Connect with us

Politika

ĆUTE A PLATA IDE! Pet poslanika u Skupštini RS nisu rekli NI RIJEČ od 2022, ali pare ne zaboravljaju!

Među “patriotama, izdajnicima, kupljenim, prodanim, preletačima, galamdžijama, borcima, dezerterima, dječurlijom” i ko zna kojim još nepobrojanim frazama kojim se narodni poslanici redovno časte, ne možemo da ne spomenemo da u Narodnoj skupštini RS sjede i “ćutolozi”, odnosno poslanici koji u prethodne dvije i po godine, od kada je konstituisan aktuelni 11. saziv parlamenta, nisu progovorili ni jednu jedinu riječ.

A nije ih malo.

Prema podacima koji su “Nezavisnim novinama” dostavljeni od strane Narodne skupštine Republike Srpske, od novembra 2022. godine pa zaključno sa 30. junom 2025. godine, pet narodnih poslanika nijednom se nije javilo za diskusiju na sjednicama, iako ih je u pomenutom periodu održano čak 36 – 14 redovnih i 22 posebne sjednice.

Među njima su tri poslanika SNSD-a, Radojica Vidović, Nina Bukejlović i Milan Dakić.

Zanimljivo za Dakića jeste da je poslanički mandat dobio kao kandidat Demosa, a “ćutologiju” iz te stranke uspješno je nastavio i u klupama SNSD-a.

Preostalih dvoje poslanika koji su se pokazali i više nego dobri u ćutanju su Nikolina Šljivić i Predrag Nešić, koji predstavljaju DNS.

A vjerovatno nikoga od njih ova činjenica nije mnogo ni pogodila, pogotovo što, diskutovali ili ne, plata ide redovno, i to ona od po nekoliko hiljada maraka svakog mjeseca.

Uz njih petoro, kažu podaci iz parlamenta Srpske, postoje još dva poslanika koja do kraja juna ove godine nisu iskoristila pravo za diskusiju na skupštinskim zasjedanjima.

To što njih nismo stavili u prvi plan sa gorenavedenim poslanicima, leži u činjenici da su Miodrag Mišić i Boris Šljivić u skupštinske klupe sjeli tek 2025. godine.

Mišić je postao narodni poslanik 25. februara ove godine, umjesto Aleksandra Subotića iz SNSD-a, dok je Šljivić zakletvu položio 20. maja, tako da ni jedan ni drugi nisu imali pretjerano prilika za diskusiju, jer ni sjednice NS RS nisu održavane tako često.

“Ćutologija” u najvišem zakonodavnom domu Republike Srpske nije nešto što je nepoznato.

“Prije nekoliko godina, u jednom od ‘istorijskih saziva’ Narodne skupštine Srpske, kao dio tadašnje koalicije ‘Domovina’, sjedila je i Ivana Lovrić, koja za četiri godine nije progovorila niti jednu jedinu riječ, nije uputila nijedno poslaničko pitanje, nije imala nijednu repliku. Radio sam na kraju njenog mandata intervju s njom i kada sam je pitao zašto se ama baš nijednom nije javila, ona je rekla ‘kako drži do svoje riječi’. I to je otprilike to. Tri hiljade su tri hiljade puta četiri godine. I one liježu na račun govorili vi ili ne, diskutovali ili ćutali”, kaže za “Nezavisne novine” novinar Goran Dakić.

A prateći šta se sve dešavalo u Narodnoj skupštini RS u prethodne dvije i po godine, Dakić smatra da je nekad ćutanje zakon.

“Lakše je nimalo ne raditi nego raditi sasvim malo. Sa druge strane, kad čujete kako pričaju ovi koji ‘imaju’ šta reći, onda shvatite da bi najbolje bilo kada bi svi redom ćutali”, ističe Dakić.

Ali, “ćutolozi” u Narodnoj skupštini RS nisu neko ko je tek tako tu, već neko ko ima veoma važnu i vidljivu ulogu.

“Oni su odani ‘dizači ruku’ kada treba da se podrže stranački interesi”, kaže Mladen Bubonjić, komunikolog.

Takvi ljudi, koliko god to čudno zvučalo, ovdje su i te kako traženi.

“Na izborne liste se nerijetko stavljaju odani ‘klimači glavom’, a ne ljudi koji, kada uđu u parlament, diskutuju o najvažnijim problemima i zastupaju interese svojih glasača. Naravno, postavlja se i pitanje šta su interesi glasača, uzevši u obzir da isti ti poslanici sa sobom nose i određeni broj ‘sigurnih glasova’, tako da je često u pitanju obostrani interes – i stranka dobija glasove, i poslanik mjesto u parlamentu, a glasači su ionako samo broj i stranački alat za dobijanje glasova”, navodi Bubonjić za “Nezavisne novine”.

Uz poslanike koji se dosad nisu udostojili diskutovati o najvažnijim društvenopolitičkim pitanjima, red je da spomenemo ko je bio najagilniji.

Nebojša Vukanović, predsjednik Kluba poslanika Za pravdu i red, poslanik je koji je u aktuelnom sazivu Narodne skupštine RS imao ubjedljivo najviše diskusija, poslaničkih pitanja, replika, prijedloga.

Ipak, njegov način nastupanja u najvišem zakonodavnom domu Srpske nerijetko ga je koštao, pa je, kako je za “Nezavisne novine” rečeno iz Narodne skupštine RS, on poslanik kome je najviše puta izrečena mjera opomene, oduzimanja riječi i udaljenja sa sjednice.

Politika

PALE MASKE U BIJELJINI! “Najžešći” opozicionar POKAZAO PRAVO LICE! Ljubiša Petrović nakon 6 godina glume pao u zagrljaj SNSD-u! (FOTO)

Nakon punih šest godina teatralnog odbijanja bilo kakvog kontakta, Ljubiša Petrović je sjeo za sto i zvanično započeo saradnju sa republičkim vlastima (SNSD). Maske su pale brže nego što je iko mogao da zamisli.

Ono što se do juče u Petrovićevom i Vukanovićevom narativu nazivalo “izdajom”, “paktom sa đavolom” i “prodajom vjere za večeru”, danas je odjednom postalo – legitimna saradnja.

Postavlja se nekoliko logičnih pitanja za prvog čovjeka Bijeljine:

Zašto tek sad? Ako je saradnja bila moguća i potrebna građanima Bijeljine, zašto se čekalo šest godina? Da li je cijena opozicione fotelje bila bitnija od razvoja Semberije i kao sad to nije simbioza?

Gdje je Vukanović da grmi? Kada god bi neko drugi iz opozicije sjeo na sastanak sa republičkim nivoom vlasti radi opšteg dobra, bivao bi javno linčovan i proglašavan “izdajnikom”. Hoće li sada Vukanović snimati klipove o svom “bratu” Ljubiši?

Da li je u pitanju dogovor sa SNSD om procijenite sami?

Ove fotografije su konačan dokaz da je “beskompromisni opozicioni aktivizam” Ljubiše Petrovića bio samo predstava za lakovjerne glasače. Kada se kamere ugase i kada fotelje postanu ugrožene, ruka se pruža onima koje su do juče nazivali najgorim imenima. Narodu ostaju propuštene godine i propali projekti, a političarima – novi dogovori iza zatvorenih vrata.

Banjaluka 24

Nastavi čitati

Politika

DOK DRUGI UZIMAJU MILIONE, MI SMO DOBILI ŠUT-KARTU! BiH jedina ostala bez istorijske finansijske injekcije iz EU!

Evropska komisija procjenjivaće nakon 30. juna rezultate država koje koriste sredstava iz Plana rasta, a novac namijenjen zemljama koje nisu realizovale reforme biće preraspodijeljen onima koje su ostvarile bolji učinak na tom planu.

To su podgoričkim “Vijestima” rekli iz Komisije odgovarajući na pitanje da li će novac iz Plana (odnosno Instrumenta za reforme i rast), koji neke države nisu dobile jer nisu sprovele reforme (Bosna i Hercegovina i Srbija), biti podijeljen onima koje ostvaruju rezultate (Crna Gora i Albanija).

Šta je potrebno za to?
U slučaju preraspodjele koja bi rezultirala isplatom dodatnih sredstava nekoj zemlji, ona bi trebalo da podnese revidirani program reformi s dodatnim mjerama koje treba ostvariti.

Iz Komisije podsjećaju da uredba kojom je uspostavljen Plan rasta za Zapadni Balkan predviđa mehanizam preraspodjele zasnovan na rezultatima.

-Ukoliko reformski koraci nisu ispunjeni i isteknu nakon grejs perioda, odgovarajuća sredstva mogu biti preraspodijeljena drugim korisnicima. Nakon isteka grejs perioda za prvi set reformskih koraka, 30. juna 2026. godine, Evropska komisija će sprovesti sveobuhvatnu i objektivnu procjenu rezultata svih korisnika sredstava”, najavili su oni.

Kad je usvojen plan rasta?
Plan rasta je usvojen 2023. i predstavlja kombinaciju bespovratnih sredstava i povoljnih kredita za region, od ukupno šest milijardi evra za period od 2024. do 2027.

Za Crnu Goru je obezbijeđeno 383,5 miliona evra, od čega su 110 miliona bespovratna sredstva, a 273,5 miliona povoljni krediti.

Komisija je, od ukupnog iznosa, sedam odsto dodijelila na početku sprovođenja Plana kao svojevrsno predfinansiranje, a ostatak dijeli u šest polugodišnjih tranši, u zavisnosti od stepena realizacije reformi iz reformskih agendi (koje su usvojile sve države Zapadnog Balkana).

Petina reformi u zastoju
Iz Brisela podsjećaju da se Plan rasta zasniva na rezultatima, što znači da se sredstva isplaćuju samo kad su reforme u potpunosti sprovedene.

-Već se vide značajni pomaci – 78 odsto reformi obuhvaćenih u prva tri izvještajna ciklusa pokazuje ili potpuno ispunjenje ili makar određeni napredak, dok je 22 odsto reformi i dalje bez pomaka- naveli su iz Komisije, ukazujući na rezultate regiona u cjelini.

Podsjećaju da grejs period za mjere koje su dospjele sredinom 2025. ističe 30. juna, a za one koje su bile planirane krajem 2024. i tokom 2025. – krajem ove godine (u prvoj godini sprovođenja Plana grejs period se produžava na 24 mjeseca za neispunjene obaveze).

Najduži rok za BiH
-Ukoliko rok za istek grejs perioda u junu 2026. ne bude ispoštovan, svi partneri osim BiH rizikuju da kolektivno izgube više od 88 miliona evra. Za BiH je rok za istek grejs perioda u decembru- ukazali su iz Komisije.

Oni zato pozivaju partnere da “intenziviraju napore” kako bi reforme bile sprovedene na vrijeme, prije narednih izvještajnih perioda.

-Reforme moraju ostati prioritet za korisnike sredstava, kako bi u potpunosti iskoristili mogućnosti koje im pruža Plan rasta”, poručili su oni.

Dodatni milioni za Crnu Goru
Komisija je 20. maja objavila da je Crnoj Gori stavila na raspolaganje dodatnih 44,2 miliona evra u okviru Instrumenta za reforme i rast. To je, kako je saopšteno, uslijedilo nakon trećeg zahtjeva za isplatu i pozitivne ocjene o sprovedenim reformama u oblastima konkurentnosti poslovanja i inovacija.

Vlada je očekivala isplatu oko 59 miliona evra. U trećem polugodišnjem izvještaju o sprovođenju Reformske agende, izvršna vlast je navela da je od ukupno 45 koraka, Crna Gora u potpunosti ispunila 24, dok je 21 djelimično realizovan.

Crna Gora je prvu redovnu tranšu iz Plana dobila u avgustu prošle godine, i to u iznosu od 10,2 miliona evra, a ne 18 miliona koliko je izvršna vlast očekivala, jer polovina neophodnih koraka nije bila u potpunosti ispunjena.

Druga tranša, od 8,1 milion evra, odobrena je 17. oktobra prošle godine. Pretfinansiranje, od 26,85 miliona evra, Crna Gora je dobila u maju prošle godine.

Srbiji zamrznuta sredstva, BiH jedina bez isplata
Komisija je Srbiji zamrznula isplate dok su na snazi sporni pravosudni zakoni. Tzv. “Mrdićevi zakoni”, usvojeni u januaru ove godine, za Evropsku uniju (EU) predstavljaju korak unazad u integracionom procesu te države.

Iz sredstava Plana rasta Srbija ima pravo na 1,58 milijardi evra. Srbija je iz prve tranše isplate u januaru dobila 61,1 milion evra, umjesto predviđenih 112 miliona, jer je konstatovano da je od sedam planiranih reformi ispunila samo tri.

Zajedno sa sredstvima iz predfinansiranja, ukupna suma koju je Srbija do sada dobila iz Plana rasta iznosi 167,59 miliona evra.

-S druge strane, BiH je jedina zemlja Zapadnog Balkana koja je ostala bez isplata zbog izostanka usaglašavanja reformske agende. Ukupan paket koji je na raspolaganju BiH iznosi 976,6 miliona evra, a bez ispunjavanja obaveza zemlja trajno rizikuje gubitak od 373,9 miliona- upozorila je nedavno Delagacija EU u toj zemlji.

Koliko novca je već isplaćeno?
Evropska komisija je 20. maja, prilikom isplate novca Crnoj Gori, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, saopštila da je ukupan iznos koji je u okviru Instrumenta stavljen na raspolaganje tim državama dostigao 212,8 miliona evra za Albaniju, 89,3 miliona evra za Crnu Goru i 142,1 milion evra za Sjevernu Makedoniju.

Albanija
Kako je navedeno, u Albaniji reforme koje je Komisija ocijenila obuhvataju mjere za unapređenje poslovnog ambijenta, olakšavanje investicija i inovacija, kao i širenje pristupa finansiranju, uključujući startape i kompanije aktivne u zelenom i digitalnom sektoru. Od isplaćenih 49 miliona, 22,8 miliona biće prebačeno u državni budžet, dok su preostala sredstva dostupna za investicione projekte kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF).

Crna Gora
U Crnoj Gori, Komisija je ocijenila reforme u oblasti istraživanja i inovacija, uključujući podršku naučnicima, preduzećima i istraživačkim institucijama, kao i dalje jačanje nacionalnog inovacionog ekosistema. Od isplaćenih 44,2 miliona evra, 20,6 miliona biće prebačeno u državni budžet, dok su preostala sredstva dostupna za projekte kroz WBIF.

Sjeverna Makedonija
U Sjevernoj Makedoniji, ocijenjene reforme uključuju mjere za unapređenje finansiranja osnovnog i srednjeg obrazovanja, kao i mjere za proširenje pristupa digitalnoj infrastrukturi i IT opremi u školama. Od isplaćenih 65,7 miliona evra, 30,6 miliona ide u budžet, a ostalo je, kao i u slučaju Albanije i Crne Gore, dostupna kroz WBIF, prenose Nezavisne.

Nastavi čitati

Politika

ŽELE DA IH POŠALJU NAMA? Pola Evropske unije traži HITNO otvaranje migrantskih centara van svojih granica!

Najmanje 15 članica EU potpisalo je pismo u kojem se poziva na brzo osnivanje centara za prijem migranata u trećim zemljama, objavio je “Politiko”, koji je imao uvid u tekst pisma.

– Zajedno smo redefinisali evropske konverzacije o migraciji. Sada trebamo da što prije pokažemo konkretne rezultate koji će napraviti stvarnu razliku za naše građane, sa rješenjima u trećim zemljama – navedeno je u pismu.

Inicijativu su promovisale Italija i Danska, a u pismu se ističe da evropske zemlje rade na sprovođenju novih mogućnosti i stvaranju novih centara.

– Lično ćemo voditi put kako bismo osigurali da naša vizija oživi – dodaje se u pismu.

Nastavi čitati

Aktuelno