Connect with us

Društvo

DANAS JE VELIKI SVETAC! SPC i vjernici slave Svetu Petku – ovo su običaji vezani za ovaj praznik

Srpska pravoslavna crkva (SPC) i vjernici danas slave praznik posvećen Prepodobnoj mati Paraskevi, poznatoj kao Sveta Petka, koja je jedna od najpoštovanijih svetiteljki u srpskom na-rodu.

Ova svetiteljka uživa veliko poštovanje i kod drugih pravoslavnih naroda, pa i pripadnika drugih vjera. Njoj su posvećeni i brojni srpski hramovi. Mnogi je proslavljaju kao krsnu slavu.

Praznik se slavi svake godine 27. oktobra, odnosno 14. oktobra prema Julijanskom i bogoslužbenom kalendaru SPC.

Vjernici obilježavaju dan kada je Sveta Petka okončala ovozemaljski život.

Sveta Petka živjela je krajem 10. i početkom 11. vijeka prije podjele hrišćanstva.

Sveta Petka je istorijska ličnost svrstana u red svetih i jedna je od najvećih misionarki hrišćanske vjere.

Rođena je u Epivatu, kod Kalitrakije u Maloj Aziji, a prema zapisima srpskog vladike Nikolaja Velimirovića, porijeklom je Srpkinja. Rođena je u imućnoj i veoma pobožnoj porodici. Imala je brata, koji se zvao Jevtimije, i koji se zamonašio veoma mlad, da bi kasnije postao episkop Maditski.

Nakon smrti roditelja, podijelila je sirotinji sve što je imala i zamonašila se u Crkvi Svete Sofije u Carigradu, gdje je dobila ime Paraskeva.

Prema predanju, mnoge godine provela je u pustinji, u postu i molitvi i usamljeničkom životu. Predanje dalje kaže da joj se u snu javio anđeo i uputio u otadžbinu da širi veru Hristovu. Zato je Sveta mati Paraskeva na ikonama je predstavljena u ženskoj monaškoj odeždi, sa krstom i mirtinom grančicom, simbolom mučeništva.

U eparhijama SPC posvećeno joj je oko 250 crkava, a najposjećenija je kapela na Kelemegdanu koja nosi njeno ime i u kojoj se na dan praznika svake godine okuplja desetine hiljade vjernika.

Poštuje se u cijelom pravoslavnom svijetu, a na poklonjenje njenim svetim moštima koje počivaju u Jašiju u Rumuniji dolaze i pripadnici drugih religija, vjerujući u njenu iscjeliteljsku moć.

Žene svih vjera i nacija posebno joj se obraćaju smatrajući je zaštitnicom.

Kult ove svetiteljke kod Srba je dobio na snazi krajem 14. vijeka, poslije Kosovske bitke i u vrijeme početka turske vladavine, kada su mnogi umni i duhovni ljudi našli utočište u srpskoj zemlji.

Mošti
Tokom vremena, njene čudotvorne mošti prenošene su mnogo puta. Na njenom grobu, kaže legenda, događala su se čuda.

Bugarski car Jovan Asen je 1238. godine, po mišljenju jednih, oteo, a po mišljenju drugih, prenio mošti svete Paraskeve u svoj prestoni grad Trnovo.

Kada su Turci osvojili Bugarsku, mošti su prenijete, po zapovijesti sultana Bajazita, u moldavski grad Jaši.

Kneginja Milica uspjela je 1396. da izmoli svetiteljkine mošti i sahrani ih u crkvi Ružici, na Kalemegdanu.

Sultan Sulejman Drugi prenio je mošti Svete Paraskeve 1521. godine u Carigrad.

Konačno, 1641. carigradski patrijarh Partenije poklonio je mošti moldavskom knezu Vasiliju Lupulu, koji ih je prenio u Jaši i položio u Crkvu Sveta tri jerarha, gdje su i danas.

Prve zapise o Svetoj Petki ostavio je Grigorije Camblak, a među njima je i opis prenosa njenih moštiju iz Vidina u Srbiju i do Beograda (1403.godine) i to zaslugom monahinje Jefimije i kneginje Milice koje su dozvolu izmolile od sultana Bajazita.

Vjeruje se da su od vremena despota Stefana Lazarevića mošti sto godina počivale u stijeni pored kalemegdanske kapele i izvora Svete Petke i da su joj na poklonjenje dolazili i pravoslavni i katolici, pa i muhamedanci, tadašnji okupatori Srbije.

Kalemegdanska kapela Svete Petke sagrađena je na izvoru vode za koju se vjeruje da iscjeljuje očne bolesti i u njoj se, kao velika svetinja, čuva mali prst svetiteljke.

Prema narodnom predanju, kapela na Kalemegdanu i crkva Ružica podignute su još u 15. vijeku za vrijeme despota Stefana Lazarevića, ali su porušene za vrijeme turske vladavine.

Današnja kapela, mjesto hodočašća gdje se svake godine na Petkovicu okupljaju mnogobrojni vjernici, izgrađena je 1937. godine prema projektu arhitekte Momira Korunovića.

U novosagrađenoj krstionici uz kapelu Svete Petke obavljaju se krštenja vjernika uz poštovanje izvornog hrišćanskog rituala – pogružavanjem.

Običaji
Sveta Petka posebno je poštovana kao zaštitnica žena svih vjera i nacija, majki i porodilja. Slavi se i kao krsna slava.

I danas, veliki broj ljudi obraća joj se molitvom za pomoć i spas u bolesti i nevoljama. Svetica se često javlja ljudima u snu i govori im šta da rade.

Narodna vjerovanja kažu da na dan Svete Petke ne smije da se pere veš, da se šije, da se radi težak posao, pogotovo to ne treba da rade žene.

Osobe koji imaju neki zdravstveni problem treba da odu u crkvu i umiju se na izvoru ili česmi koji se nalazi u blizini hrama Svete Petke.

U ponekim krajevima običaj je da djevojke pojedu parče slavskog kolača i sačuvaju mrvice kako bi u toku noći mogle da vide svoju sudbinu, odnosno budućeg muža.

Ima još običaja vezanih za ovaj praznik – mlade djevojke treba da beru cvijeće i njime ukrase svoj dom kako bi u njemu cijele godine vladali sloga i mir. Djevojčice treba da obuku nove haljinice kako bi ih pratila sreća u narednoj godini.

Vjeruje se i da ko jednom pozove Svetu Petku u zaštitu, da će se ona opet javiti u njegovom domu, čak i nepozvana, i to uglavnom pred velike nedaće. Najčešće se vjernicima javlja kroz snove.

Molitva Svetoj Petki
Ovo je molitva Svetoj Petki koju možete izgovoriti na ovaj dan, zamolivši je za zdravlje i sreću:

Sveta Petko, Božja svetiteljko, moli Boga za nas. Udostojila si se gledanja lica Božjeg, kao čedo našeg naroda, slavna Petko svetiteljko, pa imamo slobodu tebi govoriti, srodnici našoj, i tebe moliti za spasenje duša naših.

Slava si i pohvala Beogradu, gdje čudotvorna voda tvoja privlači množine mnoge, kao negda Vitezda, i daje slijepima vid, uzetim zdravlje, malaksalim snagu, i svima bodrosti i radosti, Hristova djevice, naša pomoćnice.

Budi i nadalje straža našem prestonom gradu, utvrdi ga u Pravoslavlju, pomozi vjernicima, podigni nedužne i tužne, a usopšim roditeljima našim, braći i deci, izmoli vječni pokoj i vječno spasenje, Sveta Petko, Božja svetiteljko. Svima pomozi, pa i meni ne odmozi. Dobre u dobru složi, i svako im dobro umnoži. Da se kroz tebe proslavi Bog u Trojici, navijek vijeka. Amin.

Related Topics:

Društvo

SPREMITE SE ZA NAGLU PROMJENU VREMENA! Stižu nam minusi i moguć SNIJEG?

U Republici Srpskoj nakratko će doći do stabilizacije vremena u subotu, 5. aprila, kada će biti sunčano sa temperaturom vazduha i do 20 stepeni Celzijusovih, ali će već u noći na nedjelju doći do naglog zahlađenja, rekla je Srni meteorolog Republičkog hidrometeorološkog zavoda Milica Đorđević.

Ona je navela da će kiša u nedjelju ujutro u brdsko-planinskim predjelima preći u susnježicu i snijeg, koji je moguć i u nižim krajevima.

Prema njenim riječima, razvedravanje se očekuje u nedjelju uveče, a u ponedjeljak, 7. aprila, ujutro mraz.

Đorđevićeva je rekla da će početkom naredne sedmice biti hladno uz mraz, dok će porast temperature vazduha uslijediti u utorak i srijedu, 8. i 9. aprila.

– I naredne sedmice biće dosta promenljivo – istakla je Đorđevićeva.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Društvo

USKORO ĆE VASKRS! Ovo je tajna monaha sa Hilandara za savršeno OFARBANA JAJA!

Farbanje jaja na Hilandaru vrši se tradicionalnim metodama koje se prenose s generacije na generaciju. Ove metode nisu samo način da se jaja ukrase, već i izraz duboke vjere i poštovanja prema prazniku Vaskrsenja Hristovog.
Farbanje jaja na Hilandaru je mnogo više od običnog ukrašavanja to je ritual koji spaja vjeru, tradiciju i umjetnost. Prirodne boje i metode izrade uzoraka naglašavaju povezanost s prirodom i Božjim djelom, dok se kroz svakodnevnu praksu prenose vjekovni običaji i pobožnost.

Kako monasi sa Hilandara farbaju jaja za Vaskrs
Jaja koja se farbaju za Uskrs na Hilandaru pažljivo se biraju. Obično se koriste bijela zbog njihove sposobnosti da bolje prime boju. Jaja se prvo detaljno operu u mlakoj vodi kako bi se otklonile sve nečistoće i masnoća koja se nakuplja na ljusci.
Na Hilandaru se koriste prirodni sastojci za farbanje jaja. Najčešće se upotrebljavaju ljuske crnog luka za crvenu boju, cvekla za tamnocrvenu ili purpurnu boju, kurkuma za žutu boju i kopriva za zelenu boju. Biljni sastojci se kuvaju u vodi kako bi se dobio koncentrat boje, piše Žena Blic.
Za crvenu boju
Ljuske crnog luka se stavljaju u veliki lonac sa vodom. Kuvate dok voda ne postane tamnocrvena.

Za žutu boju
Kurkuma se dodaje u ključalu vodu.

Za purpurnu boju
Cvekla se isjecka i kuva dok voda ne postane purpurnocrvena.

Šaranje jaja voskomFOTO: MILIN KUVAR/YOUTUBE/SCREENSHOT
Za zelenu boju

Kopriva se kuva dok voda ne postane zelenkasta.

Jaja se pažljivo stavljaju u tople, ali ne i u ključale boje. Ostavite jaja da se u boji kuvaju najmanje 15-20 minuta, dok ne postignu željenu nijansu. Proces farbanja može da traje i duže, zavisno od toga koji intenzitet boje želite. Nakon što jaja dobiju željenu nijansu, pažljivo ih izvadite iz boje i stavite na papirnate ubruse da se osuše.

Ofarbana uskršnja jaja premažite komadićem slanine ili krpicom namočenom u ulje kako bi dobila lijep sjaj.

Na Hilandaru se, uz farbanje, koriste i listići biljaka i cvjetovi za pravljenje uzoraka. Listići se pažljivo obmotaju oko jaja i pričvršćuju se gazom ili pantljikom prije nego što se jaja stave u boju. Tako biljke stvaraju lijepe prirodne uzorke na jajima.

Vosak se nanosi na jaja prije bojenja pomoću tankih četkica ili igala kako bi se stvorili različiti geometrijski ili religiozni motivi. Nakon bojenja, vosak se otopi toplom vodom, otkrivajući bele uzorke na obojenim jajima.

Na Hilandaru se farbanje jaja obavlja sa velikom poštovanjem i duhovnom predanošću. Pored estetske ljepote, ova tradicija ima duboko duhovno značenje i obilježava Vaskrsenje Hristovo, simbolizujući novi život i obnovu.

Nakon farbanja, jaja se blagosiljaju i koriste tokom Uskršnjeg bogosluženja. Prvo crveno jaje se tradicionalno čuva iznad ikone do naredne godine kako bi štitilo dom i donosilo sreću i blagostanje.

Nastavi čitati

Društvo

PARADOKS KOJI IZAZIVA NEVJERICU! Doktor ima platu 1.930 KM, a POLICAJAC SA SREDNJOM ŠKOLOM 1.878 KM

Povećanje plata policajcima od 30 odsto već danima je tema žustrih rasprava u Republici Srpskoj. Od juče odluka o toj povišici je stupila na snagu, pa sada najniža neto plata policajca sa srednjom školom iznosi 1.878 KM.
Od 1. aprila prosječna neto plata u MUP Srpske iznosiće 2.177 KM, umjesto dosadašnjih 1.691 KM. Najniža neto plata policijskog službenika sa srednjom stručnom spremom iznosiće 1.878 KM – pohvalio se ministar unutrašnjih poslova RS Siniša Karan.

Lijepo je da profesionalci koji “služe i štite” imaju pristojne plate, ali nije baš prijatno saznanje da policajac ili policajka sa srednjom školom, koji su na početku karijere i rade nejjednostavnije policijske poslove, zarađuju više od onih kojio nas liječe, spasavaju iz požara, ili uče našu djecu i omladinu.

Kada uporedimo naniže plate policajaca sa srednjom školom sa zaradama drugih profesionalaca, koji takođe imaju srednjoškolsko obrazovanje i rade zahtjevne poslove od interesa za zajednicu, računica je jasna: policijska službenica na šalteru prolazi bolje od medicinskih sestara, mašinovođa, a u nekim lokalnim zajednicama i od vatrogasaca.
Kako je za Srpskainfo rekao Simo Cvjetković, predsjednik Samostalnog sindikata mašinovođa u Željeznicama RS, osnovna plata mašinovođe je oko 1.000 KM.

– U tih 1.000 KM ugurane su i naknade za noćni rad i rad praznicima i mi smo zbog toga tužili poslodavca. Kad se doda topli obrok, mašinovođa početnik zaradi oko 1.200 KM, kad radi cijeli mjesec – kaže Cvjetković.

Po platama su policajcima najbliži vatrogasci spasioci, ali njihova primanja zavise od grada ili opštine u kojoj rade.
– U Banjaluci najniža plata vatrogasca spasioca iznosi 1.650 KM. Međutim, kad ih poredimo sa policajcima moramo biti pošteni i reći da naši vatrogasci imaju i naknade za topli obrok i prevoz u ukupnom iznosu od skoro 300 KM, što policajci nemaju – kaže Dragan Babić šef Odsjeka za poslove civilne zaštite grada Banjaluka.

Dakle, banjalučki vatrogasci početnici imaju 70-tak maraka više od policajaca istog ranga, ali u nekim lokalnim zajednicama vatrogasci zarađuju manje nego kolege u Banjaluci, pa i manje od policijskih službenika MUP- a RS.

Oni koji zasigurno zarađuju manje nego policajci su medicinske sestre i tehničari. I nakog januarskog linearnog povećanja od 100 KM, te nedavnog povećanja plata od oko 130 KM, medicinari su i dalje potplaćeni, kaže Mirko Šerbedžija predsjednik Sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.
– Medicinske sestre i tehničari sa završenom srednjom školom imaju plate od 1.500 do 1.600 KM – kaže Šerbedžiija za Srpskainfo.

Pojašnjava da takve plate primaju i sestre koje dežuraju na odjeljenjima intenzivne njege, i one koje pomažu u opracionim salama, i babice akušerke, koje porađaju žene, i sve druge sestre i tehničari sa zvršenom srednjom Medicinskom školom.
Kad su u pitanju profesionalci sa fakultetskom diplomom, po potplaćenosti prednjače šumarski inženjeri. Inženjeri šumarstva, koji su na početku karijere i većinu radnog vremena provode na terenu, po šumama i gorama Republike Srpske, zarađuju oko 1.500 KM potvrdili su izvori Srpskainfo iz “Šuma RS”.

Kako saznajemo, ni agronomi i tehnolozi ne prolaze baš najbolje na tražištu rada i veliki broj tih inženjera zarađuje manje nego policajci “srednjoškolci”.

Policijski pozornik koji je tek stupio u službu zarađuje više i od profesora u osnovnim i srednjim školama, te skoro jednako kao univerzitetski nastavnici na početku karijere.

Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS, pojasnio je za Srpskainfo da će nastavnici, i nakon povećanja plata, imati manje od 1.900 KM neto plate.
– Nastavnici u osnovnim školama sa povećanjem plate od 10 odsto imaće platu 1.821 KM, a profesori u srednjim školama 1.854 KM – rekao je Gnjatić.

On nije želio da komentariše plate policajaca, ali je ponovo upozorio da mladi sve rijeđe upisuju “prosvjetarske fakultete”, a pogotovo su rijetki bruscoši spremni da studiraju matematiku, fiziku, hemiju i biologiju. Uopšte, prirodne nauke, kako kaže, nisu popularne.

Nije ni čudo što se mladi ne otimaju za najteže studije, kada znaju da ih nakon diplome čeka ozbiljan posao i mizerna plata.

Uopšte, akademska karijera je danas u Republici Srpskoj mnogo manje unosna nego policijska.

Istina, univerzitetski nastavnici na početku karijere, dakle asistenti i viši asistenti, imaju nešto veću platu od policjaca početnika, ali ipak manja primanja od prosjeka plata u MUP-u RS.

Tako asistent ima neto platu od 1.989 KM, što je čak 111 KM više nego najniža policijska plata.

Viši asistent, dakle univerzitetski nastavnik koji je, u pravilu, ili mladi doktor nauka, ili je nadomak doktorata, zarađuje 2.130 KM mjesečno.

Njegova neto plata je dake za oko 15 odsto veća od najniže policijske plate za kadrove sa SSS, ali je i manja od prosječne plate u MUP RS.
I na kraju, ali ne manje bitni – ljekari, ili kako ih narod zove doktori: ljudi u bijelom koji su vijekovima predmet obožavanja i poštovanja, koji spasavaju živote i koji su najodgovorniji za zdravlje nacije.

Sve ih je manje u Republici Srpskoj, a oni koji još o(p)staju su zatrpani poslom i obeshrabreni sve lošijim uslovima rada.
A plata?

– Doktor početnik ima 1.930 KM, a specijalista sa 15 godina staža 2.450 KM plate – kaže Jovica Mišić, predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske.

Znači, ipak bolje doktor nego policajac? Ili ipak nije tako?

Istina, doktorska početnička plata je za 52 marke veća od one koju prima mladi policajac, koji se zaposlio nakon završene srednje škole. Ali, policajac može nakupiti 6 godina staža, dok mladi ljekar završi medicinu. A to znači da će mu se i plata, vjerovatno, povećati.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno