Connect with us

Politika

ĐAJIĆ NA SUĐENJU ZELJKOVIĆU! “Nisam vidio da sam kamere platio 280 000 MARAKA”

Generalni direktor Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Republike Srpske Vlado Đajić kazao je u banjalučkom Okružnom sudu da je odluku o potrebi nabavke termalnih kamera donio tim ove ustanove, a da mu optuženi Branislav Zeljković nije sugerisao ništa i da sa njim nije o tome pričao.

– Dnevno popijem 30 do 50 kafa i Zeljković je jedan od rijetkih sa kojima nisam popio kafu – kazao je Đajić.

On je bio svjedok Republičkog tužilaštva u predmetu “korona ugovori” protiv Zeljkovića, inače bivšeg direktora Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske koji je nabavljao kamere.

U ovom slučaju, osim Zeljkovića, optuženi su direktori firmi “Prokontrol” iz Banjaluke Slavko Bojić i “Promeding” iz Laktaša Dragan Dubravac, te vlasnik Turističke agencije “Travel for fan” Saša Marković. Optužnicom je obuhvaćen i bivši direktor banjalučke firme “Sineks laboratorija” Sani Crljić. Terete ih za zloupotrebe u nabavci medicinske i zaštitne opreme u vrijeme pandemije virus korona čime su oštetili budžet Srpske za više od 1,3 miliona KM.

– Kamere su nabavljene, bile su ispravne i odradile su svoju funkciju. Zahtjev za njihovu nabavku sam diktirao, a sekretarica je kucala. Zahtjev je poslat Institutu za javno zdravstvo koji je po odluci Kriznog štaba i premijera, bio zadužen za nabavke sve opreme u vrijeme pandemije – rekao je Đajić.

Istakao je da sa Zeljkovićem nije razgovarao o kamerama ni prije ni poslije nabavke.

Pojasnio je da je tim UKC –a Srpske donio odluku o nabavci šest stacionarnih i 20 ručnih termalnih kamera.

– Nabavka je bila opravdana u cilju borbe protiv kovida čiji je jedan od simptoma visoka temperatura. Termalne kamere su postavljene na ulaze i mogle da izmjere temperaturu više osoba i odradile su posao, a i dan danas su gore – rekao je Đajić. Republički tužilac Sanja Tadić – Stojisavljević mu je pokazala pedračun firme “ARS Sistemi” za nabavku šest stacionarnih termalnih kamera vrijednih 180.000KM i 20 ručnih vrijednosti 100.000 KM te pitala da li je to vidio.

– Nisam imao vremena da se bavim time, to su sve službe radile- rekao je Đajić.

Tužilac ga je pitala da li je znao da imaju i drugi ponuđači termalnih kamera i da li se bavio time, Đajić je odgovorio da za to nije imao vremena.

Istakao je i da nije kontaktirao sa direktorom firme “ARS Sistemi” Vladimirom Vuletićem i da ne zna kako je on znao koje kamere trebaju UKC-u.

Tužilac je rekla da je u istrazi kazao malo drugačije, odnosno da je moguće da je Vuletić za nabavku čuo od nekog iz tima UKC-a koji je o tome raspravljao. Đajić je potvrdio da je to moguće da je tako, ali da to ne zna i da on ništa Vuletiću nije rekao.

Drugi svjedok tužilaštva Vladimir Mašić rekao je da Institut za javno zdravstvo nije bio spreman da preko noći postane centralni organ za nabavke svih medicinskih sredstava koja su bila neophodna u vrijeme pandemije virusa korona.

Svjedok Mašić, koji je u vrijeme pandemije bio referent za pravne poslove u Institutu, kazao je da mu je koleginica Zora Bilić donijela dokumentaciju o nabavci kamera i da je to samo potpisao.

– Rekla je da to treba hitno da se uradi i tada nisam detaljno ni pregledao o kojim dokumentima se radi i koja je cijena nabavke. Sve sam saznao kada je policija došla u Institut, jer sam tada od kolega ekonomske službe tražio da mi dostave svu dokumentaciju – kazao je Mašić.

Naglasio je da mu je bilo čudno da je ponuda stigla u 9.20 časova, a da se komisija sastala u 10.05 časova i da je odluka o javnoj nabavci donesena u 10.20 časova.

– Bilo mi je čudno, jer je pauza u Institutu od 10 do 10.30 časova. Odgovorno tvrdim da Zeljković nije bio na tom sastanku – rekao je Mašić. Zeljković je svjedoka upitao da li je bio upoznat sa preporukama za korišćenje pauze za vrijeme kovida 19.

-Ne sjećam se tih preporuka – kratko je rekao Mašić, na šta ga je Zeljković podsjetio da su pauzu mogli koristiti u toku dana kada žele, ali da ne idu svi u periodu kao inače.

Zeljkovićev branilac Jadranka Ivanović upitala je Mašića da li je njen klijent Zeljković ikada vršio pritisak na radnike u Institutu i naređivao koliko kojih kamera trebaju nabaviti, a Mašić je rekao da nije.

Related Topics:

Politika

STANIVUKOVIĆ ŽESTOKO O MINIĆU: Nazvao ga kandidatom za novog Karana! “Ne pojavljuje se, ne čujemo ga, a na plakatima ponovo vidimo Dodika”

Predsjednik PSS-a Draško Stanivuković poručio je da je Savo Minić „kandidat za novog Karana“, odnosno, kako je rekao, za predsjednika kojeg nakon izbora „nigdje nema, niko ga ne vidi i niko ga ne čuje“.

Stanivuković je rekao da je dovoljno pogledati predizborne plakate vlasti da bi se vidjelo ko se, prema njegovim riječima, zapravo ponovo kandiduje.

– Karana nema nigdje, iako je izabrani predsjednik Republike Srpske. Ne pojavljuje se, ne čujemo ga, a na plakatima ponovo vidimo Dodika. Očigledno je da se on ponovo kandiduje da bi bio lažni predsjednik – rekao je Stanivuković.

On je ocijenio da je takvim odnosom vlasti dodatno obezvrijeđena funkcija predsjednika, ali i institucije Republike Srpske.

– Moja podrška ide kandidatu koji će biti stvarni predsjednik Republike Srpske, koji će obavljati svoju funkciju i preuzeti odgovornost koju ona nosi, a to je profesor doktor Branko Blanuša – poručio je Stanivuković

Nastavi čitati

Politika

„SIGURNO“ KREĆE IZ BIJELJINE: Stanivuković predstavio program PSS-a i poručio da Srpska mora krenuti putem Banjaluke

Pokret Sigurna Srpska zvanično je počeo predizbornu kampanju pod sloganom „SIGURNO“, a Draško Stanivuković najavio je promjene u ekonomiji, poljoprivredi, penzionom sistemu i radu Vlade Republike Srpske.

Pokret Sigurna Srpska danas je u Bijeljini ozvaničio početak predizborne kampanje, predstavljajući programske ciljeve sadržane u „Ugovoru sa narodom“.

Predstavnici PSS-a poručili su da su promjene u Republici Srpskoj, prema njihovom uvjerenju, neophodne, dok je lider pokreta Draško Stanivuković najavio da bi nova Vlada, ukoliko dobije podršku građana, bila usmjerena na ekonomsku i socijalnu sigurnost.

Poseban akcenat tokom predstavljanja programa stavljen je na poljoprivredu, sigurnost prihoda, infrastrukturne projekte i efikasniji rad institucija.

Stanišić: Poljoprivrednicima treba sigurnost, a ne milostinja

Predsjednik Gradskog odbora PSS-a Bijeljina i kandidat za Parlamentarnu skupštinu BiH Miloš Stanišić rekao je da „Ugovor sa narodom“ predstavlja osnovu za konkretne mjere koje bi, prema planu pokreta, trebalo početi realizovati odmah nakon preuzimanja vlasti.

Kao jednu od najvažnijih tema za Semberiju izdvojio je poljoprivredu.

„Kada budemo vodili Vladu, zaštitićemo poljoprivredne proizvođače, smanjićemo uvoz, formiraćemo Fond osiguranja tako da u slučaju elementarnih nepogoda poljoprivrednici ne moraju da mole vlast za milostinju, već da imaju fond koji to podržava“, rekao je Stanišić.

On je izrazio uvjerenje da PSS ima veliku podršku građana i pozvao birače u Bijeljini da podrže program pokreta.

Istovremeno je pozvao na podršku zajedničkim kandidatima SDS-a za inokosne funkcije, Marinku Božoviću i Branku Blanuši.

Marković: „Građani traže sigurnost“

Član Predsjedništva PSS-a i kandidat za narodnog poslanika Slaviša Marković rekao je da je Bijeljina izabrana kao jedno od mjesta iz kojih kampanja treba da pošalje poruku cijeloj Republici Srpskoj.

On je „Ugovor sa građanima“, koji je PSS prethodno predstavio u Banjaluci, opisao kao obavezu prema biračima.

„Znamo šta građani Srpske traže, traže sigurnost, prije svega sigurnost za porodicu i sigurnu zemlju i upravo taj slogan iz kampanje jeste ključ – obezbijediti tu sigurnost za građane“, rekao je Marković.

Marković je kritikovao rad aktuelne vlasti, navodeći slučajeve „Serdarova“ i „Vijadukta“, kao i probleme sa realizacijom infrastrukturnih projekata.

Posebno je govorio o izgradnji auto-puta Bijeljina–Rača.

Prema njegovim riječima, ukoliko Stanivuković bude izabran za predsjednika Vlade, PSS bi pokušao da ubrza realizaciju tog projekta.

Marković je pozvao građane da podrže liste PSS-a, kao i kandidate za predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH.

Stanivuković: „Sigurno znači sigurnu 13. penziju“

Lider PSS-a Draško Stanivuković poručio je da slogan „SIGURNO“ nije samo izborna poruka, već da iza njega stoje konkretna obećanja koja bi, kako tvrdi, trebalo realizovati kroz rad buduće Vlade.

Među njima je izdvojio 13. penziju, sigurniji otkup poljoprivrednih proizvoda i stabilnije podsticaje za poljoprivrednike.

„Sigurno znači sigurnu 13. penziju, sigurno da će poljoprivrednici imati siguran otkup i cijenu i da poljoprivreda mora imati sigurne podsticaje“, rekao je Stanivuković.

Kao jedan od problema naveo je i konkurentnost domaće poljoprivrede u odnosu na zemlje u okruženju.

„O kakvoj mi konkurenciji pričamo ako je danas jeftinije preći granicu i kupiti hranu, preći granicu i kupiti lijekove, i onda ljudima da kažete ostanite i živite ovdje“, poručio je lider PSS-a.

On je ocijenio da je odgovornost za rješavanje tih problema na Vladi, ali je dodao da je, dok institucije ne reaguju, kao gradonačelnik Banjaluke pokušavao da dio problema rješava na lokalnom nivou.

„Banjaluka je naša razglednica“

Stanivuković je kritikovao rad aktuelne Vlade Republike Srpske, tvrdeći da joj je potrebna temeljna promjena u načinu rada.

„Treba nam stručna, ekspeditivna Vlada, koja ne traži izgovore, kao što je to ova Vlada činila prethodnih više od 20 godina“, rekao je.

Pozvao je građane da podrže PSS kako bi, kako je naveo, razvojni model koji pokret promoviše iz Banjaluke bio primijenjen i u drugim dijelovima Republike Srpske.

„Banjaluka je naša razglednica, ali želimo da to bude i Bijeljina, Zvornik, Istočno Sarajevo, Romanija, svaki dio Srpske“, poručio je Stanivuković.

Predstavnici PSS-a tako su kampanju u Bijeljini iskoristili da predstave ključne programske poruke i pozovu građane da podrže njihov plan za promjenu vlasti i način upravljanja Republikom Srpskom.

Nastavi čitati

Politika

ZAROBLJENE INSTITUCIJE SRPSKE: Odluke Vlade donose se u stranačkim kabinetima, a ne u institucijama?

Izjave o potrebi stranačke saglasnosti za odluke Vlade ponovo su otvorile pitanje odnosa partijskih struktura i institucija Republike Srpske. Kritičari tvrde da je javni interes potisnut partijskim interesima, dok vlast ovakav model rada predstavlja kao političku odgovornost.

„Trebala mi je saglasnost Predsjedništva stranke“

Vlada Republike Srpske trebalo bi da djeluje u javnom interesu i u okviru zakona, ali najnovije izjave predsjednika Vlade Sava Minića otvorile su pitanje koliko je izvršna vlast u donošenju odluka samostalna.

Minić je nedavno govorio o odluci da se osnovcima, srednjoškolcima i studentima obezbijedi novčana pomoć, navodeći da je prije njenog donošenja morao dobiti saglasnost partijskog rukovodstva.

„Meni je trebala saglasnost Predsjedništva stranke i predsjednika da svim našim osnovcima i srednjoškolcima pomognemo sa 100 konvertibilnih maraka, odnosno sa 150 maraka kada su u pitanju srednjoškolci i studenti“, rekao je Minić.

Upravo ovu izjavu politikolog Milenko Dačević vidi kao pokazatelj potiskivanja institucija u korist partijskog odlučivanja.

„Na takav način podrivamo politički i ustavni sistem Republike Srpske i primjenjujemo matricu komunističkih lidera, koji su državu pretvorili u partijsku, a ekonomiju u ekonomiju političke partije. To je jako opasno, riskantno i jako loše“, ocijenio je Dačević.

Kritike zbog donošenja odluka van institucija

Ekonomista Milenko Stanić smatra da se donošenjem odluka u partijskim strukturama, umjesto kroz Vladu i druge nadležne institucije, dodatno slabi povjerenje građana u sistem.

Prema njegovom tumačenju, takva praksa stvara utisak da građani socijalnu i ekonomsku podršku ne ostvaruju na osnovu zakona i unaprijed utvrđenih pravila, već zahvaljujući političkoj odluci partijskog lidera.

„Takvim odlukama se šalje pogrešna poruka građanima i javnosti da svoje osnovne ekonomske potrebe i socijalna primanja ne dobijaju od države na bazi zakona, već da ta primanja zavise isključivo od želja, volje i raspoloženja lidera političke partije“, rekao je Stanić.

On je posebno problematizovao donošenje ovakvih mjera neposredno pred izbore, ocjenjujući da takva praksa nije primjer razvijenih demokratskih sistema.

Pitanje, međutim, nije samo visina pojedinačne pomoći, već način na koji se odluke donose – odnosno da li građani ostvaruju prava kroz institucije i zakonske procedure ili kroz političku volju.

Dodik: „Interes Republike Srpske ja određujem“

Kritičari aktuelnog sistema odlučivanja podsjećaju i na ranije izjave Milorada Dodika, koji je prije četiri godine sa skupštinske govornice govorio o tome ko određuje interes Republike Srpske.

„Interes Republike Srpske ja određujem. Ne određuje niko tamo negdje po poljanama, ja sam predsjednik i ja određujem šta je interes Republike Srpske i šta je njeno pravo“, rekao je tada Dodik.

Ova izjava i danas se koristi kao ilustracija tvrdnji opozicije da je političko odlučivanje u Republici Srpskoj u velikoj mjeri koncentrisano oko jednog čovjeka.

Poslanik u Parlamentarnoj skupštini BiH Mladen Bosić smatra da se posljedice takvog načina upravljanja vide i kroz odluke Narodne skupštine Republike Srpske.

Od skupštinskih odluka do njihovog povlačenja

Bosić kao primjer navodi situaciju u kojoj je Narodna skupština Republike Srpske usvajala odluke kojima su osporavane institucije BiH i pokušavano vraćanje pojedinih nadležnosti, da bi potom, kako tvrdi, iste odluke bile promijenjene kada je to politički odgovaralo rukovodstvu.

„Tipičan primjer za to je bilo nedavno kada je Narodna skupština na zahtjev autokrate donijela niz zakona kojima nije priznavala institucije Bosne i Hercegovine i kojima je vraćala nadležnosti. Isti ti ljudi su poslije mjesec dana, ponovo na zahtjev autokrate, kada je bilo u pitanju skidanje njegovih ličnih sankcija, glasali za ukidanje onih odluka koje su sami donijeli“, rekao je Bosić.

On smatra da bi promjena takvog sistema bila moguća tek kada bi se, kako je rekao, „razvlastio autokrata“.

Institucije, izbori i javni novac

Kritike opozicije i sagovornika ne odnose se samo na politički sistem. Kao posljedica zarobljenih institucija navode se i način upravljanja javnim novcem, stanje ekonomije i sve veća zaduženost Republike Srpske.

U takvom ambijentu posebno se otvara pitanje da li javne politike nastaju na osnovu dugoročnih potreba društva, zakona i ekonomskih kriterijuma ili su povezane sa trenutnim političkim interesima.

Pred izbore, dodatnu težinu ima i pitanje korištenja javnih sredstava za mjere koje mogu imati politički efekat. Kritičari vlasti upravo zbog toga insistiraju na strožem razdvajanju partijskog i institucionalnog djelovanja.

Da li će institucije Republike Srpske biti snažnije od partijskih struktura, ili će politička volja i dalje biti presudna za donošenje ključnih odluka, ostaje jedno od važnih pitanja pred građanima koji će na izborima odlučivati o budućem pravcu Republike Srpske.

Nastavi čitati

Aktuelno