”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je Ukrajini potreban novi lider, optuživši Vladimira Zelenskog da ne želi da okonča sukob sa Rusijom i da svojim postupcima stvara probleme cijelom svijetu.

Prema Trampovim riječima, Zelenski je imao više prilika da okonča sukob, ali je odlučio da to ne učini.

Američki predsjednik je takođe poručio da Kijev ne bi trebalo da izvodi napade na ruske rafinerije nafte, navodeći da su Sjedinjene Američke Države izričito zahtijevale od Ukrajine da obustavi takve napade. Prethodno je Tramp izjavio da je sa ruskim liderom Vladimirom Putinom dogovorio kupovinu velikih količina ruskog dizel-goriva.

Nastavi čitati

Aktuelno