Connect with us

Društvo

ĐAJIĆ BI DA VODI BANJALUKU, a UKC krije SKANDAL! Nemaju sertifikat koji je potvrda o SIGURNOSTI RADA i bezbjednosti uslova”

Univerzitetsko–klinički centar Republike Srpske je pokušao da sakrije skandaloznu informaciju, a prema saznanjima BN televizije, već godinama je u procesu sertifikacije kod Agencije za sertifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite Republike Srpske. To znači da UKC ne može ni pacijentima ni osoblju da garantuje sigurnost rada i bezbjednost uslova u kojima rade.

Univerzitetsko–klinički centar Republike Srpske nema sertifikat koji je potvrda o sigurnosti rada i bezbjednosti uslova u kojima radi. Proces sertifikacije koji inače radi ASKVA – Agencija za sertifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite RS u UKC–u traje već godinama, što jasno pokazuje da Agencija nije spremna da im da sertifikat koji očigledno ne zaslužuju.

Ukoliko je neki pacijent Univerzitetsko–kliničkog centra pao s kreveta, operisan na pogrešnom mjestu, dobio pogrešnu dijagnozu, doživio zamjenu nalaza ili su nastali problemi sa sterilizacijom, te doživio brojne druge greške, može da tuži Klinički centar, a slučaj dobija na sudu samim tim što UKC nema sertifikaciju.

“Republika Srpska je usvojila novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti. U tom Zakonu je jasno navedeno da se zdravstvene ustanove moraju sertifikovati. Sertifikacija je usklađivanje rada zdravstvene ustanove sa bezbjednosnim standardima. A ti standardi se kreću od pada pacijenta s kreveta, od toga da pacijentu prime pogrešnu terapiju ili da ne dobiju terapiju na vrijeme.

Zanimljivo je da je UKC ušao u taj proces, a nije sertifikovana ustanova. To je poražavajuće, jer su se brojne manje ustanove sertifikovale, i privatne. Ako govorite da ste najbolji, dokažite svoj kvalitet kroz proces sertifikacije”, poručuje Slobodan Stanić, član Predsjedništva Narodnog fronta.

U Registru sertifikovanih zdravstvenih ustanova, do koga je došao BN, nema nigdje UKC–a, dok su proces sertifikacije dobile i bolnice u Prijedoru, Foči i Trebinju, kao i Zavod za rehabilitaciju “Dr Miroslav Zotović” i bolnica za fizikalnu medicinu “Mlječanica” u Kozarskoj Dubici, te mnogobrojne privatne zdravstvene ustanove.

Sertifikat ima i bolnica u Bijeljini, koja je već i u procesu resertifikacije.

“Suština tog procesa je da ustanova bude funkcionalnija, naprednije, priznatija. I da bude što bolja u onome što radi, u konkretnom slučaju da pruža usluge pacijentima. Improvizacija je pogubna u svemu, pa smo mi u tom nekom prethodnom periodu uradili sistem laboratorijske dijagnostike, da kada vi uradite PCR u bijeljinskoj bolnici to je priznato i kad odete u Tokio”, kaže dr Nemanja Janković, pomoćnik direktora JZU “Sveti Vračevi”, Bijeljina.

Prema proceduri koja je objašnjena na veb stranici ASKVE, konačno odobrenje za sertifikaciju neke zdravstvene ustanove daje ministarstvo zdravlja. Iz Kliničkog centra potvrđuju našu informaciju.

“Postupak sertifikacije u skladu sa zahtjevima bolničkih standarda je u toku i biće završen u roku od devet mjeseci (trenutna ispunjenost zahjeva je preko 80%). Prema ISO standardima, sertifikovane su Klinika intenzivne medicine za nehirurške grane koja je i referentni centar, Klinika za kardiohirurgiju i Zavod za kliničku laboratorijsku dijagnostiku.” – poručuju iz UKC – a.

Sertifikacija je obavezna za sve zdravstvene ustanove, vrši se prema djelimično kolegijalno dogovorenim standardima, odnosi se uvijek na cijelu zdravstvenu ustanovu, dok je sticanje statusa sertifikovane ustanove uslov za obavljanje zdravstvene djelatnosti – jasno je navedeno na veb stranici Agencije za sertifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštitte Republike Srpske.

BN TV

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Toplo, vjetrovito, moguća i kiša

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti toplo, vjetrovito i promjenljivo oblačno vrijeme, dok se na jugu očekuju obilnije padavine i grmljavina.

Jutro će biti pretežno vedro na sjeveru i istoku, a na zapadu i jugu oblačno, lokalno uz slabu kišu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Uveče i u narednoj noći i dalje će biti oblačno uz povremenu kišu, a na jugu sa pljuskovima. Minimalna temperatura vazduha biće od četiri u kotlinskim predjelima, na istoku do 11, na jugu i lokalno na zapadu do 15, a maksimalna od 18 na jugu i krajnjem zapadu do 27 stepeni Celzijusovih na sjeveroistoku.

Duvaće umjeren i jak vjetar, na zapadu i u Hercegovini i olujan, južni.

Nastavi čitati

Društvo

STARI GRANIČNI PRELAZ U GRADIŠCI PONOVO SE OTVARA: Poznat rok, ali vozače čeka jedno veliko ograničenje

Stari Granični prelaz u Gradišci trebalo bi da bude ponovo otvoren do kraja oktobra, ali još nije poznato u kojem kapacitetu. Nadležni upozoravaju da bi zbog stanja konstrukcije mogla biti uvedena ograničenja saobraćaja, dok se naredne godine očekuju novi radovi i moguće kratkotrajne obustave.
Vršilac dužnosti direktora Puteva Republike Srpske Miroslav Janković rekao je da se stvaraju uslovi za ponovno otvaranje starog graničnog prelaza, koji je zatvoren nakon što je došlo do urušavanja dijela ograde na mostu i pješačke staze.
Prelaz bi mogao biti otvoren već do kraja oktobra
Janković je rekao da je dio radova već završen, dok bi preostali radovi trebalo da budu okončani u narednih sedam do deset dana.
„Stvorili su se uslovi za otvaranje. Očekujemo da će do kraja mjeseca on profunkcionisati, samo ćemo još vidjeti u kojem kapacitetu“, rekao je Janković.
Prema njegovim riječima, najvjerovatnije će biti omogućen prolazak putničkih vozila i autobusa, dok će konačna odluka zavisiti od procjene bezbjednosti i formalnih odluka nadležnih institucija.
„Očekujem da će biti otvoren za putnički saobraćaj i autobuse. Vidjećemo sve. Vjerujem da nećemo dugo čekati ni na formalne odluke UIO“, naveo je Janković.
To znači da bi ponovno otvaranje starog prelaza moglo olakšati saobraćaj u Gradišci, ali za sada nema najave da će kroz njega biti omogućen saobraćaj za sve kategorije vozila.
Nadvožnjak na granici nosivosti, most tek treba detaljno ispitati
Iako su radovi na dijelu infrastrukture završeni, problem predstavlja stanje konstrukcije.
Janković je rekao da je utvrđena nosivost nadvožnjaka koji vodi prema mostu, ali da je ona „na granici“.
Zbog toga je potrebno dodatno ispitivanje samog mosta.
„Moramo uraditi ispitivanje konstrukcije mosta, jer nemamo nikakve podatke o mostu, ni kakav je kvalitet čelika, ni betona“, rekao je Janković.
Istovremeno, Putevi Republike Srpske raspisali su tender za dva nadvožnjaka koja vode prema samom mostu.
Sljedeće godine moguća nova obustava saobraćaja
Ponovno otvaranje prelaza, međutim, ne znači da su problemi trajno riješeni.
Janković je najavio da će nakon dobijanja podataka o stanju konstrukcije biti odlučeno da li će se ići u sanaciju postojećih objekata ili njihovu potpunu zamjenu.
„Ili ćemo raditi sanaciju ili ćemo raditi sve novo. Očekujem te radove naredne godine, ponovo će biti obustava, ali rokovi će biti kratki i brzo ćemo završiti“, poručio je Janković.
Za vozače bi to moglo značiti da će stari granični prelaz biti otvoren do kraja ovog mjeseca, ali uz određena ograničenja, dok bi naredne godine ponovo mogao biti zatvoren zbog ozbiljnijih građevinskih radova.
Janković je najavio i da bi tokom naredne godine trebalo da uslijedi veliki investicioni ciklus u putnu infrastrukturu Republike Srpske.

Nastavi čitati

Društvo

CRNI SCENARIO ZA SRPSKU: Struja bi mogla poskupjeti do 30 odsto, inflacija raste, a plata već sada ne pokriva ni 60% potrošačke korpe

Novi rast inflacije u Evropi dolazi u nezgodnom trenutku za Republiku Srpsku. Industrijska proizvodnja već je u padu, izvoz stagnira, uvoz raste, a problemi u energetskom sektoru otvaraju pitanje novih troškova za privredu i građane.

Inflacija u evrozoni u septembru je ubrzala na 3,8 odsto, nakon 3,2 odsto u avgustu i 2,2 odsto godinu ranije. Najveći skok zabilježen je kod energenata, čije su cijene bile 18,8 odsto više nego u septembru prošle godine.

Za privredu Republike Srpske to nije dobra vijest.

Domaće kompanije već rade u uslovima slabije proizvodnje i sve težeg plasmana robe na inostrana tržišta. Istovremeno, zavisnost od uvoza znači da se svaki novi rast cijena energenata i sirovina može brzo preliti na troškove poslovanja.

Industrijska proizvodnja pala 11,1 odsto

Podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske pokazuju da je industrijska proizvodnja u avgustu bila 11,1 odsto manja nego u istom mjesecu prošle godine.

Za prvih osam mjeseci ove godine proizvodnja je smanjena 7,2 odsto, dok je u odnosu na jul, prema desezoniranim podacima, zabilježen pad od 9,2 odsto.

To znači da problem nije samo u jednom slabijem mjesecu.

Industrija već duže vrijeme ima problema sa održavanjem proizvodnje, a dodatni rast troškova energije mogao bi dodatno pritisnuti kompanije koje se već bore sa visokim cijenama sirovina, rada i transporta.

Poseban problem predstavljaju izvoznici. Njima je sve teže da povećane troškove prebace na kupce, jer se na evropskom tržištu takmiče sa kompanijama koje posluju u znatno većim ekonomijama.

Izvoz stagnira, a uvoz sve više raste

Slika nije bolja ni kada se pogledaju podaci o spoljnotrgovinskoj razmjeni.

Republika Srpska je od januara do avgusta izvezla robu vrijednu oko 3,47 milijardi KM, dok je vrijednost uvoza dostigla približno 5,32 milijarde KM.

Izvoz je u odnosu na isti period prošle godine smanjen 0,4 odsto, dok je uvoz povećan čak 7,8 odsto.

Tako je za osam mjeseci napravljen spoljnotrgovinski deficit od oko 1,85 milijardi KM.

Izvozom je pokriveno 65,2 odsto uvoza.

Ako energenti i sirovine nastave da poskupljuju, domaće firme moraće izdvajati još više novca za robu iz inostranstva. Istovremeno, slabiji izvoz znači manje prihoda koji se vraćaju u domaću ekonomiju.

Struja bi mogla postati novi problem

Posebnu pažnju privlači stanje u elektroenergetskom sektoru.

Problemi u RiTE „Ugljevik“, nedostatak uglja i nepovoljna hidrološka situacija povećavaju pritisak na „Elektroprivredu Republike Srpske“.

Ukoliko domaća proizvodnja ne bude dovoljna, dio potrebne električne energije moraće se nabavljati na tržištu. A cijena takve energije može biti višestruko veća od cijene po kojoj se električna energija prodaje domaćinstvima.

Iz Vlade Republike Srpske najavljeno je da do marta neće biti povećanja cijene električne energije za domaćinstva, dok će privredi cijena biti povećana.

To znači da bi se prvi udar mogao osjetiti upravo u proizvodnim kompanijama.

Veći računi za struju, zajedno sa skupljim gorivom i transportom, neminovno povećavaju troškove proizvodnje. Dio firmi to može pokušati nadoknaditi višim cijenama, dok bi druge mogle smanjivati proizvodnju.

Koliko će građani platiti novi talas poskupljenja?

Prosječna neto plata u Republici Srpskoj u avgustu iznosila je 1.695 KM.

Sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u istom mjesecu dostigla je 2.936 KM.

Drugim riječima, jedna prosječna plata pokrivala je tek 57,7 odsto vrijednosti potrošačke korpe.

Samo za hranu bilo je potrebno oko 1.354 KM.

Zato novi rast cijena energenata za građane ne znači samo skuplje gorivo ili eventualno skuplju struju. Viši troškovi proizvodnje i transporta gotovo uvijek se prije ili kasnije pojave i na rafama prodavnica.

Mlinarević: Energenti imaju snažan uticaj na inflaciju

Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević upozorava da bi dalji rast cijena energenata mogao imati snažan uticaj na ukupnu inflaciju.

Prema njegovoj ocjeni, mnogo toga zavisi od toga koliko će trajati geopolitički sukobi i poremećaji u snabdijevanju, ali i koliko brzo će se skuplje gorivo prenijeti na proizvodnju i transport.

Kao moguće mjere za ublažavanje udara naveo je smanjenje fiskalnih nameta na naftne derivate, kontrolu trgovačkih marži i efikasnije inspekcijske kontrole.

Centralna banka BiH takođe je upozorila na inflatorne rizike i procijenila da bi inflacija u posljednjem tromjesečju 2026. godine mogla dostići 4,1 odsto.

Evropska inflacija prijeti da se produži i u 2027.

Dodatni razlog za zabrinutost predstavlja procjena Evropske centralne banke da bi inflacija mogla ostati povišena i tokom prvih mjeseci naredne godine.

Više cijene energenata već su jedan od glavnih pokretača rasta cijena u evrozoni, a njihov uticaj može se postepeno proširiti na hranu, transport i druge proizvode i usluge.

Za Republiku Srpsku je problem što se evropski inflatorni pritisak poklapa sa domaćim slabostima.

Industrija pada, izvoz stagnira, uvoz raste, a energetskom sektoru nedostaju stabilna proizvodnja i dovoljne količine uglja i vode.

Ako se tome dodaju skuplja električna energija za privredu i veći troškovi finansiranja, domaće kompanije ulaze u period u kojem će biti sve teže održati proizvodnju i konkurentnost.

A građanima ostaje manje prostora u kućnom budžetu.

Jer kada poskupi energija, rijetko ostane samo na računu za struju ili gorivo – ceh se na kraju pojavi gotovo svuda.

Nastavi čitati

Aktuelno