Connect with us

Politika

DA SE NIJE DESILA 1998. DODIK BI DANAS RADIO NA PIJACI! Sada mu se obilo o glavu sve što je radio

Da se nije desila 1998. Milorad Dodik ne bi politički postojao nego bi vjerovatno još uvijek radio na nekoj pijaci u Banjaluci ili Laktašima ili Zagrebu. Republika Srpska je danas na prekretnici, a ovo vrijeme nije za populističke priče kojima se bavi Dodik, nego za državničku politiku, rekao je visoki funkcioner SDS-a Marinko Božović u jutarnjem programu BN TV.

Dodiku se obilo o glavu sve što je radio u svojoj političkoj karijeri, od 1998. godine, pa do danas, jasan je Božović.

„Kada bi hronološki posmatrali stvari, da se nije desila ta 1998. on danas u političkom smislu ne bi postojao.

Vjerovatno bi se bavio nekim poslovima kao i tada, vjerovatno bi prodavao na nekoj pijaci u Banjaluci ili Laktašima ili Zagrebu jer od tamo dolazi sve što je ideja svega što provodi vlast u Srpskoj.

Najčešće se on zalaže za interese tog konstitutivnog naroda, jer da zaista voli Republiku Srpsku i da zna kolika je cijena za njeno stvaranje plaćena, on ovo nikada Srpskoj ne bi radio.

On je na vlast došao kao egzekutor jedne stranke – SDS-a, i kao egzekutor legalno izabranog predsjednika Nikole Poplašena. Njega danas niko nije došao da izbaci iz Palate predsjednika Republike Srpske“, rekao je Božović.

Dodiku je ostao samo da igra na još jedan adut, jasan je on.

„To je adut SAD što je veliki apsurd za Republiku Srpsku i za srpski narod. Osim toga trude se da se pokaže da sve funkcioniše, a zapravo ništa ne funkcioniše.“

Ostavka premijera Viškovića je iznuđena, a Dodik je to uradio da bi dodatno zakomplikovao stanje u Srpskoj, kaže Božović.

„Generalno, svi potezi bivši predsjednik Republike Srpske nisu zakoniti samo je pitanje da li će on odgovarati za to što radi, odnosno da li će ljudi koji prate njegove naredbe odgovarati za to.

No, takvih ljudi je sve manje iz dana u dan i kako vrijeme prolazi takvih ljudi će sbiti sve manje, a sve više onih koji otkazuju povjerenje tom čovjeku i toj partiji“, rekao je on.

Savu Minića na mjesto mandatara nisu dovele kompetencije i zalaganje za Srpsku, stava je Božović.

„U ovom momentu SNSD-u i Miloradu Dodiku treba neko ko će slijepo provoditi sulude odluke, ko će dodatno ucjenjivati i dovesti za pregovarački sto onog ko sada pokušava da spasi svoju kožu.

Da u što većoj krizi on ponovo postane pregovaračka strana. Pojavljuju se sa nekim programima kao da tek dolaze na vlast, a ne kao da su 20 godina na vlasti.

Ponašaju se kao da im neko ostavlja sve te probleme, a ne da su ih oni napravili. Programi koje predstavljaju mogu slobodno da kažem predstavljaju spisak želja i bajkovitu priču“, objasnio je Božović koji je ujedno i načelnik opštine Istočna Ilidža.

Republika Srpska treba trezvena razmišljanja i odgovornost svih, a što se tiče prijevremenih izbora odluke koje budu donosile stranke ne smiju na bilo koji način ugroziti opstanak Srpske.

„Onaj ko ima iskrene namjere pre Srpskoj, ko je voli, ko je doživljavao kada se ona stvarala i ko je u njoj proveo sve svoje dane života od njenog nastanka do danas i nema alternativu, e taj čovjek, kako god se zove treba da bude budući lider u Republici Srpskoj.

To treba da bude čovjek koji će biti lider svih građana, a ne da budemo u stanju u kojem se građani Srpske nalaze sada.“

SDS će u narednom periodu donijeti odluke o svim pitanjima, a Božović navodi da bi stranka već početkom septembra trebalo da ima nove organe.

„Vjerovatno ću sa ljudima koji su mi davali podrku u prethodnim danima izaći sa kandidaturom za predsjednika SDS-a nudeći program članovima SDS-a koji na bazi onoga što ja zastupam treba da se odrede da li je to ispravno ili nije. Ukoliko ono što ja govorim se pokaže kao ispravno onda to treba da pobijedi u SDS-u.“

Nakon tih izbora SDS treba okupljanje pod jednim krovom, zajedništvo koje će prevazići i unutarstranačke izazove i istaći se kao jasna alternativa SNSD-u.

Republika Srpska treba promjenu vlasti koja znači promjenu cjelokupnog sistema, a SDS to mora da omogući, kategoričan je Božović.

Related Topics:

Banjaluka

PARKING ZA MILIONERE ILI NOVE ULICE: Kresojević optužio skupštinsku većinu da ugrožava budžet Banjaluke

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević kritikovao je inicijative skupštinske većine u Banjaluci koje se odnose na naplatu parkinga, ocijenivši da bi takve odluke mogle nanijeti štetu gradskom budžetu i usporiti razvoj infrastrukture.

Kresojević je postavio pitanje da li je važnije da građani dobiju nove ulice i kvalitetniju infrastrukturu ili da pojedinci ostvaruju uštede na parkingu, navodeći da bi ukidanje postojećeg sistema naplate značilo manje prihoda za grad.

Prema njegovim riječima, sredstva prikupljena od parkinga trenutno se koriste za izgradnju i održavanje saobraćajnica, dok dio skupštinske većine zagovara osnivanje novog gradskog preduzeća koje bi upravljalo tim prihodima.

„Da li je stvarni cilj osnivanje novog gradskog preduzeća i borba za dio političkog kolača?“ upitao je Kresojević.

On je podsjetio da je Banjaluka već sprovela niz socijalnih mjera, poput besplatnog javnog prevoza za penzionere i višečlane porodice, kao i besplatnih građevinskih dozvola, te smatra da bi besplatan parking najviše koristio imućnijim građanima, a istovremeno oslabio gradski budžet.

Kresojević je poručio da iza ovakvih prijedloga vidi političke motive, tvrdeći da skupštinska većina predvođena SNSD-om ne podržava projekte gradske administracije ukoliko nema kontrolu nad njima.

Nastavi čitati

Politika

BANJALUKA NA EVROPSKOJ MAPI: Stanivuković u misiji jačanja međunarodne saradnje

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković boravi u Briselu, gdje je danas učestvovao na „Enlargement Days 2026“, značajnom skupu posvećenom proširenju Evropske unije koji okuplja predstavnike lokalnih i regionalnih vlasti iz zemalja kandidata i država članica EU.

-Važni razgovori u Briselu! Potvrdili smo da je evropska perspektiva važan zajednički cilj i da napredak ka Evropskoj uniji zahtijeva dijalog, sprovođenje važnih reformi, međusobno uvažavanje i odgovornost svih političkih aktera – poručio je, tom prilikom, Stanivuković.

Kako je naveo – „važno je da interese i ustavnu poziciju Republike Srpske branimo političkim sredstvima, argumentima, diplomatijom i razgovorom, upravo na ovakvim mjestima, kroz dijalog i politički koncenzus“.

-Evropska unija je važan partner Banjaluke i Republike Srpske zahvaljujući kojem smo realizovali mnoge značajne projekte koji su doprinijeli razvoju i poboljšanju kvaliteta života naših sugrađana – poručio je Stanivuković i dodao da se raduje nizu važnih sastanaka i susreta koje će imati danas i sutra u Briselu.

Nastavi čitati

Politika

OHR posvađao AMERIKU I EVROPU

Iako još nije poznato da li je došlo do dogovora o imenu budućeg visokog predstavnika, prema informacijama koje smo dobili, već sad je jasno da su odnosi između članica Savjeta za sprovođenje mira ozbiljno poremećeni, bude li dogovora ili ne.

Napomene radi, na dvodnevnoj sjednici Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira, koja počinje u srijedu, odlučivaće se o nasljedniku Kristijana Šmita.

Pritisak iz Vašingtona
Naime, kako saznajemo, većina Evropljana i dalje ne pristaje da se o izboru visokog predstavnika odlučuje van Evrope, odnosno ne žele da prihvate rješenje koje nameće Vašington.

Prema svemu što smo do sada uspjeli da saznamo, Evropljani uglavnom smatraju da je pritisak na Kristijana Šmita iz Vašingtona bio neprimjeren, iako ih dio priznaje da nisu saglasni sa svim odlukama koje je donosio.

Sudeći prema izjavama i postovima na društvenim mrežama pojedinih penzionisanih američkih zvaničnika, čini se da i u koru profesionalnih američkih diplomata postoji zabrinutost do koje mjere će se pokvariti odnosi s Evropljanima zbog jedne funkcije bez očiglednog uticaja i značaja.

Čini se da se Evropljani suočavaju s dvostrukim problemom u svom nastupu prema Amerikancima. S jedne strane zvanična politika EU je da je potrebno postepeno zatvaranje OHR-a, pa im je jako teško zauzeti čvrst stav. Kako zagovarati kandidata na funkciju za koju misle da ne bi trebalo da postoji, makar u ovom obimu i nadležnostima koje ima sada? I ne samo to: Ko bi lako pristao da bude novi visoki predstavnik da bude između dvije vatre – s jedne da udovoljava željama Amerikanaca, a s druge da se suočava s pritiskom Evropljana da ključne odluke prepusti Delegaciji EU?

Evropa zavisna od Amerike
S druge strane, Evropljani ne žele da naljute Amerikance jer su i dalje zavisni od njihove vojne prisutnosti u Evropi i potrebe prisustva na američkom tržištu. Izazov s kojim se suočavaju je i evropsko nejedinstvo.

Naime, Evropljanima bi bilo puno lakše da izađu sa svojim kandidatom pred Amerikance na sjednicu PIC-a da Italijani nisu unaprijed, bez dogovora sa saveznicima u EU, izašli sa svojim kandidatom, kojeg su prvo u stvari sugerisali iz Vašingtona. Nismo uspjeli da saznamo kako je došlo do tog obrata, s obzirom na to da nas je dio Evropljana uvjeravao da ni u italijanskoj diplomatiji nisu presretni ovim rješenjem, osim da je možda radila linija između savjetnika Donalda Trampa, predsjednika Amerike, s jedne strane i savjetnika italijanske premijerke Đorđe Meloni s druge. Naime, poznato je odranije da je Melonijeva jedan od rijetkih evropskih lidera koga Tramp izuzetno cijeni.

Koliko je situacija ozbiljna, ilustruje podatak koji smo dobili da je London, iako nije kandidovao nikoga za tu funkciju, spreman da predloži rješenje koje bi služilo kao most očuvanja transatlantskog jedinstva.

Neevropski kandidat?
Jedan diplomata iz jedne uticajne EU članice nam je rekao da bi se možda moglo pokušati predložiti rješenje kandidata koji nije iz Evrope, kako bi se pokušalo postići kompromis, pa se u tu svrhu spominje mogućnost kandidata iz Japana, Kanade ili čak Turske, iako je to manje vjerovatno. Naime, kako nam je rečeno, visoki predstavnik ne mora biti Evropljanin, ali mora biti izabran i evropskim glasovima.

Iako su Amerikanci i dalje najuticajniji, i Evropljani imaju dva jaka aduta: Prvi, najveći su finansijeri OHR-a, sa čak 50 odsto ukupnog budžeta, a drugi da je još u vrijeme administracije Džordža Buša dogovoreno da Evropljani imaju primat u stvarima koje se odnose na evropski kontinent.

Osim toga, i zvanični stav Trampove administracije je da se Evropljani više ne trebaju samo oslanjati na SAD, nego da sami moraju preuzeti veći dio odgovornosti.

Sve u svemu, jedina mogućnost da budući visoki predstavnik ne bude Italijan Antonio Zanardi Landi je ako Evropljani pokažu visok nivo odlučnosti da Evropa treba prva da se pita o stvarima koje se odnose na evropski kontinent, a posebno kada je riječ o zemljama u procesu proširenja.

Ali, kao što smo rekli, bez obzira na to kako se ova priča završi, trebaće puno vremena da se odnosi između Evropljana i Amerikanaca vrate na prvobitni nivo. Bilo kako bilo, već sad je jasno da će ova sjednica Upravnog odbora PIC-a biti jedna od najzanimljivijih i najdalekosežnijih u istoriji.

Nastavi čitati

Aktuelno