Connect with us

Svijet

Da li je ovo DOGOVOR DECENIJE: Ovo je 7 KLJUČNIH TAČAKA sporazuma Ukrajine i SAD

Sjedinjene Američke Države i Ukrajina potpisale su sporazum kojim Vašington dobija pristup dijelu prirodnih resursa ratom razorene zemlje.
Sporazum, koji se mjesecima pripremao, uspostavlja investicioni fond za obnovu, za koji Ukrajina vjeruje da će učvrstiti američku podršku u trećoj godini otpora Rusiji.

BBC je imao uvid u nacrt sporazuma, ali ne i u njegovu konačnu verziju. Na osnovu tog nacrta i izjava iz Kijeva i Vašingtona, ovo je sedam ključnih tačaka:

1. Ukrajina neće morati da vraća nikakav dug SAD-u
Američki predsjednik Donald Tramp ranije je tražio da Ukrajina vrati 350 milijardi dolara, koliko, prema njegovim tvrdnjama, iznosi američka vojna i finansijska pomoć od početka rata. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski taj je zahtjev odbio.
Međutim, Vašington je, izgleda, popustio. Ukrajinski premijer Denis Šmigal izjavio je da sporazum ne predviđa nikakvu obavezu otplate navodnog “duga”.

Tramp je sporazum ipak predstavio kao pobjedu za svoju stranu, rekavši da će SAD “u teoriji dobiti znatno više“ nego što je prethodna administracija uložila u pomoć Ukrajini.
2. SAD koristi oštriji ton prema Rusiji
Američka administracija upotrebila je znatno oštriji jezik nego što je to dosad bio slučaj u izjavama Trampove vlade.
U saopštenju američkog ministarstva finansija navodi se da je riječ o “ruskoj totalnoj invaziji” te se dodaje: “Nijedna država ni pojedinac koji je finansirao ili snabdijevao rusku ratnu mašineriju neće imati koristi od obnove Ukrajine.“

Taj će ton vjerovatno ohrabriti Kijev, koji je u pregovorima između Moskve i Vašingtona insistirao na većem pritisku prema Rusiji.

3. Sporazum uključuje i projekte u nafti i gasu
Iako se javno najviše govori o ukrajinskom mineralnom bogatstvu, sporazum uključuje i nove projekte vezane za naftu i gas, kao i prateću infrastrukturu.

U svim slučajevima vlasništvo nad resursima ostaje ukrajinsko, iako će SAD imati zajednički pristup. To se smatra ublažavanjem ranijeg ukrajinskog stava, jer takvi elementi nisu bili dio prvih verzija sporazuma.

4. Sporazum ne koči pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji
Ukrajina već godinama teži članstvu u EU, a pregovori su formalno otvoreni prošlog juna.

Postojale su bojazni da bi sporazum sa Vašingtonom mogao otežati pristupanje EU, posebno ako američki ulagači dobiju povlašćeni status, s obzirom na to da Ukrajina već ima strateško partnerstvo sa Briselom o sirovinama.
Međutim, tekst sporazuma navodi da SAD priznaje ukrajinsku namjeru da pristupi EU i da taj cilj ne smije biti doveden u pitanje ovim dogovorom.

Sporazum takođe predviđa da, ako Ukrajina zbog pristupnih obaveza bude morala da revidira uslove, SAD pristaje da pregovara “u dobroj vjeri”. Kijev je dodatno poručio da će SAD podržati i prenos investicija i tehnologije iz EU i drugih država.

5. Dobit se prvih deset godina reinvestira u Ukrajinu
Prema dogovoru, u prvih deset godina rada fonda za obnovu sav ostvareni profit biće u potpunosti reinvestiran u ukrajinsku privredu.

To bi moglo biti od velikog značaja ako se potvrdi da SAD u prvih deset godina ne ostvaruje direktnu finansijsku korist. Ukrajina očekuje da će svi prihodi iz fonda biti usmjereni u obnovu zemlje i nove projekte.

Nakon tog perioda, dobit će se dijeliti među partnerima. Američki ministar finansija Skot Besent rekao je za Foks njuz da sporazum “američkom narodu šalje poruku da imamo priliku da učestvujemo, nadoknadimo dio troškova i postanemo partneri u uspjehu ukrajinskog naroda”.
6. Američka vojna pomoć ponovo je na stolu
Sporazum je formulisan tako da se prikazuje kao preduslov za nastavak američke vojne pomoći Ukrajini.

Prva zamjenica ukrajinskog premijera Julija Sviridenko, koja je otputovala u Vašington kako bi potpisala sporazum, izjavila je da on predviđa novu američku podršku, uključujući isporuku sistema protivvazdušne odbrane.

To bi moglo predstavljati promjenu u Trampovoj politici, s obzirom na to da je njegova administracija dosad zagovarala smanjenje vojne pomoći Ukrajini.

Nije poznato kako će se sporazum odraziti na stanje na frontu. Moskva se za sada nije zvanično oglasila.

7. SAD se ipak može povući u bilo kom trenutku
Sporazum ne sadrži čvrste bezbjednosne garancije SAD-a, što Ukrajina i evropski saveznici već dugo traže od Vašingtona. Tramp je u više navrata pokazao nesklonost obavezivanju na vojnu pomoć istim intenzitetom kao prethodna administracija.

Američka podrška Ukrajini u ovom je slučaju uslovljena isključivo ekonomskim komponentama sporazuma. Zbog toga i dalje postoji izvjesna nesigurnost oko trajnosti američke posvećenosti Kijevu.

Zelenski ipak može da slavi
S obzirom na to da sporazum ne uključuje otplatu duga, predviđa desetogodišnje reinvestiranje dobiti, ne koči evropske integracije i ponovo otvara vrata američkoj vojnoj pomoći – a sve to bez formalnih ustupaka Moskvi prema kojoj Amerika zauzima oštriji stav – u Kijevu zaista imaju razloga za zadovoljstvo, naročito u poređenju s ranijim, znatno nepovoljnijim prijedlozima, prenosi Index.hr.

Svijet

AMBASADOR BiH U TEHERANU POTVRDIO da je pogođena zgrada iranske RTV!

Pogođena je zgrada Iranske radio – televizije (IRIB) u centru Teherana, koja se nalazi na aveniji Vali Asr, glavnoj saobraćajnoj arteriji glavnog grada Irana.

Ovo je za “Avaz” potvrdio ambasador BIH u Iranu Nijaz Čardaklija, koji je odmah stupio u kontakt s zaposlenima na državnoj RTV, gdje radi i nekoliko državljana BIH.

“Bila su to dva – tri udara, malo jača. Niko od državljana BIH nije povrijeđen. Oni nisu ni bili na poslu danas. Oni imaju mogućnost da rade i od kuće, a danas nije bilo potrebe da rade iz studija. Razmjere štete i je li bilo žrtava ili povrijeđenih u ovom trenutku nam nije poznato”, kazao je Čardaklija.

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN PONOVO O UKRAJINI! “Bez Zapada ne bi opstali ni dana”

Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je da Ukrajina, ne samo da ne bi mogla da vodi rat sa Rusijom bez Zapada, već “ne bi opstala ni dana”.

Orban je za javni servis rekao da Ukrajinci “nisu sposobni da održe sopstvenu državu u funkciji”, dodajući da Zapad “plaća penzije Ukrajinaca, plate državnih službenika i rad ukrajinskih javnih službi”, prenio je MTI.

– Mi finansiramo njihovu vojsku. Dakle, bez nas, bez Zapada, Ukrajina ne bi opstala ni dana, ne samo da ne bi mogla da vodi rat protiv Rusije, jednostavno ne bi mogla ni da postoji. Prijem ovakve zemlje u Evropsku uniju znači preuzimanje mnogo problema, za to nema potrebe – rekao je Orban.

Takođe je ocijenio da ukoliko Ukrajina bude primljena u EU, “biće primljen i rat”.

– To bi značilo da bi jedna članica EU vodila rat duž svojih istočnih granica, i bilo bi samo pitanje vremena kada će se svaka članica Evropske unije umiješati u taj rat. Ne želimo da rat između Rusije i Ukrajine postane naš rat – rekao je on.

Tanjug

Nastavi čitati

Svijet

BBC “Izraelci su bili uvjereni da su nedodirljivi, RASPOLOŽENJE SE PROMIJENILO”

Spasilačke ekipe cijelo prijepodne čiste ruševine i uklanjaju krhotine zgrade od 20 spratova u Petah Tikvi, koju je tokom noći pogodio iranski projektil. Projektil je napravio veliku rupu u zgradi i usmrtio najmanje četiri osobe, javlja BBC.

Dvije žrtve nalazile su se u skloništu u trenutku napada. Preliminarna istraga pokazuje da je projektil pogodio zid između dva skloništa koja nisu mogla da izdrže direktan udar. Treća žrtva nalazila se na spratu iznad skloništa.

Stanari preostale tri zgrade u kompleksu, koji je takođe teško oštećen, pokušavali su da dođu do svojih stanova kako bi uzeli lične stvari, jer ne znaju kada će moći da se vrate. Oko 300 stanova je sada prazno, a porodice koje su u njima živjele – raseljene.

Promjena raspoloženja među Izraelcima

Napad se dogodio oko četiri sata iza ponoći, a i dalje nije poznato šta je tačno bila meta. Riječ je o stambenom naselju, bez ijednog strateški značajnog objekta u blizini. Izrael je optužio Iran da namjerno gađa civile u sklopu odgovora na masovne izraelske udare.

Raspoloženje među Izraelcima se vidno promijenilo. Mnogi su vjerovali da je njihov sofisticirani protivvazdušni sistem neprobojan – što je dovedeno u pitanje nakon iranskog napada. Iako izraelske vlasti tvrde da je njihov višeslojni odbrambeni sistem i dalje funkcionalan, priznaju da nije nepogrešiv.

Iran je u ponedjeljak ispalio projektile na više izraelskih gradova, a broj poginulih je tada porastao za 11, četvrtog dana vojne eskalacije između dvije zemlje.

Fotografije AFP-a iz Tel Aviva prikazuju pogođene zgrade u kojima vatrogasci traže preživjele. Drugi projektili pogodili su Petah Tikvu, Bnei Brak (blizu Tel Aviva) i Haifu na sjeveru zemlje, iz koje se podizao gust crni dim.

Izrael je 13. juna izveo do sada neviđeni napad na Iran, gađajući stotine vojnih i nuklearnih ciljeva, s ciljem da spriječi Teheran u razvoju nuklearnog oružja.

Prema zvaničnim iranskim podacima, u tim napadima je poginulo najmanje 224 ljudi, a više od 1.000 je ranjeno.

Od petka su u iranskim raketnim napadima na Izrael poginule 24 osobe, prema podacima kancelarije izraelskog premijera. Samo u ponedjeljak je život izgubilo 11 ljudi – osam u Petah Tikvi, Bnei Braku i Haifi.

Nastavi čitati

Aktuelno