Connect with us

Svijet

Da li je ovo DOGOVOR DECENIJE: Ovo je 7 KLJUČNIH TAČAKA sporazuma Ukrajine i SAD

Sjedinjene Američke Države i Ukrajina potpisale su sporazum kojim Vašington dobija pristup dijelu prirodnih resursa ratom razorene zemlje.
Sporazum, koji se mjesecima pripremao, uspostavlja investicioni fond za obnovu, za koji Ukrajina vjeruje da će učvrstiti američku podršku u trećoj godini otpora Rusiji.

BBC je imao uvid u nacrt sporazuma, ali ne i u njegovu konačnu verziju. Na osnovu tog nacrta i izjava iz Kijeva i Vašingtona, ovo je sedam ključnih tačaka:

1. Ukrajina neće morati da vraća nikakav dug SAD-u
Američki predsjednik Donald Tramp ranije je tražio da Ukrajina vrati 350 milijardi dolara, koliko, prema njegovim tvrdnjama, iznosi američka vojna i finansijska pomoć od početka rata. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski taj je zahtjev odbio.
Međutim, Vašington je, izgleda, popustio. Ukrajinski premijer Denis Šmigal izjavio je da sporazum ne predviđa nikakvu obavezu otplate navodnog “duga”.

Tramp je sporazum ipak predstavio kao pobjedu za svoju stranu, rekavši da će SAD “u teoriji dobiti znatno više“ nego što je prethodna administracija uložila u pomoć Ukrajini.
2. SAD koristi oštriji ton prema Rusiji
Američka administracija upotrebila je znatno oštriji jezik nego što je to dosad bio slučaj u izjavama Trampove vlade.
U saopštenju američkog ministarstva finansija navodi se da je riječ o “ruskoj totalnoj invaziji” te se dodaje: “Nijedna država ni pojedinac koji je finansirao ili snabdijevao rusku ratnu mašineriju neće imati koristi od obnove Ukrajine.“

Taj će ton vjerovatno ohrabriti Kijev, koji je u pregovorima između Moskve i Vašingtona insistirao na većem pritisku prema Rusiji.

3. Sporazum uključuje i projekte u nafti i gasu
Iako se javno najviše govori o ukrajinskom mineralnom bogatstvu, sporazum uključuje i nove projekte vezane za naftu i gas, kao i prateću infrastrukturu.

U svim slučajevima vlasništvo nad resursima ostaje ukrajinsko, iako će SAD imati zajednički pristup. To se smatra ublažavanjem ranijeg ukrajinskog stava, jer takvi elementi nisu bili dio prvih verzija sporazuma.

4. Sporazum ne koči pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji
Ukrajina već godinama teži članstvu u EU, a pregovori su formalno otvoreni prošlog juna.

Postojale su bojazni da bi sporazum sa Vašingtonom mogao otežati pristupanje EU, posebno ako američki ulagači dobiju povlašćeni status, s obzirom na to da Ukrajina već ima strateško partnerstvo sa Briselom o sirovinama.
Međutim, tekst sporazuma navodi da SAD priznaje ukrajinsku namjeru da pristupi EU i da taj cilj ne smije biti doveden u pitanje ovim dogovorom.

Sporazum takođe predviđa da, ako Ukrajina zbog pristupnih obaveza bude morala da revidira uslove, SAD pristaje da pregovara “u dobroj vjeri”. Kijev je dodatno poručio da će SAD podržati i prenos investicija i tehnologije iz EU i drugih država.

5. Dobit se prvih deset godina reinvestira u Ukrajinu
Prema dogovoru, u prvih deset godina rada fonda za obnovu sav ostvareni profit biće u potpunosti reinvestiran u ukrajinsku privredu.

To bi moglo biti od velikog značaja ako se potvrdi da SAD u prvih deset godina ne ostvaruje direktnu finansijsku korist. Ukrajina očekuje da će svi prihodi iz fonda biti usmjereni u obnovu zemlje i nove projekte.

Nakon tog perioda, dobit će se dijeliti među partnerima. Američki ministar finansija Skot Besent rekao je za Foks njuz da sporazum “američkom narodu šalje poruku da imamo priliku da učestvujemo, nadoknadimo dio troškova i postanemo partneri u uspjehu ukrajinskog naroda”.
6. Američka vojna pomoć ponovo je na stolu
Sporazum je formulisan tako da se prikazuje kao preduslov za nastavak američke vojne pomoći Ukrajini.

Prva zamjenica ukrajinskog premijera Julija Sviridenko, koja je otputovala u Vašington kako bi potpisala sporazum, izjavila je da on predviđa novu američku podršku, uključujući isporuku sistema protivvazdušne odbrane.

To bi moglo predstavljati promjenu u Trampovoj politici, s obzirom na to da je njegova administracija dosad zagovarala smanjenje vojne pomoći Ukrajini.

Nije poznato kako će se sporazum odraziti na stanje na frontu. Moskva se za sada nije zvanično oglasila.

7. SAD se ipak može povući u bilo kom trenutku
Sporazum ne sadrži čvrste bezbjednosne garancije SAD-a, što Ukrajina i evropski saveznici već dugo traže od Vašingtona. Tramp je u više navrata pokazao nesklonost obavezivanju na vojnu pomoć istim intenzitetom kao prethodna administracija.

Američka podrška Ukrajini u ovom je slučaju uslovljena isključivo ekonomskim komponentama sporazuma. Zbog toga i dalje postoji izvjesna nesigurnost oko trajnosti američke posvećenosti Kijevu.

Zelenski ipak može da slavi
S obzirom na to da sporazum ne uključuje otplatu duga, predviđa desetogodišnje reinvestiranje dobiti, ne koči evropske integracije i ponovo otvara vrata američkoj vojnoj pomoći – a sve to bez formalnih ustupaka Moskvi prema kojoj Amerika zauzima oštriji stav – u Kijevu zaista imaju razloga za zadovoljstvo, naročito u poređenju s ranijim, znatno nepovoljnijim prijedlozima, prenosi Index.hr.

Related Topics:

Svijet

ISTJERIVANJE ĐAVOLA IZ DEMONSKE LUTKICE: Bizarno labubu krštenje (VIDEO)

​Društvene mreže preplavio je neobičan trend vezan za popularne labubu lutkice, izazvavši lavinu rasprava među vlasnicima i kolekcionarima. Sve je počelo šalom, a ubrzo preraslo u viralni fenomen – od lažnih krštenja, preko blagoslova, pa sve do spaljivanja igračaka. Lutke, koje su do juče bile omiljeni kolekcionarski predmet, danas se nalaze u središtu teorija zavjere i rasprava o navodnim demonskim vezama.

Labubu, nekada samo simpatičan lik iz umjetničke serije, postao je simbol straha, podsmijeha i kontroverzi. Na internetu kruže snimci ljudi koji svoje figurice “čiste” vodom, dok drugi izvode rituale nad njima u pokušaju da neutrališu ono što smatraju mračnim porijeklom. Fenomen se proširio nevjerovatnom brzinom i pokazao koliko granica između zabave i sujevjerja na mrežama može biti tanka.

Krštenja zbog demonskog porijekla
Trend “krštenja” pojavio se kada su se proširile glasine da je labubu inspirisan Pazuzuom, demonom iz mezopotamske mitologije, poznatim i iz horor klasika “Istjerivač đavola”. Uvjeren da time mogu neutralisati demonski uticaj, dio vlasnika počeo je da svoje lutke izlaže obredima “čišćenja”.

@sniffsniff.toys Oh my god, Someone actually took theirs to get baptized – just for luck!#labubu #labubumonster #popmart #hiddenlabubu #toylife #labubucollection ♬ 原聲 – SniffSniff Toys

Na Instagramu i TikToku mogu se vidjeti snimci ljudi koji lutke kvase, drže nad svijećama ili čak nose na blagoslov. Reakcije su podijeljene – jedni tvrde da se osjećaju sigurnije, dok drugi smatraju da se time vrijeđaju vjerski obredi i trivijalizuju sveti rituali.

Odakle dolaze labubu lutke?
Labubu je lik iz serije “The Monsters”, koju je 2015. godine osmislio umjetnik Kasing Lung iz Hong Konga. Radi se o nestašnoj figuri koja je s vremenom postala pop-kulturna ikona – prvo u Aziji, a potom i širom svijeta.

Popularnost je dostigla zahvaljujući privjescima za torbe i igračkama pakovanim u takozvanim “slijepim kutijama”, što je stvorilo ogromnu potražnju. Na sekundarnim tržištima cijene ovih lutaka često dostižu vrtoglave iznose, pretvarajući ih u pravi kolekcionarski dragulj.

Spaljivanje kolekcija
Najekstremniji trend koji se pojavio jeste spaljivanje labubu lutaka. Na društvenim mrežama sve češće se dijele snimci ljudi koji pale svoje kolekcije, vjerujući da je to jedini način da se “demoni drže podalje od kuće”.

Ove drastične mjere pokazuju koliko daleko mogu otići teorije zavjere kada se spoje sa viralnim trendovima. Umjesto da ostanu simpatičan kolekcionarski predmet, labubu lutke postale su okidač za paniku, strah i burne rasprave širom svijeta, prenosi “24Sedam”.

Nastavi čitati

Svijet

PREOKRET U POLJSKOJ! “Nije rusku dron, nego NAŠA RAKETA”

Priča o navodnom prodoru ruskih dronova u poljski vazdušni prostor, koji se dogodio prošle srijede, dobila je svoj nastavak.

Naime, prošle sedmice 19 dronova (nove informacije govore o 21 dronu), za koje Poljaci tvrde da su ruski, upalo je u poljski vazdušni prostor, a Poljska je uz podršku vojnih aviona svojih saveznika u NATO oborila tri drona.

Dijelovi oborenih dronova pronađeni su po raznim lokacijama u istočnoj Poljskoj, a slučaj jedne uništene kuće u selu Wyryki Wola u lublinskoj regiji našao se pod lupom.

Prema poljskom Rzeczpospolita portalu, kuću nije uništio ruski dron, već projektil koji ga je pokušao srušiti, a isti je ispaljen iz poljskog borbenog aviona F-16. Navodno je do greške došlo zbog neispravnosti u sistemu navođenja, prenosi Jutarnji.hr.

Dok iznosi informacije o uništenoj kući, lublinsko tužilaštvo navodi da je štetu uzrokovao “neidentifikovani leteći objekat” koji je oštetio krov i probio strop. Osobe koje su se nalazile u kući su preživjele, a vlasnica nekretnine medijima je rekla da je uspjela napustiti spavaću sobu svega nekoliko trenutaka prije nego što su ostaci upali unutra.

Ako nije dron, šta je uništilo kuću? “Tužilaštvo zna, ali neće reći”, piše Rečpospolita dodajući da su ostaci ostalih dronova lako identifikovani, ali da tužilaštvo u Lublinu odbija da komentariše šta je to zapravo “palo” u Wyryki.

“Objekat trenutno nije identifikovan ni kao dron ni kao njegovi fragmenti”, stoji u kratkoj izjavi.

“U ovom trenutku ne mogu definitivno reći što je palo na kuću u Vyryki. To je pod istragom i čekamo mišljenja stručnjaka”, kaže Agniežka Kepka iz Okružnog tužiteljstva u Lublinu.

Iz Rzeczpospolite tvrde da imaju saznanja koja stižu iz ključnih državnih sigurnosnih agencija i da je na kuću pao projektil.

“Radi se o projektilu AIM-120 AMRAAM s našeg F-16, koji je tokom leta doživio kvar sistema za navođenje i nije se aktivirao te, srećom, nije eksplodirao jer su se aktivirali bezbjednosni uređaji”, ističe jedan od izvora koji dodaje: “Došlo je do ruskog vazdušnog napada, a Poljska se branila.”

Raketa koja je navodno pala na kuću duga je oko tri metra i teška više od 150 kilograma.

Potpukovnik Maciej Korowaj, bivši časnik Vojne obavještajne službe i analitičar specijalizovan za bezbjednost i vojnu strategiju u Bjelorusiji, Rusiji i Ukrajini, naglašava da se radilo o kinetičkom udaru. “Nije bilo eksplozije, nije bilo detonacije, kao što se može vidjeti na fotografijama uništene kuće”, napominje.

Podsjećamo, Rusi tvrde da dronovi koji su ušli u vazdušni prostor Poljske nisu njihovi.

Nastavi čitati

Svijet

LITVANCI UČE DJECU DA UPRAVLJAJU DRONOVIMA! Otvaraju škole na granici sa Rusijom?

Ministarstvo odbrane Litvanije otvorilo je na granici sa Rusijom prvu od devet škola širom zemlje koje će djecu od 10 godina i odrasle učiti kako da upravljaju dronovima, sklapaju ih i programiraju, rekao je zamjenik ministra odbrane Tomas Godlijauskas.

– Sve se vrti oko izgradnje vojnih odbrambenih kapaciteta, što Litvanija shvata veoma ozbiljno, imajući u vidu da živi u susjedstvu sa Rusijom i Belorusijom – rekao je Godlijauskas, prenio je Rojters.

Kako se navodi, u školi u Taurageu, udaljenom 20 kilometara od ruske enklave Kalinjingrad, djeca su vježbala virtuelne letove na računarima.

– Djeca i drugi će učiti da upravljaju dronovima sa pogledom iz prvog lica, kvadrikopterom i jednokrilnim dronovima – rekao je školski nastavnik Mindaugas Tamosaitis.

Djeca su na poligonu vježbala letenje mini dronom gore-dole, pod nadzorom nastavnika, a ponekad su ga i obarali na pod, navodi Rojters.

Litvanija je, kao članica NATO, zatražila od alijanse da ojača svoju protivvazdušnu odbranu nakon što su se ovog leta dva ruska drona srušila u Litvaniji posle prelaska iz Belorusije.

Nastavi čitati

Aktuelno