Connect with us

Svijet

Da li je ovo DOGOVOR DECENIJE: Ovo je 7 KLJUČNIH TAČAKA sporazuma Ukrajine i SAD

Sjedinjene Američke Države i Ukrajina potpisale su sporazum kojim Vašington dobija pristup dijelu prirodnih resursa ratom razorene zemlje.
Sporazum, koji se mjesecima pripremao, uspostavlja investicioni fond za obnovu, za koji Ukrajina vjeruje da će učvrstiti američku podršku u trećoj godini otpora Rusiji.

BBC je imao uvid u nacrt sporazuma, ali ne i u njegovu konačnu verziju. Na osnovu tog nacrta i izjava iz Kijeva i Vašingtona, ovo je sedam ključnih tačaka:

1. Ukrajina neće morati da vraća nikakav dug SAD-u
Američki predsjednik Donald Tramp ranije je tražio da Ukrajina vrati 350 milijardi dolara, koliko, prema njegovim tvrdnjama, iznosi američka vojna i finansijska pomoć od početka rata. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski taj je zahtjev odbio.
Međutim, Vašington je, izgleda, popustio. Ukrajinski premijer Denis Šmigal izjavio je da sporazum ne predviđa nikakvu obavezu otplate navodnog “duga”.

Tramp je sporazum ipak predstavio kao pobjedu za svoju stranu, rekavši da će SAD “u teoriji dobiti znatno više“ nego što je prethodna administracija uložila u pomoć Ukrajini.
2. SAD koristi oštriji ton prema Rusiji
Američka administracija upotrebila je znatno oštriji jezik nego što je to dosad bio slučaj u izjavama Trampove vlade.
U saopštenju američkog ministarstva finansija navodi se da je riječ o “ruskoj totalnoj invaziji” te se dodaje: “Nijedna država ni pojedinac koji je finansirao ili snabdijevao rusku ratnu mašineriju neće imati koristi od obnove Ukrajine.“

Taj će ton vjerovatno ohrabriti Kijev, koji je u pregovorima između Moskve i Vašingtona insistirao na većem pritisku prema Rusiji.

3. Sporazum uključuje i projekte u nafti i gasu
Iako se javno najviše govori o ukrajinskom mineralnom bogatstvu, sporazum uključuje i nove projekte vezane za naftu i gas, kao i prateću infrastrukturu.

U svim slučajevima vlasništvo nad resursima ostaje ukrajinsko, iako će SAD imati zajednički pristup. To se smatra ublažavanjem ranijeg ukrajinskog stava, jer takvi elementi nisu bili dio prvih verzija sporazuma.

4. Sporazum ne koči pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji
Ukrajina već godinama teži članstvu u EU, a pregovori su formalno otvoreni prošlog juna.

Postojale su bojazni da bi sporazum sa Vašingtonom mogao otežati pristupanje EU, posebno ako američki ulagači dobiju povlašćeni status, s obzirom na to da Ukrajina već ima strateško partnerstvo sa Briselom o sirovinama.
Međutim, tekst sporazuma navodi da SAD priznaje ukrajinsku namjeru da pristupi EU i da taj cilj ne smije biti doveden u pitanje ovim dogovorom.

Sporazum takođe predviđa da, ako Ukrajina zbog pristupnih obaveza bude morala da revidira uslove, SAD pristaje da pregovara “u dobroj vjeri”. Kijev je dodatno poručio da će SAD podržati i prenos investicija i tehnologije iz EU i drugih država.

5. Dobit se prvih deset godina reinvestira u Ukrajinu
Prema dogovoru, u prvih deset godina rada fonda za obnovu sav ostvareni profit biće u potpunosti reinvestiran u ukrajinsku privredu.

To bi moglo biti od velikog značaja ako se potvrdi da SAD u prvih deset godina ne ostvaruje direktnu finansijsku korist. Ukrajina očekuje da će svi prihodi iz fonda biti usmjereni u obnovu zemlje i nove projekte.

Nakon tog perioda, dobit će se dijeliti među partnerima. Američki ministar finansija Skot Besent rekao je za Foks njuz da sporazum “američkom narodu šalje poruku da imamo priliku da učestvujemo, nadoknadimo dio troškova i postanemo partneri u uspjehu ukrajinskog naroda”.
6. Američka vojna pomoć ponovo je na stolu
Sporazum je formulisan tako da se prikazuje kao preduslov za nastavak američke vojne pomoći Ukrajini.

Prva zamjenica ukrajinskog premijera Julija Sviridenko, koja je otputovala u Vašington kako bi potpisala sporazum, izjavila je da on predviđa novu američku podršku, uključujući isporuku sistema protivvazdušne odbrane.

To bi moglo predstavljati promjenu u Trampovoj politici, s obzirom na to da je njegova administracija dosad zagovarala smanjenje vojne pomoći Ukrajini.

Nije poznato kako će se sporazum odraziti na stanje na frontu. Moskva se za sada nije zvanično oglasila.

7. SAD se ipak može povući u bilo kom trenutku
Sporazum ne sadrži čvrste bezbjednosne garancije SAD-a, što Ukrajina i evropski saveznici već dugo traže od Vašingtona. Tramp je u više navrata pokazao nesklonost obavezivanju na vojnu pomoć istim intenzitetom kao prethodna administracija.

Američka podrška Ukrajini u ovom je slučaju uslovljena isključivo ekonomskim komponentama sporazuma. Zbog toga i dalje postoji izvjesna nesigurnost oko trajnosti američke posvećenosti Kijevu.

Zelenski ipak može da slavi
S obzirom na to da sporazum ne uključuje otplatu duga, predviđa desetogodišnje reinvestiranje dobiti, ne koči evropske integracije i ponovo otvara vrata američkoj vojnoj pomoći – a sve to bez formalnih ustupaka Moskvi prema kojoj Amerika zauzima oštriji stav – u Kijevu zaista imaju razloga za zadovoljstvo, naročito u poređenju s ranijim, znatno nepovoljnijim prijedlozima, prenosi Index.hr.

Related Topics:

Svijet

KRVAVA PORODIČNA OSVETA: Ubijeni muškarac i žena, ima i povrijeđenih

Muškarac i žena su ubijeni, a najmanje 10 ljudi je povrijeđeno u pucnjavi u selu na grčkom ostrvu Krit u slučaju porodične osvete, rekao je policijski zvaničnik.

Nema informacija o napadaču koji je pucao u selu Voricija.

Drugi policijski zvaničnik rekao je da je napad uslijedio nakon eksplozije bombe u petak uveče na gradilištu.

Krit ima istoriju nasilnih osveta među porodicama zbog povrede časti i navodnih uvreda.

Najviši grčki policijski zvaničnici, uključujući šefa policijskih snaga i šefa jedinice za borbu protiv organizovanog kriminala, krenuli su na Krit nakon pucnjave.

Nastavi čitati

Svijet

Tramp tvrdi da ne razmatra NAPADE UNUTAR VENECUELE

Vašington je optužio venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura da predvodi Cartel de los Soles, kriminalnu grupu sa sjedištem u toj južnoameričkoj zemlji.

Američki predsjednik Donald Tramp u petak je negirao medijske izvještaje da bi napadi na vojne instalacije unutar Venecuele mogli biti neizbježni, rekavši novinarima da nije donio odluku o tom pitanju.

– Ne, nije istina – rekao je Tramp u avionu Air Force One kada su ga pitali da li razmatra napade unutar Venecuele.

Nekoliko američkih medija izvijestilo je da je Trampova administracija odlučila izvesti napade na vojne instalacije unutar Venecuele kao dio navodnog rata protiv “narkoterorizma” i da bi napadi mogli uslijediti u bilo kojem trenutku.

Medijske tvrdnje
Miami Herald je ranije u petak izvijestio da su planirani napadi – o kojima je ranije pisao The Wall Street Journal – namijenjeni uništavanju vojnih instalacija koje koristi Cartel de los Soles, mreža za trgovinu drogom koju SAD optužuju za krijumčarenje kokaina u zemlju, i prekidanju ruta trgovine drogom za koje američki zvaničnici kažu da godišnje prevoze oko 500 tona kokaina.

Vašington je optužio venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura da predvodi Cartel de los Soles, kriminalnu grupu sa sjedištem u toj južnoameričkoj zemlji. U julu 2025. Washington ju je proglasio “terorističkom” organizacijom.

Izvori su za Herald rekli da bi mete mogle biti pogođene iz zraka u roku od “dana ili čak sati”, dok je Vašington udvostručio nagradu za informacije o predsjedniku Venecuele Nikolasu Maduru na 50 miliona dolara i nudi 25 miliona dolara za ključne funkcionere poput ministra unutrašnjih poslova Diosdada Cabella.

– Maduro će se uskoro naći u klopci i uskoro bi mogao otkriti da ne može pobjeći iz zemlje čak i ako to odluči – citirali su mediji jedan neimenovani izvor, koji je dodao:

– Što je još gore za njega, sada postoji više od jednog generala koji je spreman da ga uhvati i preda, potpuno svjesni da je jedno pričati o smrti, a drugo čekati je.

Od početka septembra izvedeno je najmanje 14 udara, uglavnom u Karipskom moru i Tihom okeanu, u kojima je ubijeno više od 61 osobe.

Legalnost operacija
Grupe za ljudska prava i pravni stručnjaci doveli su u pitanje legalnost operacija, tvrdeći da američki udari na navodne brodove s drogom krše međunarodno pravo.

Komisar UN-a za ljudska prava Volker Turk nazvao je napade “neprihvatljivim” i pozvao na nezavisnu istragu onoga što je njegov ured opisao kao vansudska smaknuća.

Maduro je optužio Vašington da je “izmislio” rat protiv njegove zemlje, nazivajući američke optužbe “vulgarnim” i “potpuno lažnim”. Insistirao je da Venecuela “ne proizvodi listove kokaina” i rekao da pokreti američke vojske u blizini njene obale signaliziraju planove za “novi, vječni rat”.

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN NEMA DILEMU: Tusk nas napada zato što ima probleme kod kuće

Poljski premijer Donald Tusk pokrenuo je još jedan napad na Mađarsku zato što je u velikim problemima kod kuće, rekao je mađarski premijer Viktor Orban i poručio da njegov narod odbija da postane vazal Brisela.

“Njegova stranka je izgubila predsjedničke izbore, njegova vlada je nestabilna, a on zaostaje u anketama. Zajedno sa Manfredom Veberom /predsjednik Evropske narodne stranke u Evropskom parlamentu/, postao je jedan od najglasnijih ratnih huškača u Evropi”, objavio je Orban na “Iksu”.

On je dodao da Tuskova ratna politika propada tako što Ukrajini ponestaje evropskog novca, a poljski narod je umoran od rata.

“Ne može da promijeni kurs jer je Poljsku pretvorio u vazala Brisela. Sada je u panici, progoni svoje političke protivnike i kritikuje stav Mađarske za mir u pokušaju da odvrati pažnju od svojih domaćih problema. Ovo je tako tužno”, naveo je mađarski premijer.

Orban je dodao da istorijsko prijateljstvo Mađarske i Poljske zaslužuje bolje i da on ne može i neće da podrži Tuskove ratne huškače.

“Mađarska slijedi drugi put – put mira. Mađarski narod odbija da postane vazal Brisela. Vrijeme je da gospodin Tusk ovo prihvati i da gleda svoja posla”, zaključio je Orba

Nastavi čitati

Aktuelno