Uskoro bi građani Republike Srpske mogli biti zaštićeni od bespotrebnog plaćanja raznih bankarskih usluga.

Naknade za vođenje kreditne partije, pa i naknade za podizanje novca na bankomatu samo su neke od brojnih koje će po usvajanju novih izmjena Zakona o bankama biti ukinute. Sve to, tvrde u Agenciji za bankarstvo, konačno ide u korist klijentima banaka koje posluju u Srpskoj.
“Tu prije svega mislimo na pojedine usluge preko bankomata, POS terminala, korištenjem kartica, osnovnog računa, slanje izvoda, traženje raznih potvrda od banaka koje su se svakako nalazile u tarifama poslovnih banaka sa sjedištem u Republici Srpskoj gdje su banke ostvarivale dio svojih prihoda”, kaže Srđan Šuput, direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske, prenosi “ATV“.
S druge strane, Agencija koja je dužna da štiti rad banaka, ali i njene korisnike, imaće ojačanu mjeru nadzora. Mijenjaće se i sporni pojmovi poput „povezanih lica“ koje su banke do sada samovoljno tumačile, pa time i naštetile korisnicima svojih usluga. Sve to trebalo bi dovesti do stabilnijeg bankarskog sektora.

“Vi ste imali situaciju da pojedine zakonske propise banke su tumačile proizvoljno i na bazi toga zauzimale određene stavove, gdje su uskraćivale pojedine usluge da li fizičkim ili pravnim licima. To se ne smije raditi. To je jedan osjetljiv sektor, taj sektor ne trpi proizvoljnost ni sa strane onog ko je korisnik usluge, a ni sa strane onog ko je pružalac usluge”, kaže Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora u Savjetu ministara BiH.

Borba protiv samovolje banaka koje su, po svemu sudeći, poslovale nekorektno, a sve to i papreno naplaćivale, neophodan je korak pri usklađivanju sa evropskim bankarskim propisima koji ne tolerišu takvu praksu. Osim evropskih regulativa, Republika Srpska se u novim izmjenama ugleda i na uređenost bankarske oblasti u Srbiji.

Humanost među građanima još uvijek postoji, a najbolji primjer za to je Udruženje mladih “Fokus” iz Kozarske Dubice i njihovi volonteri koji su lani podijelili 17.000 toplih obroka.

Naime, pomenute obroke podijelili su u okviru projekta “Dobra djela” na kućnu adresu 40 sugrađana u stanju socijalne potrebe.

Prema riječima Nedima Krivdića, predsjednika udruženja, spisak korisnika su napravili zajedno sa Centrom za socijalni rad ne gledajući na nacionalnu i vjersku pripadnost.

“Pored svakodnevnih obroka imali smo i razne donacije za naše korisnike i sugrađane gdje smo za ukupno 150 domaćinstava podijelili 15 tona hrane”, ističe Krivdić za “Nezavisne novine”.

Takođe, prošle godine su realizovali i projekat “Užine” zajedno s Udruženjem “Pomozi.ba” iz Sarajeva u okviru kojeg su obezbijedili 15.000 užina za 93 đaka u stanju socijalne potrebe na području Korazske Dubice.

Nove školske torbe i pribor obezbijedili su i za 110 prvačića, a takođe su podijelili i pet tona garderobe kako za najmlađe, tako i za najstarije sugrađane.

U toku godine realizivali su i tri akcije prikupljanja novčanih sredstava preko humanitarnog broja za liječenje sugrađana.

“Svoje akcije sprovodili smo u Africi i Aziji gdje smo zahvaljujući našim donatorima izgradili četiri bunara, donirali garderobu i obuću, te kupili 39 životinja”, kaže Krivdić.

Povodom praznika Bajrama podijelili su 3.000 baklava, cvijeće i paketiće, a tokom godine uredili su i dječje igralište i omladinski centar. Novogodišnjim paketićima obradovali su 500 djece.

Kako ističe Krivdić, ostvarili su i brojne saradnje sa institucijama i organizacijama, a bili su i podrška drugim udruženjima.

Pravoslavni vjernici koji poštuju julijanski kalendar i Srpska pravoslavna crkva (SPC) danas obilježavaju Badnji dan, koji najavljuje najradosniji hrišćanski praznik – Božić.
Badnji dan počinje rano ujutru sječenjem badnjaka koji se sa prvim mrakom unosi u kuću, a osim toga, obilježava se liturgijama i okupljanjem porodice za posnom trpezom.
Nazvan je po sječenoj grani hrasta – badnjaku, svetom drvetu Slovena.
To je posljednji dan božićnog posta, kojim se vjernici pripremaju za proslavu Božića kojim se slavi rođenje Isusa Hrista.

Badnji dan i Božić su nerazdvojni ne samo zato što dolaze jedan poslije drugog, već i zato što se dopunjavaju shvatanjima i običajima koje narod vezuje za njih.

Narodni običaji oko Badnjeg dana su dosta stari i do danas se dosta njih izgubilo ili zaboravilo, u različitim krajevima običaji se umiju razlikovati u nekim elementima, ali i pored toga ipak postoji dosta zajedničkih običaja koji su vrlo slični.

Jedan od njih je da se uz badnjak u kuću unosi i žito kako bi naredna godina bila plodna, ali i slama čime se prinosi žrtva duhu Hrista koji je rođen na slami. Na Badnje veče se ne spava, već se bdi i očekuje svečani trenutak rođenja Hristovog.

Prema vjerovanjima, na Badnji dan ništa ne treba da se iznosi iz kuće.

Po narodnom vjerovanju, badnjak se mora posjeći sa tri snažna udarca, a ono što sjekira od tri puta ne presiječe, dovršava se lomljenjem ili uvrtanjem.

Kada domaćin donese badnjak, prisloni ga na zidove kuće i tek ga s prvim mrakom unosi u svoj dom. Dok nosi badnjak i slamu domaćin obilazi kuću kvocajući kao kvočka, a ostali ukućani, posebno djeca, idu za njim i pijuču poput pilića.

Badnjak simboliše hrast koji su pastiri donijeli u vitlejemsku pećinu gdje je rođen Isus i koji je Josif, Isusov zemaljski otac, založio da ugrije hladnu pećinu. Varnice koje su poletjele u nebo su najavile poseban događaj.

Badnjak se loži sa posebnim poštovanjem, i moli za zdravlje, sreću i mir. Gori do Božića, nagovještavajući novu svjetlost koju donosi vjera u Hrista.

Ponegdje se vjeruje i da je naložen badnjak simbol krsta na kome je Isus razapet, a toplina vatre simbolizuje spasenje ljudskog roda do kog će doći zahvaljujući Hristovoj žrtvi.