Connect with us

Društvo

DANAS JE CVJETNA NEDJELJA! Jutro započinje umivanjem šarenim laticama

Srpska pravoslavna crkva i pravoslavni vjernici obilježavaju praznik Cvijeti.

Na samom kraju šeste nedjelje velikog Vaskršnjeg posta, pravoslavni vjernici proslavljaju i svečani ulazak Isusa Hrista u Jerusalim. Ovaj praznik naziva se Cvijeti i uvijek je u nedjelju. Dobio je ime po cvjetnoj grančici palme koju je Isus Hrist nosio u ruci prilikom ulaska u Jerusalim. Pošto spada u velike praznike, crkva propovijeda da se na ovaj dan ne obavljaju veliki poslovi, vijekovima postoji vjerovanje da bi baš na Cvijeti trebalo zasaditi lan i kupus, jer će tako rod ovih biljaka biti bolji.

Čitava Cvjetna nedjelja posvećena je prirodi, pa su ranije ljudi od ponedjeljka do nedjelje kitili jedni druge koprivom i vrbom. Vrba, osim kao simbol velikog praznika Lazareve subote, koristi se kako bi djeca bila zdravija, ali i da bi u porodice stizalo još prinova. Što se tiče koprive, nju se porodilje na Cvijeti stavljale pod jastuk, da bi “ožarila” i tako otjerala ženske demone i sačuvala bebe.

Različito cvijeće za različite običaje
Uoči praznika Cvijeti, djevojke i djeca odlaze u polja i beru razno cvijeće:

Margarete – Da budete lijepi
Dren – Da budete jaki i zdravi
Ljubičice – Da budete mirišljavi i privlačni
Vrbove grančice – Da svi budu napredni i uspješni
Ruža – da budete rumeni i svježi
Običaj je da se ovo cvijeće ne unosi u kuću već se ostavlja u posude sa vodom u dvorištu da prenoći. Ponekad se cvijeće potapa u vodu u kojoj je zlatno ili srebrno prstenje i onda se tom vodom djeca umivaju. Stavlja se i vrbova grančica “za brz napredak”, ponegdje dren “za zdravlje”, a djevojke stavljaju i ljubičice, ako ih ima. Vjeruje se da onaj ko prvi stigne i ubere cvijet dobija pravo na jednu želju koja će mu se sigurno ispuniti ako snažno vjeruje.

Ranije je bio običaj u cijeloj Srbiji da na ovaj dan ljudi šetaju okićeni cvijećem. Do današnjih dana se održao običaj da momak od ubranog cvijeća napravi buket, u kome svaki cvijet ima svoje značenje i nosi ga djevojci.

Simbolika ulaska u Jerusalim na magarcu
Simbolika magarca je mir, za razliku od konja, koji simboliše rat. Stoga ulazak Hristov u Jerusalim predstavlja dolazak princa mira, ne dolazak kralja, ratnog zavojevača. Bacanje haljina i palmovog lišća pred nečije noge, predstavljalo je iskaz dubokog poštovanja i visoke počasti.

Prema hrišćanskom predanju, Hristos je, praćen svojim učenicima, krenuo iz Vitanije u Jerusalim. Glas o dolasku Spasitelja i vaskrsenju Lazara Četvorodnevnog brzo se širio, pa su mu se na putu mnogi pridružili.

Na ulazu u Svetu zemlju narod je Isusa dočekao prostirući haljine na put kojim će proći. Mašući granama palme u znak dobrodošlice Spasitelju koji ide u susret voljnim stradanjima, narod je uzvikivao “Osana (slava) sinu Davidovu”. Ulazak Isusa Hrista u Jerusalim naziva se i “carskim ulaskom”. Uoči ovog praznika, drži se večernja liturgija, vrši se litija sa palmovim grančicama ili vrbama, a osvećuju se u nedjelju na jutrenju poslije čitanja 50. psalma, posebnom molitvom i kropljenjem bogojavljenskom vodicom. Grančice se tokom godine čuvaju pored slavske ikone u domovima.

Društvo

POČINJE STRADALNA NEDJELJA! Kojih pravila se treba pridržavati

Sutra počinje sedma nedjelja Vaskršnjeg posta, ujedno i posljednja, a svi dani u njoj nose naziv Veliki, pa je tako sutra Veliki ponedjeljak.

Posljednja nedjelja posta naziva se još i Strasna ili Stradalna nedjelja Velikog posta. Ime je dobila po staroslovenskoj riječi strast koja znači stradanje, trpljenje i bol.

Posljednja sedmica Vaskršnjeg posta od najstarijih vremena provodi se u najstrožem postu. Jede se hrana spremljena na vodi, a mnogi zapravo jedu samo hljeb, so i voće.

Ulje i vino dozvoljeni su samo na Veliki četvrtak, jer je toga dana ustanovljena Sveta tajna pričešća.

Svaki dan ove sedmice naziva se u bogoslužbenim knjigama svetim i velikim zbog svetih i velikih događaja koji su se zbili tih dana. Ponedjeljak, utorak i srijeda posvećeni su sjećanju na posljednje besjede Isusa Hrista.

Sjećanjima, molitvama i napjevima izdvajaju se posljednja tri dana. Na Veliki četvrtak, u crkvama vezuju se zvona, umjesto kojih se oglašavaju klepala. Na Veliki petak, crkva se sjeća brojnih događaja – od izvođenja Isusa Hrista pred sud Pontija Pilata, razapinjanja na krst, do polaganja njegovog tijela u grob.

Na taj dan najvažnije je bojenje jaja. Ko može, ne jede ništa cijeli dan, drugi ne jedu i ne piju do iznošenja plaštanice, odnosno do 15 časova. Suhojedenje, odnosno samo hljeb i voda, za mnoge i potpuno uzdržavanje od hrane, propisani su i za Veliku subotu, piše danas.rs.

Miješa se i uskršnjak, obredni kolač ukrašen bojenim jajima. Radni je dan, završavaju se svi poslovi i pripreme za Vaskrs.

U nedjelju pravoslavni vjernici slave Vaskrs, najveći i najradosniji od svih praznika.

Nastavi čitati

Društvo

REZERVACIJE ZA LJETOVANJA U PUNOM JEKU, ali s novim cijenama

Rezervacije za ljetovanje za bh. građane su u punom jeku, a cijene ove sezone su, prema riječima turističkih radnika, na svim destinacijama više nego godinu dana ranije.

Cijene aranžmana ove godine su više za 15 do 20 odsto u odnosu na ranije godine, jer, kako kažu naši sagovornici, ni turizam nije bio imun na sva poskupljenja koja se bilježe kako kod nas, tako i u svijetu.

Iz Turističke agencije “Kontiki Travel” iz Banjaluke kazali su da kod njih vlada velika zainteresovanost za rezervacije ljetovanja.

“Što se tiče Jadranskog primorja, imamo hotelske aranžmane i cijene su više za oko 15 do 20 odsto”, kazali su iz ove agencije.

Dodaju da se, na primjer, ljetovanje za porodice sa djecom u hotelu u Čanju u Crnoj Gori, pet noćenja, može naći za 750 evra.

“Imamo ponude za Grčku i Tursku, gdje ljetovanje sa šest noći u Grčkoj košta za četvoročlanu porodicu oko 3.800 KM polupansion”, kazali su iz ove agencije.

Dodaje da putnici uveliko rezervišu, te, kako ističu, to su stari putnici koji su naviknuti na sve prednosti ranog bukinga i na sve šta on sa sobom donosi kada se ranije rezerviše.

“To su veća raspoloživost hotela, veća raspoloživost termina putovanja, niže cijene, specijalne ponude i mnoge druge pogodnosti kao što je mogućnost plaćanja na rate, odnosno duži period otplate putovanja i slično”, ističu iz ove agencije.

Iz Turističke agencije “Relax Tours” Sarajevo kazali su da kod njih godinama vlada veliko interesovanje za Tursku, mada je od ove godine velika zainteresovanost građana i za Tunis.

“Još nam je aktuelan rani buking, najviše se traži Hurgada, gdje su već na nekim terminima mjesta popunjena”, kazali su iz ove agencije i dodaju da se cijene za ovu destinaciju kreću za sedam noći od 999 KM pa naviše za jednu osobu.

“Zatim vlada veliko interesovanje za Tursku, gdje ljetovanje košta od 899 do 1.159 KM za osobu, s tim da djeca do 13 godina imaju gratis putovanje”, istakli su iz “Relax Toursa”.

Dodaju da veliko interesovanje građana vlada za ljetovanje u Hrvatskoj.

“Cijene smještaja u Dubrovniku se kreću od 115 maraka za noć za jednu osobu pa naviše, dok u Makarskoj dostiže cijenu i do 205 KM”, kazali su iz ove agencije.

Iz Turističke agencije “Centrotours” Sarajevo kazali su da su se i ove godine potrudili da njihovi klijenti imaju širok izbor hotela duž cijelog Jadrana u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.

“Svjesni smo da su cijene u odnosu na prošlu godinu više za 15 do 20 odsto, ali smo uz brojne partnere uspjeli osigurati povoljne aranžmane, kako na bazi polupansiona, tako i all inclusive usluge”, kazali su iz ove agencije.

Dodaju da je interesovanje veliko, posebno za porodične i provjerene destinacije, a najtraženiji su hoteli uz samu obalu s dodatnim sadržajima za djecu i odrasle.

Banjalučanka Sanja K., koja je lani ljeto provela sa porodicom u Hrvatskoj, kazala je da ih je samo privatni smještaj za šest dana koštao preko 1.500 KM.

“Zato ćemo dobro razmisliti gdje ćemo ove godine na odmor”, kazala je ona.
Nezavisne

Nastavi čitati

Društvo

KUPILI DJECI MAGARCA, a onda ih je krenulo! SADA OD TOGA ODLIČNO ZARAĐUJU

Uzgoj magaraca i proizvodnja magarećeg mlijeka sve je prisutnija u Bosni i Hercegovini. Jedna takva, nazvana “Mini farmica” nalazi se podno planine Motajice.

Porodica Brusojević, Marina i Damjan, prošle godine su na imanju nadomak Srpca, na granici sa Derventom, podigli svoju malu farmu magaraca i koza.

“Prvo smo kupili jednog magarca, a kada smo vidjeli koliko djeci prija da se brinu o njemu, nabavili smo ih još. Sada imamo tri magarice, jednog magarca i troje mladih”, ističu Brusojevići, koji farmu podižu sa svojih troje djece.
Pored magaraca, na imanju je imaju i više od 20 koza. Pričaju nam kako je život na selu, oduvijek bio njihova želja, kako bi im djeca odrastala u prirodnom okruženju.

“Imali smo sreće da nam se ukazala prilika da kupimo jedno takvo imanje i krenemo u ovu našu priču. Posjedujemo imanje od 16 dunuma ograđenog zemljišta”, kažu iz ove vrijedne porodice, prenosi “Agroklub”.

Odnedavno je farma bogatija i za dvije kobile, dva pastuha, jedno ždrijebe i mulu. Marina ističe da su ona i suprug odrasli na selu, te im je to bio motiv da u takvom ambijentu odrastaju i njihovi mališani.
“Ideja nam je bila da svojoj djeci prenesemo važnost predanog rada i naučimo ih brizi o životinjama, da provode što više vremena u prirodi”, kaže Marina, koja vodi brigu o mališanima.

Suprug Damjan nakon posla priskače u pomoć na imanju.

“Želja nam je da što više vremena sa djecom provodimo na farmi i ne maštamo o životu u inostranstvu ili bilo gdje drugo. Ja radim, ali uspijevam da pronađem vremena da sa Marinom i djecom provodim vrijeme i na farmi”, kazao je Damjan, te dodao da uz ljubav i organizaciju sve se stiže.

“Kada si odlučan da radiš, možeš da imaš sve što poželiš”, rekla je Brusojvićeva, dok njen suprug dodaje da se uz dobru organizaciju i ljubav sve stižu.
U početku su magareće mlijeko koristili samo za svoje potrebe, ali sa povećanjem broja magarca, počeli su i sa prodajom. Sada je već dostupno u Derventi i Srpcu, ali i šire. Najviše ga, kažu nam, traže roditelji čija djeca imaju problema sa alergijama i česte upale pluća praćene kašljem.

“Prema istraživanjima i što smo čitali, magareće mlijeko po sastavu najsličnije je majčinom. Izvrsna je i najbolja zamjena za kravlje mlijeko. Pokazalo se da djeca koja su alergična na proteine iz kravljeg mlijeka jako dobro prihvaćaju magareće koje je ukusno, slatkasto, hranjivo i ne izaziva nikakve alergijske reakcije”, kažu naši domaćini koji sada imaju devet magaraca.

Magareće mlijeko jača i imunitet, a preporučena dnevna doza je 100 mililitara i nije ga potrebno kuvati.

Krema od magarećeg mlijeka
Pored mlijeka, s “Mini farmice” stiže i krema za kožu lice, koja se pravi od 100 odsto prirodnih proizvoda.

“Našim dugotrajnim radom dobili smo jedan kvalitetan proizvod, koji je već prepoznatljiv. Krema je dobra i kao lijek psorijazu, ekcem, atopijski dermatitis, otvorene ranu, suhu kožu i drugo”, pojašnjava Marina, dodavši kako je krema poznata po brojnim blagotvornim svojstvima za kožu kao što su intenzivna hidratacija, anti-age efekat, umiruje osjetljivu kožu, prirodni izvor vitamina i minerala, pomaže kod akni, prirodni učinak izbjeljivanja i drugo.

Plan je, kako je kazala, da farmu postepeno šire, a već u ponudi imaju sir, mlijeko i surutku od koza.
BL-PORTAL

Nastavi čitati

Aktuelno