Connect with us

Društvo

Đajić: “Nakaze dolaze i snimaju spotove. Garaža je Stanivukoviću grobnica, on je gotov!”

Vlado Đajić, direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske i predsjednik gradskog odbora SNSD-a u Banjaluci tvrdi, za Gerila info, kako je problem, koji se pojavio na gradilištu kod ove zdravstvene ustanove minimalan.

– Dešava se onako kako je i predviđeno ali ono što moram sad da naglasim dešava se da neki ljudi koji ništa nisu uradili u životu, koji nemaju ni zvanje ni struku oblijeću, jadnici da odmah kažem, oko tog gradilišta godinama i žele da skrenu pažnju na sebe, da pokupe neke jeftine poene ali ta rupa će biti njihova politička grobnica. Znamo ko je bio najglasniji, bio je gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković i ta rupa će biti njegova politička grobnica. To će biti jedan saobraćajni kompleks, ponos grada Banjaluke i ponos svih nas. Ja sam presrećan i unutrašnje zadovoljstvo ne mogu da opišem zato što sam ja idejni tvorac toga, zato što sam to zamislio i zato što ću to i izgraditi, rekao je između ostalog Đajić.

Mediji su u Banjaluci juče objavili fotografije bagera koji pridržava potporni zid na gradilištu garaža UKC-a. Oglasio se i gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković koji je podsjetio da su on i gradska vlast prošle godine upozoravali na pogubnost projekta izgradnje garaža na UKC. Projekat je inače vrijedan 35 miliona maraka. Đajić tvrdi i da nije u ličnom sukobu sa Stanivukovićem. On najavljuje Stanivukovićev politički kraj isto kao što je nekoliko puta u posljednjih mjesec dana za Đajića najavio upravo Stanivuković. Đajić tvrdi da na UKC-u, iako se mnogi žale, nema problema sa klimom. Jednostavno tender za klimatizaciju UKC još nije završen, kaže direktor UKC Republike Srpske. Kaže i da su on, rukovodstvo UKC i rukovodstvo Republike Srpske sve što su oko UKC-a uradili uradili za narod Republike Srpske.

Šta se dešava na gradilištu garaža UKC, dva dana mediji u Banjaluci pišu kako se urušava potporni zid, nema reakcije UKC?

Što se tiče pravljenja saobraćajnog kompleksa i garažnog prostora u UKC to je jedan od najboljih projekata koje smo mi uradili i tek će se vidjeti u naredne godine, dvije, tri a da ne govorim za dvadeset godina. Trajno smo riješili problem parkiranja i zaposlenih i pacijenata kojih je svaki dan oko 5000 gore. Zajedno sa osobljem i studentima 10000 ljudi prođe kroz UKC dnevno i potrebe za parkiranjem auta su velike. Projekat je državni, država finansira i vidjećemo da li će se uopšte naplaćivati a ako se bude naplaćivalo i upola ekonomske karte koja se naplaćuje u gradu klinički centar će zarađivati oko milion do dva evra godišnje. Što se tiče izvođenja radova sve je urađeno po propisima i to nisu bili neki diletanti projektanti već projektanti građevinskog fakulteta iz Beograda. Sedam profesora je bilo i uradilo sve građevinske preduslove da se to radi. To je zahtjevan projekat jer se radi na trusnom području, na Paprikovcu gdje su nekad bili rudnici i urađeno je stotine tzv šipova po dvadeset metara dubine i objekat će biti veoma stabilan i neće ometati ni prevoz a neće biti ni odrona ni klizišta…Kada se pravi neka obična šupa ili podrum dolazi do nekih slaganja zemljišta ili odrona. Ovo što se dešava je minimalno, niko nije ugrožen. Bila je inspekcija građevinska, bili su naši stručnjaci, bili su stručnjaci iz Beograda sa fakulteta i sve je pod kontrolom.

Dobro, šta je konkretno bilo na gradilištu?

Ma ništa, mali odron i ništa drugo. Beznačajno.

Bager pridržava zid na gradilištu kod UKC RS

Zašto imate lični sukob sa gradonačelnikom Banjaluke?

Nije to lični sukob. Ja ne dolazim pred Gradsku upravu da napadam njega. On stalno nešto oblijeće oko kliničkog i šalje one svoje nakaze, izaslanike koji snimaju spotove oko kliničkog. I sam Draško je skakutao oko tih garaža, i Jelena Trivić sa njim kada smo krenuli raditi. To je njihova velika zabluda, njihov politički promašaj. To radimo za narod, ne radimo to za Vladu Đajića ni Milorada Dodika, to radimo za doktore, za sestre, studente i rodbinu pacijenata koji će doći na Paprikovac. Nikakav lični sukob. Sukob je što sam ja profesor a on propali student. Sukob je što sam ja iza sebe ostavio velika djela a on iza sebe nije ostavio ništa. Sukob je što sam ja jedna stabilna, zdrava i vrijedna ličnost a on neki, ne želim ni da upotrebljavam ružne riječi, on je ništa.

Zašto nema klime na UKC RS. Pacijenti se žale. Da li je proradila ikada ta centralna klima?

Žalbe pacijenata prvo dolaze direktoru tako da nemojte se vi puno sikirati. Meni rijetko kad dolaze žalbe što se tiče klimatizacije . U toku je tender. Vi kasnite za nama, znači tender je u toku, tender je raspisan, zatvara se za sedam dana. Grijanje i centralna klimatizacija ali kao što znate svi međunarodni tenderi traju dugo. Dokumentacija je zahtijevna, sve se prati i mi ništa ne želimo da radimo protiv zakona. Želimo da ispunimo sve i jedan uslov tendera. On se otvara za desetak dana, nakon toga ide izvođenje centralne klimatizacije i grijanja, rekonstrukcije ginekologije, mokrih čvorova, podova, zaraznog. Radimo isto tako tender za preseljenje psihijatrije, pravimo novu kliniku onkologije i evo već se operišu pacijenti na kardiohirurgiji u Banjaluci i to je jedan ogroman uspjeh, i moj lični i rukovodstva UKC i RS. To je bilo nekada nezamislivo a mi smo sve to uspjeli svojim znanjem, energijom da damo narodu Republike Srpske.

Zašto nije klima riješena kada je rekonstruisan UKC?

Ne može se uraditi, to je poseban projekat da se mora završiti jedna faza građevinska a onda ide instalacija, grijanje i hlađenje.

Šta je sa zemljištem hirurgije u centru grada? Čije je zemljište, Grada ili UKC?

Zemljište i psihijatrije i stare hirurgije je jedan kroz jedan UKC RS.

Kakvi su planovi sa tim zemljištem?

Namjeru imamo da dok ne prođe pandemija i dok se ne završi onkologija da se tu liječe pacijenti. I to je jedan veliki naš uspjeh što smo uspjeli da već propaloj zgardi u kojoj su bili isključeni i struja i voda i cijevi popucale…mi smo to sve spremili i napravili objekat u kojem se sad liječi onkološki pacijent. Objekat koji je sada funkcionalniji i bolji nego kada je napravljen prije pedeset godina. Ranije je bilo dva WC-a na jednom spratu sada je deset. Bila su dva tuša sada je dvanaest na spratu. Izolacija je urađena, promjenjeni prozori, to je sad veoma, veoma kvalitetna zdravstvena ustanova i tu će se liječiti pacijenti do daljnjeg, ništa se neće raditi, ništa se neće manipulisati i mi radimo sve u interesu pacijenata.

GERILA info

Loading...

Related Topics:

Društvo

SPREMITE SE ZA NAGLU PROMJENU VREMENA! Stižu nam minusi i moguć SNIJEG?

U Republici Srpskoj nakratko će doći do stabilizacije vremena u subotu, 5. aprila, kada će biti sunčano sa temperaturom vazduha i do 20 stepeni Celzijusovih, ali će već u noći na nedjelju doći do naglog zahlađenja, rekla je Srni meteorolog Republičkog hidrometeorološkog zavoda Milica Đorđević.

Ona je navela da će kiša u nedjelju ujutro u brdsko-planinskim predjelima preći u susnježicu i snijeg, koji je moguć i u nižim krajevima.

Prema njenim riječima, razvedravanje se očekuje u nedjelju uveče, a u ponedjeljak, 7. aprila, ujutro mraz.

Đorđevićeva je rekla da će početkom naredne sedmice biti hladno uz mraz, dok će porast temperature vazduha uslijediti u utorak i srijedu, 8. i 9. aprila.

– I naredne sedmice biće dosta promenljivo – istakla je Đorđevićeva.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Društvo

USKORO ĆE VASKRS! Ovo je tajna monaha sa Hilandara za savršeno OFARBANA JAJA!

Farbanje jaja na Hilandaru vrši se tradicionalnim metodama koje se prenose s generacije na generaciju. Ove metode nisu samo način da se jaja ukrase, već i izraz duboke vjere i poštovanja prema prazniku Vaskrsenja Hristovog.
Farbanje jaja na Hilandaru je mnogo više od običnog ukrašavanja to je ritual koji spaja vjeru, tradiciju i umjetnost. Prirodne boje i metode izrade uzoraka naglašavaju povezanost s prirodom i Božjim djelom, dok se kroz svakodnevnu praksu prenose vjekovni običaji i pobožnost.

Kako monasi sa Hilandara farbaju jaja za Vaskrs
Jaja koja se farbaju za Uskrs na Hilandaru pažljivo se biraju. Obično se koriste bijela zbog njihove sposobnosti da bolje prime boju. Jaja se prvo detaljno operu u mlakoj vodi kako bi se otklonile sve nečistoće i masnoća koja se nakuplja na ljusci.
Na Hilandaru se koriste prirodni sastojci za farbanje jaja. Najčešće se upotrebljavaju ljuske crnog luka za crvenu boju, cvekla za tamnocrvenu ili purpurnu boju, kurkuma za žutu boju i kopriva za zelenu boju. Biljni sastojci se kuvaju u vodi kako bi se dobio koncentrat boje, piše Žena Blic.
Za crvenu boju
Ljuske crnog luka se stavljaju u veliki lonac sa vodom. Kuvate dok voda ne postane tamnocrvena.

Za žutu boju
Kurkuma se dodaje u ključalu vodu.

Za purpurnu boju
Cvekla se isjecka i kuva dok voda ne postane purpurnocrvena.

Šaranje jaja voskomFOTO: MILIN KUVAR/YOUTUBE/SCREENSHOT
Za zelenu boju

Kopriva se kuva dok voda ne postane zelenkasta.

Jaja se pažljivo stavljaju u tople, ali ne i u ključale boje. Ostavite jaja da se u boji kuvaju najmanje 15-20 minuta, dok ne postignu željenu nijansu. Proces farbanja može da traje i duže, zavisno od toga koji intenzitet boje želite. Nakon što jaja dobiju željenu nijansu, pažljivo ih izvadite iz boje i stavite na papirnate ubruse da se osuše.

Ofarbana uskršnja jaja premažite komadićem slanine ili krpicom namočenom u ulje kako bi dobila lijep sjaj.

Na Hilandaru se, uz farbanje, koriste i listići biljaka i cvjetovi za pravljenje uzoraka. Listići se pažljivo obmotaju oko jaja i pričvršćuju se gazom ili pantljikom prije nego što se jaja stave u boju. Tako biljke stvaraju lijepe prirodne uzorke na jajima.

Vosak se nanosi na jaja prije bojenja pomoću tankih četkica ili igala kako bi se stvorili različiti geometrijski ili religiozni motivi. Nakon bojenja, vosak se otopi toplom vodom, otkrivajući bele uzorke na obojenim jajima.

Na Hilandaru se farbanje jaja obavlja sa velikom poštovanjem i duhovnom predanošću. Pored estetske ljepote, ova tradicija ima duboko duhovno značenje i obilježava Vaskrsenje Hristovo, simbolizujući novi život i obnovu.

Nakon farbanja, jaja se blagosiljaju i koriste tokom Uskršnjeg bogosluženja. Prvo crveno jaje se tradicionalno čuva iznad ikone do naredne godine kako bi štitilo dom i donosilo sreću i blagostanje.

Nastavi čitati

Društvo

PARADOKS KOJI IZAZIVA NEVJERICU! Doktor ima platu 1.930 KM, a POLICAJAC SA SREDNJOM ŠKOLOM 1.878 KM

Povećanje plata policajcima od 30 odsto već danima je tema žustrih rasprava u Republici Srpskoj. Od juče odluka o toj povišici je stupila na snagu, pa sada najniža neto plata policajca sa srednjom školom iznosi 1.878 KM.
Od 1. aprila prosječna neto plata u MUP Srpske iznosiće 2.177 KM, umjesto dosadašnjih 1.691 KM. Najniža neto plata policijskog službenika sa srednjom stručnom spremom iznosiće 1.878 KM – pohvalio se ministar unutrašnjih poslova RS Siniša Karan.

Lijepo je da profesionalci koji “služe i štite” imaju pristojne plate, ali nije baš prijatno saznanje da policajac ili policajka sa srednjom školom, koji su na početku karijere i rade nejjednostavnije policijske poslove, zarađuju više od onih kojio nas liječe, spasavaju iz požara, ili uče našu djecu i omladinu.

Kada uporedimo naniže plate policajaca sa srednjom školom sa zaradama drugih profesionalaca, koji takođe imaju srednjoškolsko obrazovanje i rade zahtjevne poslove od interesa za zajednicu, računica je jasna: policijska službenica na šalteru prolazi bolje od medicinskih sestara, mašinovođa, a u nekim lokalnim zajednicama i od vatrogasaca.
Kako je za Srpskainfo rekao Simo Cvjetković, predsjednik Samostalnog sindikata mašinovođa u Željeznicama RS, osnovna plata mašinovođe je oko 1.000 KM.

– U tih 1.000 KM ugurane su i naknade za noćni rad i rad praznicima i mi smo zbog toga tužili poslodavca. Kad se doda topli obrok, mašinovođa početnik zaradi oko 1.200 KM, kad radi cijeli mjesec – kaže Cvjetković.

Po platama su policajcima najbliži vatrogasci spasioci, ali njihova primanja zavise od grada ili opštine u kojoj rade.
– U Banjaluci najniža plata vatrogasca spasioca iznosi 1.650 KM. Međutim, kad ih poredimo sa policajcima moramo biti pošteni i reći da naši vatrogasci imaju i naknade za topli obrok i prevoz u ukupnom iznosu od skoro 300 KM, što policajci nemaju – kaže Dragan Babić šef Odsjeka za poslove civilne zaštite grada Banjaluka.

Dakle, banjalučki vatrogasci početnici imaju 70-tak maraka više od policajaca istog ranga, ali u nekim lokalnim zajednicama vatrogasci zarađuju manje nego kolege u Banjaluci, pa i manje od policijskih službenika MUP- a RS.

Oni koji zasigurno zarađuju manje nego policajci su medicinske sestre i tehničari. I nakog januarskog linearnog povećanja od 100 KM, te nedavnog povećanja plata od oko 130 KM, medicinari su i dalje potplaćeni, kaže Mirko Šerbedžija predsjednik Sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.
– Medicinske sestre i tehničari sa završenom srednjom školom imaju plate od 1.500 do 1.600 KM – kaže Šerbedžiija za Srpskainfo.

Pojašnjava da takve plate primaju i sestre koje dežuraju na odjeljenjima intenzivne njege, i one koje pomažu u opracionim salama, i babice akušerke, koje porađaju žene, i sve druge sestre i tehničari sa zvršenom srednjom Medicinskom školom.
Kad su u pitanju profesionalci sa fakultetskom diplomom, po potplaćenosti prednjače šumarski inženjeri. Inženjeri šumarstva, koji su na početku karijere i većinu radnog vremena provode na terenu, po šumama i gorama Republike Srpske, zarađuju oko 1.500 KM potvrdili su izvori Srpskainfo iz “Šuma RS”.

Kako saznajemo, ni agronomi i tehnolozi ne prolaze baš najbolje na tražištu rada i veliki broj tih inženjera zarađuje manje nego policajci “srednjoškolci”.

Policijski pozornik koji je tek stupio u službu zarađuje više i od profesora u osnovnim i srednjim školama, te skoro jednako kao univerzitetski nastavnici na početku karijere.

Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS, pojasnio je za Srpskainfo da će nastavnici, i nakon povećanja plata, imati manje od 1.900 KM neto plate.
– Nastavnici u osnovnim školama sa povećanjem plate od 10 odsto imaće platu 1.821 KM, a profesori u srednjim školama 1.854 KM – rekao je Gnjatić.

On nije želio da komentariše plate policajaca, ali je ponovo upozorio da mladi sve rijeđe upisuju “prosvjetarske fakultete”, a pogotovo su rijetki bruscoši spremni da studiraju matematiku, fiziku, hemiju i biologiju. Uopšte, prirodne nauke, kako kaže, nisu popularne.

Nije ni čudo što se mladi ne otimaju za najteže studije, kada znaju da ih nakon diplome čeka ozbiljan posao i mizerna plata.

Uopšte, akademska karijera je danas u Republici Srpskoj mnogo manje unosna nego policijska.

Istina, univerzitetski nastavnici na početku karijere, dakle asistenti i viši asistenti, imaju nešto veću platu od policjaca početnika, ali ipak manja primanja od prosjeka plata u MUP-u RS.

Tako asistent ima neto platu od 1.989 KM, što je čak 111 KM više nego najniža policijska plata.

Viši asistent, dakle univerzitetski nastavnik koji je, u pravilu, ili mladi doktor nauka, ili je nadomak doktorata, zarađuje 2.130 KM mjesečno.

Njegova neto plata je dake za oko 15 odsto veća od najniže policijske plate za kadrove sa SSS, ali je i manja od prosječne plate u MUP RS.
I na kraju, ali ne manje bitni – ljekari, ili kako ih narod zove doktori: ljudi u bijelom koji su vijekovima predmet obožavanja i poštovanja, koji spasavaju živote i koji su najodgovorniji za zdravlje nacije.

Sve ih je manje u Republici Srpskoj, a oni koji još o(p)staju su zatrpani poslom i obeshrabreni sve lošijim uslovima rada.
A plata?

– Doktor početnik ima 1.930 KM, a specijalista sa 15 godina staža 2.450 KM plate – kaže Jovica Mišić, predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske.

Znači, ipak bolje doktor nego policajac? Ili ipak nije tako?

Istina, doktorska početnička plata je za 52 marke veća od one koju prima mladi policajac, koji se zaposlio nakon završene srednje škole. Ali, policajac može nakupiti 6 godina staža, dok mladi ljekar završi medicinu. A to znači da će mu se i plata, vjerovatno, povećati.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno