Connect with us

Svijet

Da li je ovo DOGOVOR DECENIJE: Ovo je 7 KLJUČNIH TAČAKA sporazuma Ukrajine i SAD

Sjedinjene Američke Države i Ukrajina potpisale su sporazum kojim Vašington dobija pristup dijelu prirodnih resursa ratom razorene zemlje.
Sporazum, koji se mjesecima pripremao, uspostavlja investicioni fond za obnovu, za koji Ukrajina vjeruje da će učvrstiti američku podršku u trećoj godini otpora Rusiji.

BBC je imao uvid u nacrt sporazuma, ali ne i u njegovu konačnu verziju. Na osnovu tog nacrta i izjava iz Kijeva i Vašingtona, ovo je sedam ključnih tačaka:

1. Ukrajina neće morati da vraća nikakav dug SAD-u
Američki predsjednik Donald Tramp ranije je tražio da Ukrajina vrati 350 milijardi dolara, koliko, prema njegovim tvrdnjama, iznosi američka vojna i finansijska pomoć od početka rata. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski taj je zahtjev odbio.
Međutim, Vašington je, izgleda, popustio. Ukrajinski premijer Denis Šmigal izjavio je da sporazum ne predviđa nikakvu obavezu otplate navodnog “duga”.

Tramp je sporazum ipak predstavio kao pobjedu za svoju stranu, rekavši da će SAD “u teoriji dobiti znatno više“ nego što je prethodna administracija uložila u pomoć Ukrajini.
2. SAD koristi oštriji ton prema Rusiji
Američka administracija upotrebila je znatno oštriji jezik nego što je to dosad bio slučaj u izjavama Trampove vlade.
U saopštenju američkog ministarstva finansija navodi se da je riječ o “ruskoj totalnoj invaziji” te se dodaje: “Nijedna država ni pojedinac koji je finansirao ili snabdijevao rusku ratnu mašineriju neće imati koristi od obnove Ukrajine.“

Taj će ton vjerovatno ohrabriti Kijev, koji je u pregovorima između Moskve i Vašingtona insistirao na većem pritisku prema Rusiji.

3. Sporazum uključuje i projekte u nafti i gasu
Iako se javno najviše govori o ukrajinskom mineralnom bogatstvu, sporazum uključuje i nove projekte vezane za naftu i gas, kao i prateću infrastrukturu.

U svim slučajevima vlasništvo nad resursima ostaje ukrajinsko, iako će SAD imati zajednički pristup. To se smatra ublažavanjem ranijeg ukrajinskog stava, jer takvi elementi nisu bili dio prvih verzija sporazuma.

4. Sporazum ne koči pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji
Ukrajina već godinama teži članstvu u EU, a pregovori su formalno otvoreni prošlog juna.

Postojale su bojazni da bi sporazum sa Vašingtonom mogao otežati pristupanje EU, posebno ako američki ulagači dobiju povlašćeni status, s obzirom na to da Ukrajina već ima strateško partnerstvo sa Briselom o sirovinama.
Međutim, tekst sporazuma navodi da SAD priznaje ukrajinsku namjeru da pristupi EU i da taj cilj ne smije biti doveden u pitanje ovim dogovorom.

Sporazum takođe predviđa da, ako Ukrajina zbog pristupnih obaveza bude morala da revidira uslove, SAD pristaje da pregovara “u dobroj vjeri”. Kijev je dodatno poručio da će SAD podržati i prenos investicija i tehnologije iz EU i drugih država.

5. Dobit se prvih deset godina reinvestira u Ukrajinu
Prema dogovoru, u prvih deset godina rada fonda za obnovu sav ostvareni profit biće u potpunosti reinvestiran u ukrajinsku privredu.

To bi moglo biti od velikog značaja ako se potvrdi da SAD u prvih deset godina ne ostvaruje direktnu finansijsku korist. Ukrajina očekuje da će svi prihodi iz fonda biti usmjereni u obnovu zemlje i nove projekte.

Nakon tog perioda, dobit će se dijeliti među partnerima. Američki ministar finansija Skot Besent rekao je za Foks njuz da sporazum “američkom narodu šalje poruku da imamo priliku da učestvujemo, nadoknadimo dio troškova i postanemo partneri u uspjehu ukrajinskog naroda”.
6. Američka vojna pomoć ponovo je na stolu
Sporazum je formulisan tako da se prikazuje kao preduslov za nastavak američke vojne pomoći Ukrajini.

Prva zamjenica ukrajinskog premijera Julija Sviridenko, koja je otputovala u Vašington kako bi potpisala sporazum, izjavila je da on predviđa novu američku podršku, uključujući isporuku sistema protivvazdušne odbrane.

To bi moglo predstavljati promjenu u Trampovoj politici, s obzirom na to da je njegova administracija dosad zagovarala smanjenje vojne pomoći Ukrajini.

Nije poznato kako će se sporazum odraziti na stanje na frontu. Moskva se za sada nije zvanično oglasila.

7. SAD se ipak može povući u bilo kom trenutku
Sporazum ne sadrži čvrste bezbjednosne garancije SAD-a, što Ukrajina i evropski saveznici već dugo traže od Vašingtona. Tramp je u više navrata pokazao nesklonost obavezivanju na vojnu pomoć istim intenzitetom kao prethodna administracija.

Američka podrška Ukrajini u ovom je slučaju uslovljena isključivo ekonomskim komponentama sporazuma. Zbog toga i dalje postoji izvjesna nesigurnost oko trajnosti američke posvećenosti Kijevu.

Zelenski ipak može da slavi
S obzirom na to da sporazum ne uključuje otplatu duga, predviđa desetogodišnje reinvestiranje dobiti, ne koči evropske integracije i ponovo otvara vrata američkoj vojnoj pomoći – a sve to bez formalnih ustupaka Moskvi prema kojoj Amerika zauzima oštriji stav – u Kijevu zaista imaju razloga za zadovoljstvo, naročito u poređenju s ranijim, znatno nepovoljnijim prijedlozima, prenosi Index.hr.

Svijet

ŠTA STOJI IZA REORGANIZACIJE NATO: Rute na udaru kritičara da ispunjava Trampove prioritete, da li tu ima istine?

Mark Rute se suočava s talasom kritika, uključujući i oštre osude, zbog reorganizacije NATO resursa koju njegovi saradnici nazivaju “optimizacijom” i nešto što ide na ruku Donaldu Trampu.

Generalni sekretar NATO, Mark Rute, uspješno je obezbedio širok konsenzus za značajno povećanje budžeta za odbranu, uz velike pohvale predsjedniku SAD, Donaldu Trampu. Ovo je mnogima donelo olakšanje i nadu da je američki lider ponovo pokazao poštovanje prema Sjevernoatlantskom savezu.

Međutim, Ruteov povratak iz Haga nije dočekan kao trijumf za sve, on se suočava s talasom kritika, uključujući i oštre osude, zbog reorganizacije NATO resursa koju njegovi saradnici nazivaju “optimizacijom”.

Iako bi se u drugim okolnostima ovaj proces mogao posmatrati kao uobičajena administrativna promena u strukturi i funkcijama, u trenutnoj političkoj atmosferi transatlantskih odnosa mnogi skeptici smatraju da je riječ o pokušaju prilagođavanja NATO prioriteta zahtjevima Bijele kuće. Takav pristup, prema kritikama, ugrožava dugoročne interese saveza i njegovo strateško jedinstvo, piše DW.

Dr Gerlinde Nijhus, koja je tokom 26 godina obavljala brojne funkcije u NATO, preuzela je vodeću ulogu među kritičarima aktuelnih promena. Otišla je toliko daleko da je Ruteovo djelovanje uporedila s kontroverznom “optimizacijom” koju je Ilon Mask sproveo u odjeljenju “Department of Government Efficiency” (DOGE).

“Potezi, koji su inspirisani loše osmišljenom američkom DOGE-inicijativom (reorganizacijom), u suštini su ulizivanje u skladu s politikom Make America Great Again”, napisala je Nijhus na LinkedInu, a potom svoje stavove potvrdila i u izjavi za DW.

“Pod krinkom i izgovorom ’efikasnosti’, funkcije u centrali NATO, koje bi mogle da budu na meti Trampovog besa zbog njihove navodne ’woke agende’ ili ’nebitnosti’, degradiraju se, minimizuju ili ukidaju,” izjavila je.

Nijhus se posebno osvrće na dve promjene koje smatra naročito problematičnim: izdvajanje i premještanje kancelarije Specijalne predstavnice NATO za žene, mir i bezbednost (WPS) iz kabineta generalnog sekretara, kao i spajanje Odeljenja za klimatsku i energetsku bezbjednost sa Odjeljenjem za politiku i planiranje odbrane.

Ona smatra da su te promjene napravljene kako bi se “smanjila vidljivost” tih tema. U Vašingtonu je ministar odbrane Pit Hegset skoro u potpunosti ukinuo WPS-programe u Pentagonu, dok je Tramp poznat po svom preziru prema klimatskoj politici.

Ukinuto Odjeljenje za javnu diplomatiju
Možda će najvidljivija promjena biti gašenje Odeljenja za javnu diplomatiju (PDD), koje je tradicionalno upravljalo odnosima s medijima, sufinansiranjem projekata kao što je društvena otpornost, interakcijom sa studentima i drugim grupama, i kontaktima s građanima. Mnogi iz PDD moraće da potraže nova radna mjesta. Neke funkcije biće premeštene u druge odjeljenja. Pres-služba će biti direktno podređena generalnom sekretaru i njegovom portparolu.

Takođe se ukida i Odeljenje za izvršno upravljanje, koje je obavljalo razne zadatke: od zapošljavanja i programa praksi, do arhiviranja.

Izvori iz NATO tvrde da broj ukinutih pozicija nije veliki — možda oko 40, ali da će istovremeno biti otvorene i nove. Trenutno postoji oko 300 upražnjenih mesta.

Javna diplomatija prelazi u stratešku komunikaciju
Nijhus, koja je godinama radila u Odeljenju za javnu diplomatiju, smatra da je ukidanje PDD i preraspodela osoblja iz tog odeljenja teško razumljiva, posebno u trenutku kada smatra da bi alijansa trebalo da uloži dodatne napore da “podstakne informativne diskusije o NATO i širim bezbjednosnim pitanjima u društvu”.

Ona takođe strahuje da će programi sufinansiranja i davanja bespovratnih sredstava za trustove mozgova, univerzitete i druge inicijative civilnog društva, “naići na potpuni zastoj”. Ti programi dobili su na važnosti s obzirom na to da je američka vlada ukinula humanitarnu organizaciju USAID, koja je delovala globalno i finansirala mnoge od tih aktivnosti.

Može li Evropa da se brani bez pomoći SAD?
Visoki zvaničnik NATO, kaže, međutim, da neće doći do smanjenja aktivnosti u pogledu komunikacije s javnošću, već da se PDD samo “transformiše u Kancelariju za stratešku komunikaciju” i da će raditi “fokusiranije”. Dodaje da i ostale promene “idu u istom pravcu — ka boljoj usklađenosti, kako bismo mogli efikasno obavljati ključne zadatke saveza”.

Program sponzorisanja u vidu bespovratnih sredstava neće biti ukinut, kažu iz NATO, iako može doći do privremene pauze dok se ne sprovedu administrativne promjene.

Bivši diplomata američkog Stejt departmenta, koji je želeo da ostane anoniman, slaže se s kritičarima koji smatraju da reorganizacija može da nosi rizike ako se smanje sredstva ili osoblje za komunikaciju i kontakte s javnošću. On upozorava da bi promjene u SAD i NATO mogle dodatno da povećaju otuđenost od građana, kako u zemljama-članicama saveza, tako i van njega.

To se pokazuje u praksi, kaže diplomata, koji kao mentor, jednom nedeljno vodi razgovore s američkom koleginicom koja radi u jednoj azijskoj zemlji.

U sjedištu NATO, bez obzira na to da li je to zvanično naređenje ili ne, neki službenici zaposleni u odjeljenjima “Žene, mir i bezbjednost” i “Klima” podstiču se da te segmente svog posla ne izlažu previše javnosti. Nekoliko njih to je i lično podelilo sa DW.

Nastavi čitati

Svijet

“OVO SU MRAČNI DANI”: Bajden optužuje Trampa za urušavanje temelja Amerike

Bivši predsjednik SAD Džozef Bajden oštro je kritikovao administraciju Donalda Trampa, optužujući je da urušava vladavinu prava, poništava slobode i pokušava da izbriše istinu.

Bivši predsednik Sjedinjenih Američkih Država Džozef Bajden izrazio je zabrinutost zbog napada na vladavinu prava i prijetnji građanskim pravima pod predsjednikom Donaldom Trampom ističući da su to mračni dani, piše američki portal Politiko.

Obraćajući se u četvrtak Nacionalnoj advokatskoj asocijaciji u Čikagu, Bajden nije pomenuo Trampa imenom, ali je bilo jasno da je on bio meta njegovih primjedbi koje su trajale oko 20 minuta, navodi američki portal. Izjave su barem u tonu odražavale neke od njegovih ranijih komentara o Trampu, prikazujući ga kao prijetnju demokratiji i vladavini prava, naveo je portal.

“Ne možete to da uljepšavate. Ovo su mračni dani. Po mom mišljenju, nalazimo se u takvom trenutku američke istorije, što se ogleda u svakom surovom izvršnom činu, svakom ukidanju osnovnih sloboda, svakom urušavanju dugogodišnjih, uspostavljenih presedana”, rekao je Bajden pred gotovo 1.100 članova pretežno Afroameričke pravne organizacije.

Bajden je, takođe, kritikovao administraciju što pokušava da “izbriše istinu” i okrivio Kongres što “posmatra sa strane” i ne uspijeva da ograniči vlast izvršne vlasti.

“Prijatelji moji, moramo da se suočimo sa surovom istinom o ovoj administraciji, a to je da je njen cilj da poništi sve ono što smo postigli tokom moje administracije”, istakao je Bajden.

Prema njegovim riječima, ona briše istoriju umjesto da je stvara, briše pravičnost, jednakost, samu pravdu i to nije pretjerivanje, to je činjenica. Nazvavši Trampovu administraciju “okrutnom”, Bajden je ukazao na “imigrante koji se nalaze u zemlji legalno, a odvode ih u lisicama”. Takođe je kritikovao napade administracije na advokatske kancelarije i medijske kuće.

“Džo Bajden je između spavanja na plaži i predaje predsjedništva autopenom (automatizovani potpis), proveo dane gledajući kako njegovi pomagači razaraju naš Ustav pomoću autopena kroz pravne bitke, invaziju južne granice i prodaju naše zemlje ostatku sveta. On je posljednja osoba koja bi trebalo da govori o tome kako se vodi ova zemlja, s obzirom na to da ju je on uništio”, naveo je portparol Bijele kuće Harison Filds, u odgovoru na Bajdenovo obraćanje, prenio je Politiko.

Nastavi čitati

Svijet

UŽAS U AMERICI: U baru u pucnjavi ubijene 4 osobe

Nekoliko ljudi je ubijeno u pucnjavi u baru u gradu Anakonda u američkoj državi Montana, saopštio je Američki biro za alkohol, duvan, vatreno oružje i eksplozive.

ATF nastavlja da radi zajedno sa lokalnim partnerima za sprovođenje zakona na ovoj istrazi u kojoj je potvrđeno više žrtava u baru, saopšteno je iz ATF-a, odjeljenje u Denveru.

Ranije je ATF naveo na platformi “Iks” da je više ljudi upucano u jednom preduzeću u Anakondi, u državi Montana.

En-Bi-Si njuz objavio je ranije da su u pucnjavi poginule četiri osobe.

Policija u okrugu Dir Lodž saopštila je da je osumnjičeni i dalje na slobodi i vjeruje se da je naoružan i opasan.

Istraga je u toku.

Nastavi čitati

Aktuelno