Ukoliko ne znate odakle da počnete sa štednjom struje, analizirajte svoje troškove, dobro proučite ko su “energetski vampiri” u vašem domu

S obzirom na najavljeno zahlađenje koje nas očekuje do kraja ove nedjelje, mnogi građani koji se griju na struju moraće da uključe grijna tijela kako bi zagrijali domove. To, međutim, najavljuje i veće račune za električnu energiju, što dodatno opterećuje kućni budžet. Ipak, stručnjaci poručuju da uz nekoliko jednostavnih navika i pravilan način korišćenja kućnih uređaja, ušteda može biti značajna.

Minimalna ušteda je do 20 odsto, a ukoliko malo više obratimo pažnju i potrudimo se trošak može biti i upola manji. Ukoliko ne znate odakle da počnete sa štednjom struje, analizirajte svoje troškove, dobro proučite ko su “energetski vampiri” u vašem domu, a uređaji koji generalno najviše troše struju su klima uređaji, bojler, šporet, frižider, sijalice…

Klima
Ukoliko imate klima uređaj u vašem stanu ili kući neka vam praksa bude njihovo isključivanje kada ne boravite u domu. Termostat uvijek podesite na višu temperaturu, tako da ne mora da bude na 23 stepena, na primjer može da bude na 25, to će vam pomoći da uštedite energiju za tri do pet odsto.

Frižider
Električna energija se može uštedjeti i na frižideru pa zato ne bi trebalo predugo otvarati vrata frižidera jer će mnogo toplote ući unutra. Uređaj će u tom slučaju ponovo morati da spusti temperaturu kakva je inače, a za to će povući dodatnu količinu struje.

Bojler
Kako je bojler jedan od većih potrošača, valjalo bi da iskoristite zelenu tarifu i da njime vodu zagrijavate isključivo noću. Jako bitna stvar je i da isti redovno čistite od kamenca, jer sam kamenac usporava proces zagrijavanja što dovodi do veće potrošnje struje.

Sijalice, šporet i rerna
Kod porodica koje imaju više članova čest je slučaj da se svakodnevno pripremaju obroci, pored toga što to oduzima dosta vremena, podrazumijeva i veliku potrošnju struje.

Kada koristite rernu ključno je da izbjegavate njeno otvaranje tokom pečenja, još jedna od mogućnosti je pogodnost koju nude svi moderni uređaji, pa tako i rerna, iskoristite i pecite dva jela u njoj. Time štedite i vrijeme i struju. Ranije je isključite i ostavite jelo da se dopeče na toploti dok se rerna hladi.

Kada govorimo o ringlama i kuvanju hrane na njima, ključna stvar je da veličina šerpe odgovara i velični ringle, da se bespotrebna energija ne bi rasipala, šerpe koje imaju deblje dno, čuvaju energiju jer se hrana u njima brže sprema.

Ključna stvar – prozori
Prozori takođe mogu često da budu odgovorni za gubitak toplote iz prostorije, kao i za veliku potrošnju energije. Ukoliko imate stare prozore zbog kojih dolazi do gubitka toplote postoji par savjeta kako da riješite problem. Provjerite šarke i brave na prozorima. Ponekad su labavi ili jednostavno oštećeni od korišćenja i višegodišnjeg habanja tako je samo neophodno zamijeniti ih. Sljedeći potez koji će vam olakšati zimske dane u prostoru sa starim prozorima je lijepljenje dihtung trake na prozorsko krilo ili ram. Stari prozori vremenom počinju da se vitopere pogotovo ukoliko su od drveta, mada promkmeni oblika ne odoljmevaju ni drugi materijali.

Odškrinut prozor
Možete da stavite i folije na prozore. Folije se postavljaju na stakla i smanjuju protok topline kroz njih što je vrlo važno s obzirom na to da najveća količina toplote iz unutrašnjeg prostora odlazi napolje upravo kroz prozorsko staklo.

Radnici “Željeznica Republike Srpske” obustavili su rad noćas kako smo i najavili, kazao je Dragan Peulić, predsjednik Samostalnog sindikata saobraćajno-transportne djelatnosti “Željeznica Republike Srpske”.

Dodao je da su noćas u minut poslije ponoći otpravnici vozova u stanicama Banjaluka i Doboj obustavili rad zbog neisplaćene plate i doprinosa za mjesec avgust pred polazak prvog voza iz stanice Novi Grad.

“I radnici stanice Novi Grad se priključili obustavi, jutros od 7 sati u stanicama Doboj, Banjaluka, Omarska i Novi grad svo osoblje stoji na peronima stanica i odbija rad do uplate plate za avgust”, kazao je Peulić.

Pojasnio je da konkretno u Banjaluci štrajkuju otpravnici, manevristi, mašinovođe, radnici Zopa, radnici OSV-a, radnici kolske službe, pregledači kola…

“Odnosno preko 90 odsto ljudi u dnevnoj smjeni, sem šefova sekcija i inženjera iz sekcija njima je dobro oni vrše pritisak i zovu nam policiju koja je došla, konstatovala da je unutrašnja stvar u preduzeću” kaže Peulić.

Cijena junetine u Republici Srpskoj dostigla je rekordan nivo, pa je za kilogram mesa bez kosti trenutno potrebno izdvojiti i do 27 maraka.

Prema riječima naših sagovornika, uzrok ovakvoj situaciji leži u višegodišnjem prekomjernom izvozu, kao i drastičnom smanjenju stočnog fonda, ali ističu da se zbog cijele situacije mogu očekivati i više cijene ovog mesa.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, ističe da se na ovaj problem upozorava već 15 godina, ali da nadležni nisu reagovali.

“Na kraju shvatamo da je možda i postojala namjera da se uništi domaća proizvodnja, kako bi se otvorio prostor za plasman mesa sumnjivog kvaliteta iz uvoza na naše tržište. Sama politika podsticaja, bez adekvatnog uređenja spoljnotrgovinskog sektora, ne može dati značajne rezultate. Jednostavno, kroz podsticaje ne možemo nadoknaditi štetu koju nanosi prekomjeran uvoz”, rekao je Marinković.

Dodaje da domaća proizvodnja junetine danas pokriva manje od 20 odsto potreba tržišta, dok je prije samo nekoliko godina taj procenat bio oko 35.

“Ljudi su izgubili interesovanje da se bave stočarstvom, jer se ne vidi ekonomska računica. Došli smo u situaciju da gotovo i nemamo domaće proizvodnje, a meso plaćamo kao da je u pitanju luksuz. Kilogram žive vage junetine sada košta oko osam KM, a ono što zabrinjava jeste da ponuda ne postoji, pa je realno očekivati da će cijene i dalje rasti”, naglašava Marinković.

Zaključuje da je neophodno hitno pokrenuti ozbiljne mjere za podizanje domaće proizvodnje i zaštitu domaćih proizvođača, ukoliko se želi zaustaviti dalja propast sektora stočarstva.

Draško Banjac, predsjednik Udruženja farmera RS, kaže da se stočni fond ne može planirati za godinu ili dvije, već unaprijed pet do 10 godina.

“Gubimo seosko stanovništvo, mladi odlaze, nema ko da radi. Brisel diktira stanje, nije to do nas. Cijene junetine je osam maraka, ali veoma je malo ponuda”, kazao je Banjac.

Da je prava sreća doći do junetine, kaže i vlasnik lanca banjalučkih mesnica “Kod Laze” Lazo Šešić, koji navodi da je situacija na terenu izuzetno teška.

“Cijena žive vage je osam maraka plus PDV (9,36). Nekada nije problem ni cijena, ali veoma je malo robe na tržištu. Mnogi farmeri odustali su od proizvodnje zbog niske cijene koja je bila prošle godina”, kazao je Šešić.

Pojašnjava da će upravo zbog toga doći do rasta cijena ovog mesa u narednom periodu.

“Još ne znamo za koliko će cijene ići prema gore, ali do skoka će svako doći”, kazao je Šešić.

U mesnicama se cijene junetine kreću od 19 do 27 maraka po kilogramu.

“Pa tako juneći but košta 27 maraka, dok junetina sa kosti iznosi 19 maraka”, kazali su iz jedne banjalučke mesnice.

Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, u ponedjeljak je sa predstavnicima mesoprerađivačke industrije iz Federacije BiH (FBiH) razmotrio aktuelna pitanja, naglasio je da je otkup domaće proizvodnje iz Republike Srpske, FBiH i Brčko distrikta primarni preduslov za razgovore o potencijalnom smanjenju troškova prilikom uvoza mesa za preradu sa tržišta trećih zemalja.

Istakao je da bi se ova olakšica odnosila isključivo na registrovane objekte iz mesoprerađivačke industrije.

“Možemo razgovarati o nekoliko modela kako bismo smanjili troškove za uvoz mesa za preradu, ali je osnovni uslov otkup domaće proizvodnje. Razumijem problem mesoprerađivača i važno je da sačuvamo njihove kapacitete, ali prioritetno moramo voditi računa o našim primarnim proizvođačima, kako ih ne bismo na bilo koji način ugrozili. Zato naglašavam da je otkup domaće proizvodnje uslov za dalje razgovore”, naglasio je Košarac.