Connect with us

Društvo

DANAS JE VELIKI SVETAC! SPC i vjernici slave Svetu Petku – ovo su običaji vezani za ovaj praznik

Srpska pravoslavna crkva (SPC) i vjernici danas slave praznik posvećen Prepodobnoj mati Paraskevi, poznatoj kao Sveta Petka, koja je jedna od najpoštovanijih svetiteljki u srpskom na-rodu.

Ova svetiteljka uživa veliko poštovanje i kod drugih pravoslavnih naroda, pa i pripadnika drugih vjera. Njoj su posvećeni i brojni srpski hramovi. Mnogi je proslavljaju kao krsnu slavu.

Praznik se slavi svake godine 27. oktobra, odnosno 14. oktobra prema Julijanskom i bogoslužbenom kalendaru SPC.

Vjernici obilježavaju dan kada je Sveta Petka okončala ovozemaljski život.

Sveta Petka živjela je krajem 10. i početkom 11. vijeka prije podjele hrišćanstva.

Sveta Petka je istorijska ličnost svrstana u red svetih i jedna je od najvećih misionarki hrišćanske vjere.

Rođena je u Epivatu, kod Kalitrakije u Maloj Aziji, a prema zapisima srpskog vladike Nikolaja Velimirovića, porijeklom je Srpkinja. Rođena je u imućnoj i veoma pobožnoj porodici. Imala je brata, koji se zvao Jevtimije, i koji se zamonašio veoma mlad, da bi kasnije postao episkop Maditski.

Nakon smrti roditelja, podijelila je sirotinji sve što je imala i zamonašila se u Crkvi Svete Sofije u Carigradu, gdje je dobila ime Paraskeva.

Prema predanju, mnoge godine provela je u pustinji, u postu i molitvi i usamljeničkom životu. Predanje dalje kaže da joj se u snu javio anđeo i uputio u otadžbinu da širi veru Hristovu. Zato je Sveta mati Paraskeva na ikonama je predstavljena u ženskoj monaškoj odeždi, sa krstom i mirtinom grančicom, simbolom mučeništva.

U eparhijama SPC posvećeno joj je oko 250 crkava, a najposjećenija je kapela na Kelemegdanu koja nosi njeno ime i u kojoj se na dan praznika svake godine okuplja desetine hiljade vjernika.

Poštuje se u cijelom pravoslavnom svijetu, a na poklonjenje njenim svetim moštima koje počivaju u Jašiju u Rumuniji dolaze i pripadnici drugih religija, vjerujući u njenu iscjeliteljsku moć.

Žene svih vjera i nacija posebno joj se obraćaju smatrajući je zaštitnicom.

Kult ove svetiteljke kod Srba je dobio na snazi krajem 14. vijeka, poslije Kosovske bitke i u vrijeme početka turske vladavine, kada su mnogi umni i duhovni ljudi našli utočište u srpskoj zemlji.

Mošti
Tokom vremena, njene čudotvorne mošti prenošene su mnogo puta. Na njenom grobu, kaže legenda, događala su se čuda.

Bugarski car Jovan Asen je 1238. godine, po mišljenju jednih, oteo, a po mišljenju drugih, prenio mošti svete Paraskeve u svoj prestoni grad Trnovo.

Kada su Turci osvojili Bugarsku, mošti su prenijete, po zapovijesti sultana Bajazita, u moldavski grad Jaši.

Kneginja Milica uspjela je 1396. da izmoli svetiteljkine mošti i sahrani ih u crkvi Ružici, na Kalemegdanu.

Sultan Sulejman Drugi prenio je mošti Svete Paraskeve 1521. godine u Carigrad.

Konačno, 1641. carigradski patrijarh Partenije poklonio je mošti moldavskom knezu Vasiliju Lupulu, koji ih je prenio u Jaši i položio u Crkvu Sveta tri jerarha, gdje su i danas.

Prve zapise o Svetoj Petki ostavio je Grigorije Camblak, a među njima je i opis prenosa njenih moštiju iz Vidina u Srbiju i do Beograda (1403.godine) i to zaslugom monahinje Jefimije i kneginje Milice koje su dozvolu izmolile od sultana Bajazita.

Vjeruje se da su od vremena despota Stefana Lazarevića mošti sto godina počivale u stijeni pored kalemegdanske kapele i izvora Svete Petke i da su joj na poklonjenje dolazili i pravoslavni i katolici, pa i muhamedanci, tadašnji okupatori Srbije.

Kalemegdanska kapela Svete Petke sagrađena je na izvoru vode za koju se vjeruje da iscjeljuje očne bolesti i u njoj se, kao velika svetinja, čuva mali prst svetiteljke.

Prema narodnom predanju, kapela na Kalemegdanu i crkva Ružica podignute su još u 15. vijeku za vrijeme despota Stefana Lazarevića, ali su porušene za vrijeme turske vladavine.

Današnja kapela, mjesto hodočašća gdje se svake godine na Petkovicu okupljaju mnogobrojni vjernici, izgrađena je 1937. godine prema projektu arhitekte Momira Korunovića.

U novosagrađenoj krstionici uz kapelu Svete Petke obavljaju se krštenja vjernika uz poštovanje izvornog hrišćanskog rituala – pogružavanjem.

Običaji
Sveta Petka posebno je poštovana kao zaštitnica žena svih vjera i nacija, majki i porodilja. Slavi se i kao krsna slava.

I danas, veliki broj ljudi obraća joj se molitvom za pomoć i spas u bolesti i nevoljama. Svetica se često javlja ljudima u snu i govori im šta da rade.

Narodna vjerovanja kažu da na dan Svete Petke ne smije da se pere veš, da se šije, da se radi težak posao, pogotovo to ne treba da rade žene.

Osobe koji imaju neki zdravstveni problem treba da odu u crkvu i umiju se na izvoru ili česmi koji se nalazi u blizini hrama Svete Petke.

U ponekim krajevima običaj je da djevojke pojedu parče slavskog kolača i sačuvaju mrvice kako bi u toku noći mogle da vide svoju sudbinu, odnosno budućeg muža.

Ima još običaja vezanih za ovaj praznik – mlade djevojke treba da beru cvijeće i njime ukrase svoj dom kako bi u njemu cijele godine vladali sloga i mir. Djevojčice treba da obuku nove haljinice kako bi ih pratila sreća u narednoj godini.

Vjeruje se i da ko jednom pozove Svetu Petku u zaštitu, da će se ona opet javiti u njegovom domu, čak i nepozvana, i to uglavnom pred velike nedaće. Najčešće se vjernicima javlja kroz snove.

Molitva Svetoj Petki
Ovo je molitva Svetoj Petki koju možete izgovoriti na ovaj dan, zamolivši je za zdravlje i sreću:

Sveta Petko, Božja svetiteljko, moli Boga za nas. Udostojila si se gledanja lica Božjeg, kao čedo našeg naroda, slavna Petko svetiteljko, pa imamo slobodu tebi govoriti, srodnici našoj, i tebe moliti za spasenje duša naših.

Slava si i pohvala Beogradu, gdje čudotvorna voda tvoja privlači množine mnoge, kao negda Vitezda, i daje slijepima vid, uzetim zdravlje, malaksalim snagu, i svima bodrosti i radosti, Hristova djevice, naša pomoćnice.

Budi i nadalje straža našem prestonom gradu, utvrdi ga u Pravoslavlju, pomozi vjernicima, podigni nedužne i tužne, a usopšim roditeljima našim, braći i deci, izmoli vječni pokoj i vječno spasenje, Sveta Petko, Božja svetiteljko. Svima pomozi, pa i meni ne odmozi. Dobre u dobru složi, i svako im dobro umnoži. Da se kroz tebe proslavi Bog u Trojici, navijek vijeka. Amin.

Društvo

RATNI VETERANI IDU U PROTESTE! “Ovako više ne ide”

Iz Udruženja “Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata RS”, koje je najglasnije sa zahtjevima da vlasti nešto konačno učine na poboljšanju statusa bivših boraca VRS, poručuju da je sada “samo pitanje dana” kada će ratni veterani, kako najavljuju, izaći na ulice i krenuti s masovnim protestima.
Nedavno je održana sjednica predsjedništva našeg udruženja, gdje su donijeti i pojedini zaključci o toj temi. Bivši borci su nezadovoljni i traže konkretne akcije – kaže za Srpskainfo potpredsjednik Udruženja “Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske Nedeljko Klincov.

Osvrćući se na to što su, umjesto bivšim borcima, političari već početkom ove godine odlučili da sebi podignu plate, Klincov kaže da je to najbolji dokaz o kakvoj se “neviđenoj pohlepi radi”.

– Strašno je da ti ljudi, od kojih su velika većina milioneri, nemaju minimum saosjećenja prema onima koji jedva sastavljaju kraj s krajem, a kakvih je ogroman broj u Republici Srpskoj. Borci koji su stvarali Srpsku potpuno su gurnuti na margine. Mi ćemo 3. juna održati skupštinu našeg udruženja i jedna od glavnih tačaka o kojoj ćemo raspravljati biće poziv na masovne proteste. Jasno je svima da ovako više ne ide – poručuje Klincov.

(BN)

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno sa pljuskovima, ali TEMPERATURA DO 28 STEPENI

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa povremenim lokalnim pljuskovima, uz dnevnu temperaturu vazduha do 28 stepeni Celzijusovih.

U prvom dijelu dana na jugu i zapadu biće oblačno uz slabu i povremenu kišu, a u ostalim predjelima suvo uz sunčane periode i toplije.

Sredinom dana i tokom poslijepodneva prolazna kiša i pljuskovi će se premještati od zapada ka sjeveru i istoku, dok se tokom noći sa četvrtka na petak na sjeverozapadu očekuje jače naoblačenje koje do jutra donosi jaku i ponegdje obilniju kišu.
Jutarnja temperatura vazduha biće od osam do 13, u višim predjelima od šest stepeni, a dnevna od 21 do 28 stepeni Celzijusovih.

Duvaće slab do umjeren vjetar, na jugu i planinama povremeno jak jugozapadni.

Nastavi čitati

Društvo

Da li BiH ima DOVOLJNO LJUDSTVA I OPREME za borbu sa VATRENOM STIHIJOM?

Bosnu i Hercegovinu je tokom 2024. godine zadesio veliki broj požara, koji su zbog nepristupačnosti terena na kojem su buknuli nerijetko prijetili i stanovništvu, ali i uništavanju prirodnih bogatstava, prije svega šume i nacionalnih parkova.

Nažalost, u pojedinim situacijama imali smo primjer da nadležni nisu željeli dati saglasnost za djelovanje pomoći iz regiona i tako su zasigurno onemogućili da se problem, odnosno vatra, što prije ugasi, sa što manjim posljedicama.

Da li su nakon takvih dešavanja nadležni u BiH djelimično progledali, pa prije svega politiku ostavili sa strane, daće odgovor Savjet ministara BiH, kojem je Ministarstvo bezbjednosti BiH uputilo prijedlog odluke koja podrazumijeva da, ukoliko svi domaći kapaciteti budu angažovani u borbi sa vatrenom stihijom, bude zatražena i međunarodna pomoć.

Ona bi, kako piše u odluci, podrazumijevala angažovanje vatrogasnih snaga, sredstava i letjelica za gašenje požara sa posadom, a ta pomoć mogla bi biti zatražena od svih zemalja sa kojima BiH ima potpisane sporazume i memorandume o saradnji u zaštiti i spasavanju.

“Pomoć će biti zatražena isključivo u slučaju kada svi raspoloživi domaći kapaciteti, uključujući vatrogasne jedinice, resurse civilne zaštite, Oružanih snaga BiH i drugih nadležnih službi na svim nivoima vlasti, budu u potpunosti angažovani i kada procjena situacije ukaže na to da BiH vlastitim resursima nije u mogućnosti efikasno odgovoriti na prijetnju”, navodi se u odluci.

A dok nadležni pripremaju pomoć “za svaki slučaj”, provjerili smo koliki su zaista resursi i kapaciteti onih koji svake godine rizikuju svoje živote pri gašenju požara.

“Spremni smo apsolutno”, tvrdi Boris Trninić, direktor Civilne zaštite Republike Srpske.

On se nada da u slučaju eventualnih problema kao 2024. godine, političari neće biti u glavnoj ulozi, već će se podrediti spasavanju stanovništva, imovine i ostalog.

“Da se nije prošle godine miješala politika, ne bi bilo onoliko štete. Nadamo se da će primjenom pomenute odluke biti puno efikasnije ukoliko bude trebalo da se djeluje”, kaže Trninić za “Nezavisne” te uvjerava da Civilna zaštita RS ima dovoljno ljudstva i opreme, kao i da su tu i vatrogasne jedinice.

Najveći problem za vatrogasce i civilnu zaštitu su izuzetno nepristupačni tereni u BiH, gdje po pravilu i dolazi do požara. U takvim situacijama, sa zemlje je nemoguće djelovati, zbog čega veliku pomoć imaju od strane MUP-a Republike Srpske i Oružanih snaga BiH. Boban Kusturić, načelnik Uprave za vazduhoplovstvo MUP-a Republike Srpske, kaže za “Nezavisne novine” da na raspolaganju imaju tri helikoptera za gašenje požara.

“Imamo tri helikoptera sa kapacitetom hiljadu litara svaki. Plus imamo i jedan helikopter za izviđanje požara”, pojašnjava Kusturić. Ukoliko bi eventualno stigao poziv za pomoć pri gašenju požara sa nivoa Savjeta ministara BiH ili Oružanih snaga BiH, navodi da će o tome odlučivati Vlada RS.

“Procedura je da se treba obratiti Vladi RS, pa će oni odlučiti o tome”, kazao je Kusturić.

Letjelicama raspolažu i Oružane snage BiH.

Aldin Brašnjić, direktor Federalne uprave Civilne zaštite, kaže da OS BiH imaju četiri helikoptera, a da se najmanje dva koriste kada je to potrebno, što je i rađeno 2024. godine.

“Procedura je da se ide preko Ministarstva sigurnosti BiH, pa Predsjedništva BiH pa na Oružane snage BiH, kako bi angažovali pripadnike Oružanih snaga i njihovu opremu. To je prošle godine jako dobro funkcionisalo, iako je bilo najviše letova. Čak 14 gašenja požara je bilo prošle godine putem helikoptera. Angažovali smo dva puta i EUFOR, jednom i Hrvatsku, tako da imamo dovoljno kapaciteta”, poručuje Brašnjić.

Ipak, on priznaje da se sve ovo mora dodatno ojačati.

“Imamo problem kada su požari na otvorenim prostorima zato što se mora to gasiti samo letjelicama zbog nepristupačnosti prostoru. Drugi veliki problem je što i dalje imamo veliku površinu koja je minirana, opasno je slati ljude na neka mjesta, naročito po tim planinama i šumama i onda se moraju angažovati letjelice”, kaže on za “Nezavisne”.

Podsjeća da je još 2022. godine donesen zaključak o uspostavljanju agencije koja će se samo baviti konkretnim rješenjima za problem požara, ali da ništa nije urađeno.

“Mi smo predlagali da ta agencija u početku bude pri FUCZ, da nabavimo bar dva air traktora, ali onda i sami znamo da bi to svakako bio tehnički problem u smislu angažovanja pilota, jer su njihove plate mnogo veće nego što se može njima dati po zakonu o platama na federalnom nivou. Imamo tih nekih tehničkih problema, ali Vlada se mora odrediti kojom brzinom će to ići”, ističe Brašnjić.

Zato Vladu FBiH nisu čekali u kantonima u Hercegovini. Oni su početkom ove godine nabavili air traktor, koji je iznajmljen od Hrvatske i biće stacioniran u Mostaru.

Pored air traktora, Brašnjić navodi da bi od velike koristi bila i nabavka sistema za brzo otkrivanje požara.

“I tu imamo neke intencije da preko kantona zajedno krenemo u nabavku tih tzv. termalnih kamera koje otkrivaju požare. Radimo na tom planu, ali kao direktor FUCZ-a smatram da to može puno bolje i brže, ali i sami znate koliko je ovdje sve decentralizovano, jer imamo federalnu, pa kantonalnu te državnu upravu”, zaključio je Brašnjić.

Nastavi čitati

Aktuelno