U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) se očekuje umjereno do pretežno oblačno i hladno vrijeme, a u višim predjelima ujutro slab mraz.

Na zapadu će biti svježije uz povremenu kišu, a u ostalim predjelima uglavnom suvo i malo toplije uz sunčane periode, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Kasnije poslije podne oblačno i vjetrovito, padavine će postepeno jačati na zapadu i jugu, a uveče i tokom noći na nedjelju padavne će zahvatiti većinu predjela. Padaće kiša, a u brdsko-planinskim predjelima snijeg.

U prvom dijelu dana duvaće slab vjetar, a popodne i uveče umjeren ponegdje i jak, sjeverni.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od minus jedan do tri, na jugu do sedam, u višim predjelima od minus četiri, a dnevna od 10 na zapadu do 18 na istoku, u višim predjelima na zapadu od pet Celzijusovih stepeni.

Sezona grijanja u Prijedoru produžava se zbog vremenskih prilika i niskih temperatura, najavio je vršilac dužnosti direktora prijedorske “Toplane” Duško Miletić.

On navodi da će se gradsko grijanje u Prijedoru nastaviti do momenta dok temperature ne budu dovoljno visoke kako građani ne bi trpjeli hladnoću.

– Toplana AD Prijedor produžiće sezonu grijanja u dogovoru sa gradonačelnikom. Želimo da naši korisnici imaju tople domove, iako je szona zvanično završena, naglasio je Miletić.
Sezona grijanja inače traje od 15. oktobra do 15. aprila, a u zavisnosti od temperature vazduha može početi prije i završiti se kasnije.

Od subote slijedi novo naoblačenje i padavine. Na planinama, i u većem dijelu Bosne biće čak i snijega ili susnježica, a u Hercegovini se očekuje kiša.

Jutarnji minusi izvjesni su na planinama, pa će tako u Kneževu sutra ujutru temperatura biti minus 3. Slab mraz je moguć do sredine naredne sedmice, kada se očekuje blagi porast temperature.

Minimalne temperature zraka variraće između minus 2 i plus 3, na jugu Hercegovine do 8 stepeni. Najviše dnevne temperature u BiH biće između 3 i 8 stepeni, na jugu do 14.

U periodu od 26. aprila do kraja mjeseca zadržaće se nestabilno vrijeme. Kiša je moguća svaki dan, većinom u vidu kratkih pljuskova.

Međunarodni monetarni fond (MMF) povećao je prognozu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) Bosne i Hercegovine na 2,5 odsto za tekuću godinu.

U odnosu na oktobar prošle godine, MMF je prognozu povećao za 0,5 odsto.

Kako su naveli iz ove finansijske institucije, procjenjuje se da je ekonomija u prethodnoj godini rasla 1,8 odsto.

“Očekujemo da će inflacija u ovoj godini usporiti na tri odsto sa 6,1 odsto prošle godine. Deficit tekućeg računa projiciran je na 4,5 odsto BDP-a u ovoj godini, u odnosu na 4,3 odsto BDP-a u 2023. godini”, navodi se u posljednjem izvještaju MMF-a.

Dodali su da se rast pokazao otpornim uprkos kontinuiranim negativnim uticajima rata u Ukrajini i na putu je da ojača počevši od ove godine, iako će ta stopa rasta biti ispod prosjeka.

“Inflacija je nastavila trend opadanja, ali pritisci izazvani povećanjem plata ne prestaju. U fokusu fiskalne politike trebalo bi da bude ponovno uspostavljanje održivosti kroz obuzdavanje tekuće potrošnje, uz istovremeno očuvanje investicijskih izdvajanja koja će podstaknuti rast. Oba entiteta suočavaju se s velikim potrebama za finansiranjem koje se vjerovatno neće moći podmiriti samo na domaćem tržištu i trebaju pripremiti planove u slučaju nedovoljnog finansiranja”, kazali su iz Međunarodnog monetarnog fonda.

Siniša Pepić, doktor ekonomske diplomatije, rekao je za “Nezavisne novine” da su povećanje prognoze rasta BDP-a i smanjenje inflacije pozitivni znakovi za ekonomiju Bosne i Hercegovine, jer ukazuju na potencijalni rast i stabilnost.

“Međutim, visoki pritisci na budžete zbog povećanja plata mogu predstavljati izazov jer mogu dovesti do deficita i nekontroliranog rasta javnog duga. Prognoze MMF-a, iako nisu uvijek potpuno tačne, mogu pružiti korisne smjernice jer se temelje na analizi različitih ekonomskih faktora. Slabljenje inflacije obično dovodi do stabilizacije ili pada cijena, ali to zavisi od drugih faktora kao što su troškovi proizvodnje i potražnja”, naglasio je Pepić.

Ekonomista Slaviša Raković poručuje da prognoze MMF-a treba uzeti sa rezervom.

“Nekoliko pokazatelja nije u skladu sa ovom prognozom, a prije svega industrijska proizvodnja. Takođe, pogrešno je tvrditi da sada plate vrše inflatorni pritisak kada se lako da izračunati koliko zaostaju u rastu za inflacijom, a takođe i koliko zaostaju u odnosu na rast budžetskih prihoda”, istakao je Raković.

Prema njegovim riječima, ne treba očekivati pad cijena zbog zaustavljanja inflacije.

“Naročito će biti interesantna pozicija u trećem kvartalu kada bi trebalo da hrana sezonski bude jeftinija”, zaključio je Raković.