Connect with us

Društvo

ĐAJIĆ PERE PARE? Čitava zgrada Eko toplana sa sistemom 33 miliona, samo grijanje na UKC 30 miliona KM

Čitava zgrada Eko toplana sa sistemom centralnog grijanja, koja je izgrađena tokom vlasti Igora Radojičića, gradonačelnika Banjaluke, prije pet godina koštala je skoro 33 miliona KM, dok UKC problem sa grijanjem rješava kreditom od blizu 30 miliona KM.

Generalni direktor UKC RS Republike Srpske Vlado Đajić izjavio je da su potpisivanjem ugovora s austrijskom kompanijom “Vamed” stvorene pretpostavke za trajno rješavanje problema grijanja u ovoj zdravstvenoj ustanovi.

Projekat “Projektovanje, rekonstrukcija, dogradnja i opremanje objekta Tehničko-ekonomskog bloka UKC Republike Srpske” biće finansiran iz sredstava Evropske investicione banke, a vrijednost ugovora je 14.950.000 evra, ranije je saopšteno iz UKC.

Šta toliko košta?

Direktor austrijske kompanije “Vamed”, Markus Bolnar Nordenkamf, rekao je da ova firma djeluje na tržištu BiH već 15 godina.

– Jedan od najvažnijih projekata ovdje u Banjaluci je projekat rekonstrukcije UKC iz 2018, a takođe izvodimo projekte u Tuzli i Bijeljini – podsjetio je Bolnar.

Dodaje da je firma “Vamed” posvećena izvođenju projekata grijanja po najboljim standardima kada je riječ o zdravstvu.

Bolnar je istakao da dio projekta uključuje rehabilitaciju grijanja i hlađenja, kao i kuhinje, kako bi se obezbijedilo funkcionisanje ovih dijelova bolnice.

UKC je u jesen 2021. godine preuzeo dokumentaciju od Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, te je u aprilu 2022. godine dobijena finalna saglasnost na tendersku dokumentaciju.

Kontaktirali smo i UKC RS, ali još nismo dobili odgovor na šta će se sve potrošiti 30 miliona KM u ovom projektu.

Grijanje za 60.000 građana

Kada je u pitanju grijanje na prostoru čitave Banjaluke i njena primjena, čitava zgrada Eko toplana koštala je blizu 33 miliona KM. U tu cijenu je uključen i sistem centralnog grijanja, koji tokom sezone opskrbi više od 19.000 domaćinstava u Banjaluci odnosno 60.000 građana.

Donosimo vam na šta se sve odnosi ovaj projekat i na koji način je on realizovan, a počeo je prije pet godina tokom mandata Igora Radojičića, te finansiran od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

U projektu piše da će nova kompanija izgraditi, biti vlasnik i upravljati novim pogonom za proizvodnju toplotne energije, koja se procjenjuje na 16,3 miliona evra, a takođe će održavati i upravljati postojećom mrežom centralnog grijanja, uključujući mjerenje toplote i sistem naplate.

– Novi planirani sadržaji uključuju toplanu na biomasu kapaciteta 49 MW, sa kapacitetom koji omogućava povećanje instalirane snage za dodatnih 10 MW, sa 12 kotlova (10 će biti stavljene u upotrebu + 2 u rezervi), smještene blizu postrojenja na mazut (koje se nalaze na obali rijeke Vrbas u istočnom dijelu grada), na istoj obali rijeke, novi vrelovod dužine 550 metara kojim će se spojiti novi toplotni izvor i postojeća pumpna stanica u staroj kotlovnici, prostor za skladištenje biomasa (logistički centar), zakupljen u poslovnoj zoni “Incel” na udaljenosti od pet km od toplane na biomasu, sa površinom od 2.000 metara kvadratnih za skladištenje drvne sječke i mobilni objekat (kontejner) za osoblje – navodi se u projektu iz 2017. godine.

Zbog problema sa grijanjem, nedavno je “Eko toplane” posjetio i gradonačelnik Draško Stanivuković nakon pritužbi građana. Iz ovog preduzeća su reagovali, rekavši da je u prethodnim sezonama zabilježen izuzetno veliki broj kvarova na magistralnom vrelovodu ka naseljima Rosulje, Nova varoš i Paprikovac, te je ovo uzrokovalo česte, višednevne prekide za navedena naselja, tokom ljeta 2022.

Radovi

Izgrađen je, kažu oni, potpuno novi magistralni vrelovod ka navedenim naseljima, obezbijeđena je visoka pouzdanost funkcionisanja vrelovoda i ostvaren značajan korak ka boljem kvalitetu isporuke toplotne energije, te mogućnost priključenja novih korisnika u navedenim naseljima.

– Ova investicija je iznosila oko milion i po KM, a na gradskoj distributivnoj mreži, tokom sezone remonta 2022. godine, ukupno je uloženo 2,8 miliona KM, što predstavlja rekordnu investiciju od osnivanja Eko toplana. Ovo privredno društvo namjerava i dalje da radi sa maksimalnim angažovanjem kako bismo opravdali povjerenje naših korisnika – rekli su iz Eko toplana.

Početkom novembra ove godine imali su, kažu, veliki kvar na dijelu distributivne mreže kojim se toplotnom energijom snabdijeva banjalučko naselje Paprikovac.

– Odlukom Eko toplana nismo sanirali trenutni kvar, već smo, imajući u vidu stanje ovoga dijela mreže i česte kvarove tokom prethodnih sezona, vlastitim ulaganjem od 200.000 KM uradili potpuno izmještanje trase iz privatnih posjeda na javnu površinu, u dužini od 140 metara, kako bismo trajno riješili višedecenijski problem i korisnicima obezbijedili komfor. Korisnicima koji nisu imali isporuku toplotne energije zbog ovog kvara odobrene su bonifikacije, u skladu sa Odlukom o opštim uslovima za proizvodnju, isporuku i korištenje toplotne energije – ističu iz ovog preduzeća.

Podsjećamo, problemi sa grijanjem se konstantno dešavaju pred početak sezone i već godinama se radi na rješavanju ovih problema.

(Tekst: Srpskainfo, Naslov: Banjaluka24.media, FOTO: Agencije)

Related Topics:

Društvo

CIJENE RASTU, GRAĐANI ĆUTE I PLAĆAJU! Prijedor NAJSKUPLJI grad u Srpskoj!

Rast cijena već duže vrijeme potresa tržište Republike Srpske, a osim što idu ka gore, one i variraju od mjesta do mjesta.

Analizirali smo cijene nekoliko istih proizvoda i usluga u Banjaluci, Bijeljini, Prijedoru i Trebinju kako bismo vidjeli za šta su i gdje su građani lani izdvajali najviše para, prenose Nezavisne.

Cijene namirnica
Za hranu su građani najviše izdvajali u Prijedoru, a najmanje u Trebinju.

Tako su svi oni u čijim su se korpama našli kilogram bijelog pšeničnog brašna, kilogram bijelog hljeba, isto toliko junetine s kostima, ali i svinjetina bez kostiju, kao i svježa piletina, te ulje, jabuke i paradajz u Banjaluci za to izdvajali ukupno 44,93 KM, u Bijeljini 47,49 KM, u Prijedoru 48,98 KM, a u Trebinju 44,16 KM.

Pojedinačno gledano, brašno je po cijeni od 1,8 KM bilo najskuplje u Prijedoru, a hljeb sa cijenom od 3,74 KM u Banjaluci. Junetina s kostima po cijeni od 14,49 KM i svinjetina bez kostiju po cijeni od 13,03 KM najskuplje su bile u Bijeljini, dok je svježa piletina sa cijenom od 6,68 KM najskuplje plaćana u Trebinju. Ulje sa cijenom od 3,25 KM bilo je najskuplje u Banjaluci, a Prijedor je dominirao sa cijenama jabuka i paradajza, za šta se trebalo izdvojiti 2,38 KM, odnosno 3,92 KM.
Cijene odjeće

Da bi kupili jaknu, muškarci su u Banjaluci izdvajali 148,40 KM, u Bijeljini 106, 78 KM, u Prijedoru 115,11 KM, a u Trebinju najviše, i to 191,56 KM.

S druge strane, žene u Banjaluci su za kaput iz novčanika morale izvaditi 221,66 KM, u Bijeljini 341,20 KM, dok je u Prijedoru za kaput bilo potrebno dati 181,24 KM. U Trebinju je ženski kaput u prosjeku koštao 284,86 KM. Takođe, muška košulja najskuplja je bila u Banjaluci, i to 84 KM, a najjeftinija u Prijedoru 52,87 KM. Žene su za suknju morale izdvojiti najviše u Trebinju, i to 79,91 KM, a najmanje u Prijedoru 58,88 KM.

Ogrjev i klima-uređaj

Oni koji su se tokom zimskih dana grijali na drva za metar kubni su izdvajali od 100 do 140 KM. Najjeftinija drva su bila u najjužnijem gradu Srpske, i to 100 KM, zatim u Prijedoru 102,38 KM, dok su u Banjaluci bila 114,86 KM i Prijedoru 138,33 KM.

S druge strane, ko se tokom zimskih dana grijao na struju, a ljeti tražio spas od vrućina, za klima-uređaj je morao izdvojiti od 732 do 1.000 KM.

Klima je u najjeftinija bila u Prijedoru, i to 732 KM, u Banjaluci 859 KM, u Bijeljini 891 KM, a u Trebinju 1.001 KM.

Opremanje stana

Ni opremanje stana ili kupovina nekih od potrebnih uređaja i stvari nisu bili jeftini.

Za kupovinu trpezarijskog stola, bračnog kreveta, tepiha, jorgana, frižidera sa zamrzivačem i mašine za veš građani su u Banjaluci trebali da izdvoje 2.636,54 KM, u Bijeljini 2.846,07 KM, u Prijedoru 2.968 KM, a u Trebinju 3.130,71 KM. Trpezarijski sto i bračni krevet bili su najskuplji u Trebinju i za njih su građani morali izdvojiti oko 700, odnosno 1.000 KM. Jorgan, frižider sa zamrzivačem i mašina za veš najskuplji su bili u Prijedoru, a tepih u Bijeljini.

Cijene u apotekama

Odlazak u apoteku i kupovina antibiotika, sirupa za kašalj, vitamina i sedativa najviše je koštala u Bijeljini, gdje su navedeni proizvodi ukupno koštali 18,38 KM. Isti proizvodi u Prijedoru su koštali 17,82 KM, u Trebinju 17,47 KM, a u Banjaluci 16,02 KM. Za antibiotike su najviše izdvajali građani Bijeljine, i to 4,48 KM, kao i za sirup za kašalj i vitamine, čije su cijene iznosile 10,57, odnosno 1,54 KM. Sedativi su bili najskuplji u Prijedoru i koštali su 3,80 KM.

Cijene u restoranima

Svi koji su poželjeli pojesti picu u Banjaluci za taj užitak morali su izdvojiti 11,37 KM, u Bijeljini 9,27 KM, u Prijedoru 12,45 KM, a u Trebinju 10 KM. Šnicla s prilogom u Banjaluci je bila najskuplja i koštala je 20,11 KM, a zatim u Trebinju 17,01 KM. Niža cijena bila je u Bijeljini i Prijedoru, odnosno 12,99 KM i 14,84 KM. Svi koji su htjeli zasladiti, komad torte u Banjaluci plaćali su 6,12 KM, dok je cijena niža u drugim gradovima. U Bijeljini je 3,72 KM, u Trebinju 3,5 KM, a u Prijedoru 3,16 KM. Pivo je bilo najskuplje u Trebinju, i to 3,27 KM, a zatim u Banjaluci 3,02 KM. U Bijeljini je 2,73 KM, a u Prijedoru 2,5 KM. S druge strane, šoljica kafe bila je najjeftinija u Bijeljini, i to 1,84 KM, dok su najskuplje užitak plaćali Banjalučani po cijeni od 2,32 KM.

Cijene goriva

Tokom 2023. godine prosječna cijena dizela u Banjaluci i Trebinju bila je 2,69 KM. Za fening manje u Prijedoru, a 2,61 KM u Bijeljini. Motorni benzin 95 oktana u Trebinju je koštao 2,67 KM, Bijeljini 2,55 KM, dok je u Banjaluci i Prijedoru 2,6 KM.
BL-portal

Nastavi čitati

Društvo

ZA SUTRA UPALJEN METEOALARM! Izdato upozorenje za građane Srpske

Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) izdao je upozorenje za petak zbog naglih vremenskih promjena koje se očekuju u Republici Srpskoj.

-U petak, 20.decembra očekuje se vjetrovito vrijeme uz jaču kišu koja će već tokom jutra preći u snijeg na planinama, a tokom dana u većini predjela osim na jugu –saopštio je RHMZ.

Očekuju se, dodaju, udari vjetra od 30 do 60 kilometara na čas, u višim predjelima na zapadu i u Hercegovini udari vjetra do 80 kilometara na čas, ponegdje na planinama i preko 90 kilometara na čas.

-Na sjeveroistoku (Semberija i Posavina) duvaće slabiji vjetar, uglavnom oko 30-50 kilometara na sat – navodi se u upozorenju RHMZ.

Očekuje se od 20 do 40 milimetara padavina, na istoku manja količina padavina uglavnom do 10 milimetara.

-Doći će do formiranja snježnog pokrivača. U nižim predjelima se očekuje uglavnom do pet centimetara snijega, na krajnjem sjeveru bez snježnog pokrivača. U brdsko-planinskim predjelima biće od 15 do 25 centimetara novog snijega. U brdsko-planinskim predjelima jak vjetar uz snježne padavine će stvarati mećave i snježne nanose – zaključuje RHMZ.

Nastavi čitati

Društvo

NAJTEŽE ŠTO RODITELJ MOŽE DOČEKATI! Majka sama podizala djecu, ONI JE DANAS ZABORAVILI!

Kako izgleda stisak ruke i lijepa riječ onih koje je rodila, zaboravila je Radojka Petrović. Kad je neko pita gdje su joj djeca, ne može da sakrije suze.

Za neke ne znam ni gdje su. Neće ni da se jave, kroz suze progovara Radojka.

Teška mladost i borba da djecu nakon razvoda izvede na pravi put, donijeli su joj još težu starost. I ruke kojima je prehranila porodicu izdale su je, pa više ne može da radi.
“Odem u grad i prosim u zadnje vrijeme, jer ne mogu da radim”, kazala je ona.

– Boli što dosađujem porodici koja je u teškoj situaciji. Iako je to moja sestra, to je tuđa kuća.

Radojka o sebi i svom zdravlju brine sama. No, njenu bol ne može da izliječi ljekar. Ni želje nisu velike, a upućene su deci.

– Makar taj telefonski poziv i da se sastanemo da progovorimo. Drugo ne tražim poručuje ona.

Radojki bi jedan poziv uljepšao dan, ali i mnogim roditeljima, da znaju da o njima misle oni kojima su život posvetili, a to je najmanje što možemo da učinimo, piše RTCG.

Nastavi čitati

Aktuelno