Connect with us

Društvo

Đajić: “Nakaze dolaze i snimaju spotove. Garaža je Stanivukoviću grobnica, on je gotov!”

Vlado Đajić, direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske i predsjednik gradskog odbora SNSD-a u Banjaluci tvrdi, za Gerila info, kako je problem, koji se pojavio na gradilištu kod ove zdravstvene ustanove minimalan.

– Dešava se onako kako je i predviđeno ali ono što moram sad da naglasim dešava se da neki ljudi koji ništa nisu uradili u životu, koji nemaju ni zvanje ni struku oblijeću, jadnici da odmah kažem, oko tog gradilišta godinama i žele da skrenu pažnju na sebe, da pokupe neke jeftine poene ali ta rupa će biti njihova politička grobnica. Znamo ko je bio najglasniji, bio je gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković i ta rupa će biti njegova politička grobnica. To će biti jedan saobraćajni kompleks, ponos grada Banjaluke i ponos svih nas. Ja sam presrećan i unutrašnje zadovoljstvo ne mogu da opišem zato što sam ja idejni tvorac toga, zato što sam to zamislio i zato što ću to i izgraditi, rekao je između ostalog Đajić.

Mediji su u Banjaluci juče objavili fotografije bagera koji pridržava potporni zid na gradilištu garaža UKC-a. Oglasio se i gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković koji je podsjetio da su on i gradska vlast prošle godine upozoravali na pogubnost projekta izgradnje garaža na UKC. Projekat je inače vrijedan 35 miliona maraka. Đajić tvrdi i da nije u ličnom sukobu sa Stanivukovićem. On najavljuje Stanivukovićev politički kraj isto kao što je nekoliko puta u posljednjih mjesec dana za Đajića najavio upravo Stanivuković. Đajić tvrdi da na UKC-u, iako se mnogi žale, nema problema sa klimom. Jednostavno tender za klimatizaciju UKC još nije završen, kaže direktor UKC Republike Srpske. Kaže i da su on, rukovodstvo UKC i rukovodstvo Republike Srpske sve što su oko UKC-a uradili uradili za narod Republike Srpske.

Šta se dešava na gradilištu garaža UKC, dva dana mediji u Banjaluci pišu kako se urušava potporni zid, nema reakcije UKC?

Što se tiče pravljenja saobraćajnog kompleksa i garažnog prostora u UKC to je jedan od najboljih projekata koje smo mi uradili i tek će se vidjeti u naredne godine, dvije, tri a da ne govorim za dvadeset godina. Trajno smo riješili problem parkiranja i zaposlenih i pacijenata kojih je svaki dan oko 5000 gore. Zajedno sa osobljem i studentima 10000 ljudi prođe kroz UKC dnevno i potrebe za parkiranjem auta su velike. Projekat je državni, država finansira i vidjećemo da li će se uopšte naplaćivati a ako se bude naplaćivalo i upola ekonomske karte koja se naplaćuje u gradu klinički centar će zarađivati oko milion do dva evra godišnje. Što se tiče izvođenja radova sve je urađeno po propisima i to nisu bili neki diletanti projektanti već projektanti građevinskog fakulteta iz Beograda. Sedam profesora je bilo i uradilo sve građevinske preduslove da se to radi. To je zahtjevan projekat jer se radi na trusnom području, na Paprikovcu gdje su nekad bili rudnici i urađeno je stotine tzv šipova po dvadeset metara dubine i objekat će biti veoma stabilan i neće ometati ni prevoz a neće biti ni odrona ni klizišta…Kada se pravi neka obična šupa ili podrum dolazi do nekih slaganja zemljišta ili odrona. Ovo što se dešava je minimalno, niko nije ugrožen. Bila je inspekcija građevinska, bili su naši stručnjaci, bili su stručnjaci iz Beograda sa fakulteta i sve je pod kontrolom.

Dobro, šta je konkretno bilo na gradilištu?

Ma ništa, mali odron i ništa drugo. Beznačajno.

Bager pridržava zid na gradilištu kod UKC RS

Zašto imate lični sukob sa gradonačelnikom Banjaluke?

Nije to lični sukob. Ja ne dolazim pred Gradsku upravu da napadam njega. On stalno nešto oblijeće oko kliničkog i šalje one svoje nakaze, izaslanike koji snimaju spotove oko kliničkog. I sam Draško je skakutao oko tih garaža, i Jelena Trivić sa njim kada smo krenuli raditi. To je njihova velika zabluda, njihov politički promašaj. To radimo za narod, ne radimo to za Vladu Đajića ni Milorada Dodika, to radimo za doktore, za sestre, studente i rodbinu pacijenata koji će doći na Paprikovac. Nikakav lični sukob. Sukob je što sam ja profesor a on propali student. Sukob je što sam ja iza sebe ostavio velika djela a on iza sebe nije ostavio ništa. Sukob je što sam ja jedna stabilna, zdrava i vrijedna ličnost a on neki, ne želim ni da upotrebljavam ružne riječi, on je ništa.

Zašto nema klime na UKC RS. Pacijenti se žale. Da li je proradila ikada ta centralna klima?

Žalbe pacijenata prvo dolaze direktoru tako da nemojte se vi puno sikirati. Meni rijetko kad dolaze žalbe što se tiče klimatizacije . U toku je tender. Vi kasnite za nama, znači tender je u toku, tender je raspisan, zatvara se za sedam dana. Grijanje i centralna klimatizacija ali kao što znate svi međunarodni tenderi traju dugo. Dokumentacija je zahtijevna, sve se prati i mi ništa ne želimo da radimo protiv zakona. Želimo da ispunimo sve i jedan uslov tendera. On se otvara za desetak dana, nakon toga ide izvođenje centralne klimatizacije i grijanja, rekonstrukcije ginekologije, mokrih čvorova, podova, zaraznog. Radimo isto tako tender za preseljenje psihijatrije, pravimo novu kliniku onkologije i evo već se operišu pacijenti na kardiohirurgiji u Banjaluci i to je jedan ogroman uspjeh, i moj lični i rukovodstva UKC i RS. To je bilo nekada nezamislivo a mi smo sve to uspjeli svojim znanjem, energijom da damo narodu Republike Srpske.

Zašto nije klima riješena kada je rekonstruisan UKC?

Ne može se uraditi, to je poseban projekat da se mora završiti jedna faza građevinska a onda ide instalacija, grijanje i hlađenje.

Šta je sa zemljištem hirurgije u centru grada? Čije je zemljište, Grada ili UKC?

Zemljište i psihijatrije i stare hirurgije je jedan kroz jedan UKC RS.

Kakvi su planovi sa tim zemljištem?

Namjeru imamo da dok ne prođe pandemija i dok se ne završi onkologija da se tu liječe pacijenti. I to je jedan veliki naš uspjeh što smo uspjeli da već propaloj zgardi u kojoj su bili isključeni i struja i voda i cijevi popucale…mi smo to sve spremili i napravili objekat u kojem se sad liječi onkološki pacijent. Objekat koji je sada funkcionalniji i bolji nego kada je napravljen prije pedeset godina. Ranije je bilo dva WC-a na jednom spratu sada je deset. Bila su dva tuša sada je dvanaest na spratu. Izolacija je urađena, promjenjeni prozori, to je sad veoma, veoma kvalitetna zdravstvena ustanova i tu će se liječiti pacijenti do daljnjeg, ništa se neće raditi, ništa se neće manipulisati i mi radimo sve u interesu pacijenata.

GERILA info

Related Topics:

Društvo

POČETAK KRAJA ŠENGENA Sve više zemalja EU zatvara granice i uvodi kontrole kretanja

Šengenski sporazum je jedan od stubova evropske politike i omogućava slobodu kretanja ljudi i robe u Evropi. Potpisali su ga prije 40 godina Njemačka, Francuska, Belgija, Luksemburg i Holandija, a u međuvremenu je čak 27 zemalja postalo deo Šengenskog prostora. Primjena Šengenskog sporazuma, koji omogućava slobodno kretanje unutar Evrope, sve više gubi na funkcionalnosti zbog sve češćih kontrola na granicama. Odluka Poljske da uvede granične provjere pokrenula je pitanje da li se sistem raspada?

Sporazum o slobodnom kretanju unutar Evropske unije (EU), poznat i kao Šengen, trenutno je ozbiljno doveden u pitanje jer mnoge evropske zemlje ponovo uvode privremene kontrole na unutrašnjim granicama.

Najnoviji primjer je Poljska, koja je najavila da će ponovo uvesti granične provjere na granici sa Njemačkom i Litvanijom. Ovom odlukom, broj zemalja u Šengenskoj zoni koje primenjuju privremene kontrole porašće na 12.

Premijer Poljske Donald Tusk saopštio je da će od 7. jula biti uvedene provjere na kopnenim granicama sa Njemačkom i Litvanijom. – Cilj je da se kontroliše i svede na minimum priliv iregularnih migranata – izjavio je Tusk. On je dodao da je ovaj korak postao neizbježan nakon što je Njemačka odlučila da pooštri kontrole na svojim granicama.

– Njemačka odbija ulazak migranata, što stvara napetosti – istakao je poljski premijer.

Šengenski sistem pod pritiskom Prema pravilima Evropske komisije (EK), kontrole na unutrašnjim granicama unutar Šengenske zone dozvoljene su samo pod određenim uslovima i na ograničen vremenski period.

Portparol EK Markus Lamer izjavio je da Poljska još nije zvanično obavijestila Komisiju o svojoj odluci, ali da su u kontaktu s vlastima u Varšavi, piše Dojče vele.

– U bliskom smo kontaktu sa državama članicama. Ove kontrole su moguće samo privremeno i pod određenim uslovima – rekao je on. Neki poslanici Evropskog parlamenta smatraju da bi trenutna dešavanja mogla predstavljati početak kraja Šengenskog sistema.

– Svaka kontrola koju Njemačka uvede, zbog svog centralnog položaja u Evropi, izaziva lančanu reakciju – rekla je poslanica iz redova Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD), Birgit Zipel.

Ona je dodala da se Šengen polako raspada iznutra, što, kako kaže, ne ugrožava samo privredu, već i povjerenje građana Evrope u samu Evropsku uniju.

Privremene unutrašnje granične kontrole
Trenutno 11 od 29 zemalja u Šengenu primjenjuje privremene unutrašnje granične kontrole:

Njemačka – kontrole na svim kopnenim granicama, uključujući granice sa Poljskom, Austrijom, Francuskom i Češkom

Francuska – provjere na granicama sa Belgijom, Njemačkom, Španijom i Italijom

Austrija – kontrole na granicama sa Slovenijom, Mađarskom, Slovačkom i Češkom

Holandija – kontrole na kopnenim, vazdušnim i pomorskim granicama sa Belgijom i Nemačkom

Danska – kontrole na kopnenoj granici sa Nemačkom i u trajektnim lukama

Švedska – provjere u važnim lukama i prelazima ka Norveškoj i Danskoj

Norveška – kontrole na trajektnim pristaništima i kopnenim prelazima

Italija – kontrole na granicama sa Slovenijom i delovima granice sa Austrijom i Francuskom

Bugarska – selektivne unutrašnje kontrole, posebno duž granice sa Rumunijom

Slovenija – kontrole na granicama sa Hrvatskom i Mađarskom

Slovačka – kontrole na granicama sa Mađarskom i Austrijom

Sa potezom Poljske, broj zemalja koje primenjuju kontrole porašće na 12. Takođe, Belgija je najavila da će uvesti granične provjere kasnije ovog ljeta. Kritičari tvrde da povećana ograničenja ukazuju na šire povlačenje iz principa otvorenosti i jedinstva koje Šengen predstavlja. Osim toga, kontrole ne samo da ometaju svakodnevni život zajednica koje žive uz granice i narušavaju unutrašnje tržište, već šalju i zabrinjavajuću političku poruku: da se Evropa zatvara u samu sebe.

Iako Evropska komisija nema ovlašćenja da blokira ove nacionalne mjere, može da izdaje neobavezujuća mišljenja o njihovoj neophodnosti i proporcionalnosti. Ostaje da se vidi da li će to biti dovoljno da se zaustavi postepeno, ali stalno narušavanje šengenskog modela.

Za sada je jedno jasno: putovanje bez granica unutar Evrope više se ne može uzimati zdravo za gotovo. Svi turisti koji budu išli kopnenim putem u zemlje EU ovo ljeto, spremite se za granične kontrole, prenosi Blic.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

ZDRAVSTVO U BiH DOBIJA MILIONE! Pogledajte KAKO ĆE BITI PODIJELJEN NOVAC!

Svjetska banka odobrila je 71 milion evra za unapređenje zdravstvene zaštite u BiH, od čega 28,4 miliona evra za Republiku Srpsku, a 42,6 miliona evra za Federaciju BiH /FBiH/, izjavio je Srni šef Kancelarije Svetske banke za BiH i Crnu Goru Kristofer Šeldon.

Šeldon je pojasnio da je riječ o drugom programskom zajamu za razvojnu politiku zdravstvenih sektora koji je Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio u januaru, te dodao da se to nadovezuje na tekući projekat unapređenja zdravstvenih sistema koji finansira ova banka.

“Ovo je druga od dvije operacije osmišljene kao podrška naporima u BiH da ojača finansijsku održivost sistema zdravstvene zaštite, uz unapređenje okvira za upravljanje životnom sredinom u Republici Srpskoj i FBiH”, istakao je Šeldon.

Prema njegovim riječima, isplata sredstava svakom entitetu vrši se nakon uspješne primjene dogovorenih reformskih mjera.

Podrška u tri reformske oblasti

Šeldon je ukazao da ovaj program pruža podršku za donošenje politika u tri ključne reformske oblasti.

On je naveo da prvi prvac reformi ima za cilj jačanje finansijske održivosti i upravljanja sanacijom neizmirenih obaveza u zdravstvenom sektoru, uvođenje mehanizama odgovornosti da bi se spriječilo stvaranje novih neizmirenih obaveza i jačanje finansijskog upravljanja u javnim zdravstvenim ustanovama.

“Druga oblast se odnosi na unapređenje pružanja zdravstvenih usluga i prevencije bolesti kroz poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti, promociju preventivnih mjera kao što su HPV vakcinacija i ograničenje upotrebe duvanskih proizvoda, te unapređenje digitalne infrastrukture u zdravstvu, kroz inicijative kao što su e-recepti i integrisani zdravstveni informacioni sistem”, pojasnio je Šeldon.

On je napomenuo da u trećoj oblasti program pruža podršku za reforme na planu zaštite životne sredine i javnog zdravlja, uključujući bolje upravljanje uticajima životne sredine na zdravlje, veće oporezivanje duvanskih proizvoda i politike za ograničenje njihove upotrebe, te usklađivanje sa širim ciljevima javnog zdravlja i održivog razvoja.

KVALITET I PRISTUP ZDRAVSTVENIM USLUGAMA NEUJEDNAČENI

“BiH se i dalje suočava sa nezaraznim bolestima u vezi sa stilom života i faktorimma rizika iz životnu sredinu, kao što su rasprostranjena upotreba duvanskih proizvoda, nepravilna ishrana i nedovoljna prevencija”, istakao je Šeldon.

On je rekao da povećanje zdravstvenih rizika uzrokovanih klimatskim faktorima, kao što su sve učestaliji toplotni talasi, dodatno ugrožava osjetljive grupe stanovništva, naročito hronične bolesnike.

Osim toga, kaže Šeldon, kvalitet i pristup zdravstvenim uslugama su i dalje neujednačeni, naročito u ruralnim i zanemarenim područjima.

Prema njegovim riječima, infrastruktura za primarnu zdravstvenu zaštitu često je zastarjela, a korištenje digitalnih alata u zdravstvu je nedovoljno, što umanjuje sposobnost sistema za pružanje efikasne i moderne zdravstvene zaštite.

Šef Kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru rekao je da se reformski program koji trenutno podržava ova banka direktno bavi ovim pitanjima kroz prilagođen, partnerski pristup koji uvažava specifične potrebe Republike Srpske i FBiH.

“Ulaganjem u fiskalnu održivost, digitalno zdravstvo i prevenciju, uz istovremeno usklađivanje s ciljevima javnog zdravlja i prilagođavanja na klimatske promjene, ovaj program ima za cilj uspostavljanje otpornijeg, inkluzivnijeg i efikasnijih sistema zdravstvene zaštite”, poručio je Šeldon.

Nastavi čitati

Društvo

NEŠIĆ POTVRDIO! “MUP Srpske uputio helikopter za GAŠENJE POŽARA KOD TREBINJA”

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske uputilo je jedan helikopter i pilote Uprave za vazduhoplovstvo kako bi pomogli u gašenju požara koji je izbio nadomak Trebinja.

Helikopter će se na terenu zadržati dok se vatrena stihija, koja se trenutno širi u dva pravca, ne stavi pod kontrolu, a po potrebi biće angažovan i još jedan helikopter.

– Helikopter Uprave za vazduhoplovstvo Republike Srpske trebalo bi da u toku večeri bude angažovan na gašenju požara u selu Trebijovi kod Trebinja. Požar na području Trebinja odbijen je od kuća i stanovništvo nije ugroženo, ali je aktivan na nepristupačnom terenu, zbog čega je razgovarao sa direktorom Uprave za vazduhoplovstvo Bobanom Kusturićem i dogovoreno je angažovanje helikoptera. Vatrogasci su na terenu, gori nisko rastinje i trava – izjavio je zamjenik direktora Republičke uprave civilne zaštite Nenad Nešić.

Ministarstvo i Uprava za vazduhoplovstvo aktivno sarađuju sa Gradom Trebinjem, Republičkom upravom civilne zaštite i ostalim nadležnim službama kako bi požar bio lokalizovan bez posljedica po ljude i materijalna dobra.

Podsjećamo, u posljepodnevnim časovima izbio je požar u mjestu Trebinjska brda.

Za sada požar ne prijeti kućama. Gašenje otežavaju jak vjetar, koji širi vatru, i nepristupačan teren. Požarna linija duga je oko kilometar i po i širi se u dva pravca, više prema planini Leotar.

Nastavi čitati

Aktuelno