Čuveni svjetski lanac kafeterija „Starbaks“ donio je odluku da u narednim danima zatvori oko 250 objekata zbog finansijske neisplativosti i reorganizacije poslovanja.
„Starbaks“ će u narednim danima zatvoriti oko 250 lokala, jer ovaj lanac kafeterija nastavlja da smanjuje broj objekata u okviru napora za reorganizaciju poslovanja.
Pogođene lokacije nisu „pružile iskustvo koje želimo za kupce i partnere“ ili nisu bile finansijski isplative, navodi se u saopštenju kompanije. Ukupno, zatvaranja čine oko jedan odsto „Starbaksove“ mreže na ovom tržištu, koje broji oko 18.000 lokacija. Izvršni direktor Brajan Nikol najavio je sličan broj zatvaranja prije godinu dana, uz korporativna otpuštanja, kao dio plana restrukturiranja vrijednog milijardu dolara. On predvodi višegodišnji plan za obnovu poslovanja i povratak „Starbaksa“ na staze rasta. U okviru tog plana predstavljeno je renoviranje kafeterija, poboljšana usluga i pojednostavljen meni.
Prema izvještaju objavljenom u četvrtak, „Starbaks“ će pretrpjeti oko 300 miliona dolara troškova u vezi sa zatvaranjima, od čega 200 miliona dolara odlazi na prijevremene raskide zakupa i otpremnine za zaposlene.
Spisak lokacija koje se zatvaraju nije odmah objavljen. Kupci će ovog vikenda početi da viđaju obavještenja na pogođenim kafeterijama, a zatvaranja će biti ažurirana i u aplikaciji.

„I dalje smo uzbuđeni zbog značajnih prilika za dugoročni rast koje su pred nama“, napisao je operativni direktor Majk Grams u pismu zaposlenima, dodajući da kompanija „aktivno razvija snažan plan novih kafeterija i ostaje posvećena rastu“.
Ipak, predviđa se da će „Starbaks“ ove fiskalne godine otvoriti samo oko 440 novih lokacija širom svijeta, što je pad u odnosu na ranije najavljenih 600 do 650 otvaranja, navodi se u izvještaju.
Prodaja „Starbaksa“ vratila se na putanju rasta prije oko godinu dana, a prodaja u postojećim lokalima skočila je za 7,9 odsto tokom posljednjeg kvartala.
Nikol je u julskom izvještaju o zaradi rekao da je to „bio kvartal kada je naš zamah postao zaista mjerljiv“, piše Mondo.rs.

Snažna eksplozija potresla je turistički kvart Plaka u Atini. Srušila se stara zgrada, a najmanje dvije osobe su povrijeđene.

Snažna eksplozija potresla je jutros turistički kvart Plaka u Atini, u blizini Akropolja, pri čemu se srušila jedna zgrada, a najmanje dvije osobe su povrijeđene, saopštile su grčke vlasti.

Eksplozija se dogodila u staroj dvospratnoj zgradi u istorijskom dijelu Atine, koji se nalazi u podnožju Akropolja, jednog od najpoznatijih antičkih spomenika u Grčkoj.

View this post on Instagram

A post shared by Greek City Times (@greekcitytimes)

Usljed eksplozije zgrada se srušila, dok su oštećeni i susjedni objekti, prenosi Asošiejted pres.

Vatrogasci su iz susjedne zgrade spasili dvije žene, koje su potom prevezene u bolnicu. Prema navodima lokalnih medija, u eksploziji je lakše povrijeđen i jedan prolaznik.

Policija je ogradila područje oko mjesta događaja, dok spasilačke ekipe provjeravaju da li se u srušenoj zgradi ili okolnim objektima nalazi još osoba.

Uzrok eksplozije za sada nije zvanično potvrđen.

Lokalni mediji navode da se kao mogući uzrok ispituje curenje gasa, ali će konačne okolnosti biti poznate nakon završetka istrage.

Švajcarci u nedjelju glasaju o inicijativi kojom bi vojna neutralnost zemlje bila trajno upisana u Ustav.

Švajcarci će u nedjelju glasati o prijedlogu kojim bi se tradicionalna neutralnost zemlje dodatno učvrstila u Ustavu, a očekuje se da će ga većina birača odbaciti. Istovremeno, postoji bojazan da bi takav ishod mogao biti protumačen kao odustajanje od principa neutralnosti.

Švajcarci u velikoj mjeri podržavaju neutralnost svoje zemlje, ali je inicijativa kojom bi se precizna i stroga definicija neutralnosti unijela u Ustav otvorila duboke podjele oko toga šta ta neutralnost zapravo podrazumijeva.

Tokom burne javne rasprave djelovalo je kao da se na referendumu odlučuje i o samom shvatanju švajcarskog identiteta.

Dok su prva istraživanja javnog mnjenja ukazivala na neizvjestan ishod, posljednja dva istraživanja, objavljena prošle nedjelje, pokazuju da jasna većina birača, više od 60 odsto, namjerava da posluša preporuku vlade i glasa protiv inicijative.

Tradicionalna pozicija Švajcarske zasniva se na vojnoj neutralnosti uz snažne odbrambene kapacitete, ali je ruska invazija na Ukrajinu ponovo otvorila pitanje u kojoj mjeri Bern treba da se uzdržava od uključivanja u međunarodne sukobe.

Nezadovoljna odlukom Berna da podrži ekonomske mjere pritiska Evropske unije protiv Rusije, organizacija Pro Switzerland, koja se zalaže za veći suverenitet zemlje, prikupila je dovoljno potpisa da, u skladu sa švajcarskim sistemom neposredne demokratije, pokrene referendum o jačem ustavnom utemeljenju neutralnosti.

“Izgubili smo svoj put”
“Posljednjih godina izgubili smo svoj put jer smo zauzeli veoma čvrst stav prema Rusiji, dok smo, s druge strane, zauzeli krajnje blagu poziciju prema Izraelu”, rekao je bivši švajcarski diplomata Žan-Danijel Ruš agenciji AFP na skupu podrške inicijativi.

“Ovo je prilika da vratimo kredibilitet našoj neutralnosti.”

Moskva, koja je kritikovala Švajcarsku zbog priključivanja sankcijama EU i optuživala Bern da je napustio politiku neutralnosti, pozdravila je inicijativu. Njeni protivnici je nazivaju “proruskom”.

“Vladimir Putin bi zadovoljno trljao ruke kada bismo prihvatili ovu inicijativu”, upozorio je socijalistički poslanik Samjuel Bendahan tokom nedavne debate.

Prijedlog predviđa da Ustav garantuje da će neutralnost Švajcarske biti “naoružana i trajna”.

Švajcarska, čija neutralnost datira još iz 1516. godine i koja je međunarodno priznata od 1815, time bi bila spriječena da uspostavlja čvršće veze sa NATO-om. Takođe bi bilo isključeno članstvo u bilo kakvom vojnom savezu, osim u slučaju da sama zemlja bude napadnuta.

Prijedlogom bi se takođe zabranilo uvođenje sankcija, osim kada ih odobre Ujedinjene nacije.

Sve strane u debati tvrde da žele da očuvaju neutralnost Švajcarske.

Međutim, vlada i parlament odbacili su prijedlog uz obrazloženje da je previše rigidan i da bi u trenutku sve većih geopolitičkih tenzija ograničio prostor zemlje za diplomatsko djelovanje.

“Određeni stepen fleksibilnosti”
“Neutralnost se oduvijek primjenjivala uz određeni stepen fleksibilnosti”, rekao je švajcarski ministar spoljnih poslova Ignacio Kasis tokom nedavne televizijske debate.

On je istakao da Švajcarska nema namjeru da ukine zabranu izvoza oružja zemljama koje su uključene u sukobe, ali je naglasio da “neutralnost ne znači ravnodušnost”.

Švajcarska, rekao je, „neće zatvarati oči kada vidi kršenje međunarodnih pravila koja nam omogućavaju da živimo u miru”.

Gotovo sve velike političke stranke takođe se protive inicijativi.

Jedini izuzetak je desničarska populistička Švajcarska narodna partija (SVP), koja je od samog početka blisko povezana sa inicijativom.

Ipak, među njenim pristalicama ima ljudi različitih političkih opredjeljenja.

Samjuel Somaruga, ljekar koji tvrdi da nije politički opredjeljen, a koji je sin istaknute socijalističke senatorke i unuk nekadašnjeg predsjednika Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, jedan je od najistaknutijih zagovornika inicijative.

On je za AFP rekao da strahuje da će Švajcarska “potonuti” ukoliko ne usvoji strogu definiciju neutralnosti i upozorio da bi u suprotnom na međunarodnom planu moglo biti shvaćeno da je zemlja “odustala od svoje neutralnosti”.

Bez jasno definisanog neutralnog statusa, smatra on, Švajcarska bi mogla biti uvučena u NATO i izgubiti povlašćeni položaj posrednika, kao i značajnu ulogu domaćina međunarodnih organizacija i pregovora.

“Mislim da, ako glasamo protiv, rizikujemo da to izgubimo”, rekao je.

Prema istraživanjima javnog mnjenja, Švajcarci bi u nedjelju trebalo da odbace i drugu inicijativu na referendumu, kojom se predlaže povećanje stope samodovoljnosti zemlje u proizvodnji hrane na 70 odsto, sa 42 odsto, koliko je iznosila 2024. godine.