Connect with us

Uncategorized

Dani prolaze, glasovi još nisu prebrojani “Ovo bi mogao biti definitivni KRAH DEMOKRATIJE u BiH”

Prije sedam dana građani BiH su glasali, a glasovi još nisu prebrojani. Opozicija u Republici Srpskoj tvrdi da je pokradena, najavljuje nove proteste i traži ponavljanje izbora za funkciju predsjednika RS, mada, po ažuriranim podacima CIK, Milorad Dodik ubjedljivo vodi u odnosu na kandidatkinju opozicije Jelenu Trivić.

Ipak, zanimljivo je da je broj nevažećih listića za ovaj nivo izbora veći od 34.000, dok je razlika između Dodika i Trivićeve oko 28.000 glasova.

Sve ovo, ocjenjuju politikolozi, svjedoči o korumpiranosti izbornog procesa, nesposobnosti administracije zadužene za provođenje izbora, ali i o beskrupuloznoj i ne baš legalnoj borbi stranaka i kandidata za vlast.

Politička analitičarka Tanja Topić kaže da bismo mogli svjedočiti paradoksu kakav još nije viđen na političkoj sceni u BiH.

Ako nastavimo ovakvim tempom, brojanje glasova bi moglo potrajati duže nego što je do sada trajalo formiranje vlasti na nivou BiH. Očigledno je da BiH, u svakom pogledu, ima vremena na pretek – kaže Topićeva za Srpskainfo.

Ovakva situacija, dodaje ona, još je jedan dokaz da građani nemaju povjerenja u procedure i institucije.

Uostalom, prve rezultate smo ionako dobili od političkih partija, a ne od institucije nadležne za provođenje izbora. To je dovoljna ilustracija da živimo u partokratiji – objašnjava Topićeva.

Navodi da Centralna izborna komisija BiH neće da prizna svoje propuste, pa su krivicu prebacili na biračke odbore. Razočarana je, kaže, i ponašanjem predstavnika međunarodne zajednice, kada su u pitanju izbori u BiH.

– Žalosno je što je međunarodna zajednica uložila ogroman novac u tobožnju demokratizaciju BiH, a cinično je da su na kraju i oni sami zadovoljni standardima za koje se u njihovim zemljama smatra da su u rangu afričkih zemalja – kaže Tanja Topić.

Ona smatra da je teško očekivati da CIK BiH donese odluku o ponavljanju izbora u cijeloj Republici Srpskoj za nivo predsjednika RS, jer bi se, kako ističe, time dovele u pitanje “idilične ocjene iz pojedinih krugova”, po kojima su minuli izbori u BiH bili “praznik demokratije”.

– Moguće se da se ponove izbori za pojedina mjesta i sredine, kako bi se provjerili neki ekstremni slučajevi, poput velikog broja iznenada oslijepelih birača – zaključuje Tanja Topić.

I politikolog Darko Kuzmanović saglasan je sa ocjenom da izbori neće biti ponovljeni u cijeloj Republici Srpskoj, ali smatra da bi se u nekim lokalnim zajednicama, poput Doboja, Zvornika ili Prijedora, to moralo desiti.

Ovaj izborni ciklus će imati svoje drugo poluvrijeme, ako CIK bude odlučivao u skladu sa zakonom. Neponavljanje izbora u pojedinim lokalnim zajednicama ili na pojedinim biračkim mjestima, gdje su nepravilnosti bile očigledne, bio bi definitivni krah i za demokratiju i za građanska prava ljudi koji žive u Srpskoj – smatra on.

ZAŠTO JE ALEKSANDAR VUČIĆ SUZDRŽAN
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je juče izjavio da će sačekati konačne rezultate CIK za izbor predsjednika Republike Srpske, pa će tek nakon toga “čestitati onome koga CIK proglasi pobjednikom”.

– Vučić je očito postao suzdržan u iskazivanju bratske ljubavi prema funkcionerima iz RS. U izbornoj noći Dodik nije htio proglasiti izbornu pobjedu dok ne dobije zvaničnu potvrdu iz CIK, a Vučić neće da čestita pobjedniku, dok CIK ne potvrdi rezultate. Tako CIK, zahvaljujući Dodiku i Vučiću, postade institucija od povjerenja – kaže Tanja Topić.

Društvo

SAMO ZA HRABRE! Gradina dobija viseći čelični most, 140 metara straha i adrenalina!

Avanturistički kompleks na lokalitetu Gradina, nadomak Bosanske Krupe, uskoro će dobiti još jedan adrenalinski sadržaj, a radi se o prekrasnom visećem mostu iznad kanjona rijeke Une.

Implementator ovog projekta je Klub adrenalinskih sportova iz Bosanske Krupe, a zahtjevan posao povezivanja dvije litice čeličnim sajlama i nogostupima, na visini od oko 100 metara, izvode članovi Kluba ekstremnih sportova “Škorpio” iz Zenice.

Ovaj klub se bavi izgradnjom ovakvih elemenata planinarske infrastrukture, pa su tako sličan viseći most nedavno izgradili i na planini Mulež, nadomak Sanskog Mosta.

“Na pomolu je nešto zaista posebno, a radi se o 140 metara dugom visećem ferata mostu. Idejni začetnik Denis Džajić, osnivač i voditelj Kluba adrenalinskih sportova Bosanska Krupa, zaslužuje sve čestitke, prije svega na hrabrosti da se upusti u ovakve izazove, a potom i na istrajnosti i da ih realizuje, uz svesrdnu pomoć prijatelja i probrane ekipe koja zajedničkim snagama, idejom i voljom ostvaruje rezultate vrijedne divljenja”, navode iz zeničkog kluba.

Dodaju kako su ovaj projekat i njegova atraktivnost prava rijetkost, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i šire, te da im je kao izvođačima čast i ponos biti dio ovako divne priče.

Završetak radova na ovome megamostu, kako navode, očekuje se do polovine ljeta.

Inače, treba istaći kako je prije dvije godine na istom lokalitetu izgrađen i jedan od najatraktivnijih zip lajna u Bosni i Hercegovini.

Sa strmim nagibom od gotovo 12 posto i dužinom od 230 metara, ovaj zip lajn nudi nevjerovatnu brzinu i do 65 kilometara na sat, te jedinstven adrenalinski doživljaj.

 

Nastavi čitati

Društvo

NAFTA NA IVICI EKSPLOZIJE! Ormutski moreuz pod prijetnjom, u BiH strahuju od novog UDARA NA DŽEP!

Zatvaranje Ormuskog moreuza moglo bi izazvati snažan energetski šok i lančanu reakciju rasta cijena širom svijeta, a naši sagovornici upozoravaju da ni BiH neće ostati pošteđena.

Prema njihovim riječima, posljedice bi bile višestruke – od rasta cijena goriva do poskupljenja osnovnih životnih namirnica.

Ormutski moreuz je jedan od najvažnijih naftnih puteva na svijetu, kroz njega se transportuje oko 20 do 25 odsto ukupne svjetske trgovine naftom.

Milenko Stanić, ekonomista, ističe da bi potencijalno zatvaranje Ormuskog moreuza moglo imati značajne posljedice i za naše tržište naftnih derivata, s obzirom na to da oko 20 do 25 odsto svjetske trgovine naftom prolazi upravo tim pravcem.

“Iskustvo nam govori da kada cijene nafte krenu rasti, dolazi do lančane reakcije i drugi počinju da koriguju cijene naviše”, naglašava Stanić i dodaje da kada se desio pad cijena na svjetskim berzama, uprkos očekivanjima, nije bio vidljiv na domaćem tržištu.

“Iako je cijena nafte znatno pala na svjetskom tržištu tokom protekle godine, taj pad se nije odrazio na cijene drugih proizvoda koji zavise od nafte ili u čijoj proizvodnji ona učestvuje. Dakle, kada cijene idu dolje, efekti su gotovo nevidljivi, ali kada krenu gore, brzo se prilagodimo”, pojašnjava Stanić.

Dodaje da je i u BiH već sada vidljiv uticaj globalnih dešavanja na cijene goriva.

“Čak i ako dođe do smirivanja tenzija između Irana i Izraela, energetika će i dalje ostati jedan od faktora koji će dugoročno održavati visoke cijene. To će se svakako odraziti na cijene proizvoda u BiH i dodatno ugroziti životni standard stanovništva”, upozorava Stanić.

Ekonomista Admir Čavalić rekao je za “Nezavisne novine” da bi eventualno zatvaranje Ormuskog moreuza imalo direktan uticaj na rast cijena nafte i naftnih derivata na domaćem tržištu.

“To bi bio šok od kojeg se ne bismo mogli brzo oporaviti niti ga izbjeći. Indirektno, takav poremećaj bi imao uticaj i na ostale troškove u proizvodnim lancima. Dakle, mogući su posljedični rast cijena finalnih proizvoda i usluga”, pojasnio je Čavalić.

Dodaje da bi, ako se najcrnji scenariji obistine i dođe do zatvaranja ovog moreuza, to predstavljao energetski šok kakav nije viđen u posljednjih nekoliko decenija, a koji bi se neminovno odrazio i na tržište Bosne i Hercegovine.

“U tom slučaju došlo bi do porasta cijena osnovnih životnih namirnica koje uvozimo, a koje, iako ih dijelom proizvodimo, i dalje zavise od globalnih lanaca snabdijevanja. Sve to bi u kratkom roku povećalo troškove i dovelo do novog pritiska na standard građana”, zaključuje Čavalić.

I ekonomista Igor Gavran kaže da bi to dovelo do znatnog povećanja cijena nafte i smanjenja dostupnih količina na tržištu pa samim tim i rasta cijena goriva, uključujući i bh. tržište.

“Tada bi, naravno, što opravdano, što neopravdano, i mnogi drugi iskoristili priliku za povećanje svojih cijena pravdajući to rastom troškova goriva i transporta”, kazao je Gavran.

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, izjavio je za “Nezavisne novine” da će trenutna dešavanja sasvim sigurno imati posljedice i po BiH.

“Ako dođe do stvarnog zatvaranja možemo očekivati i dramatičnije promjene kada je riječ o cijeni nafte”, upozorava Bečarević.

Pojašnjava da oko 20 odsto ukupne svjetske trgovine naftom prolazi upravo kroz ovaj strateški prolaz, što ga čini izuzetno važnim za stabilnost globalnog tržišta energenata.

“Nama preostaje da ispratimo odluke Irana. Ako se desi potpuno zatvaranje ovog moreuza, realno je očekivati skok cijena nafte na svjetskom tržištu, a samim tim i rast cijena na domaćim benzinskim pumpama”, kaže Bečarević.

Ističe da bi ovakav potez pogodio globalna tržišta bez izuzetka jer nijedna ekonomija ne može ostati imuna na ovakav poremećaj u lancima snabdijevanja.

“Niko ne može tačno predvidjeti razmjere, ali je gotovo sigurno da bi uslijedio rast cijena svih proizvoda u čijoj proizvodnji se koristi nafta kao ulazna komponenta. Drugim riječima, poskupjela bi široka lepeza robe i usluga”, zaključuje Bečarević.

Nastavi čitati

Uncategorized

BOROVNIČKI BUM KOD BIHAĆA! Porodica iz Vikića očekuje REKORDAN UROD, berba u punom jeku, 20 TONA SLATKOG BLAGA!

U toku je berba borovnica na najvećoj plantaži ovog bobičastog voća u Unsko-sanskom kantonu, koja se nalazi u selu Vikići, nadomak Bihaća, a ove godine očekuje se veoma dobar urod.

Plantaža pripada porodici Sušić i podignuta je prije devet godina na površini od oko 2,5 hektara zemljišta, kada je zasađeno više od 600.000 komada sadnica.

“Berba će se odvijati u narednih mjesec dana, ova godina je veoma dobra, nije bilo niskih temperatura, što znači da su vremenski uslovi bili optimalni i sve se to odrazilo na urod. Ono što je problem i ove godine jeste kako plasirati proizvode na tržište, a to se posebno odnosi na svježu borovnicu”, kaže Elmin Sušić, jedan od vlasnika plantaže.

Prema njegovim riječima, svi koji žele kupiti plodove svježe borovnice mogu doći i nabrati plodove na lokalitetu plantaže.

Dodaje kako su u ovaj porodični posao uključeni svi članovi porodice, a angažuje se i lokalna radna snaga.

“Radi se o organskoj proizvodnji, a posao oko uzgoja zahtijeva rad i trud tokom cijele godine. Potom, sve to staje u ovih mjesec dana berbe kada se danonoćno radi. Plodovi koji se ne uspiju prodati odlaze u preradu i pretvaraju se u sok, pekmez i ostale prerađevine”, kaže Sušić.

Inače, ova godina bi trebalo da bude rekordna kada se radi o urodu i očekuje se više od 20 tona kvalitetnih bobičastih plodova.

Zahvaljujući saradnji s domaćim i međunarodnim organizacijama, Sušići su u proteklom periodu uspjeli nabaviti hladnjaču i proizvodnu liniju za preradu borovnica, te su podigli i mrežu koja biljke štiti od leda i ptica.

“Radi se o potpuno zdravom i ekološkom proizvodu jer se borovnica uzgaja na potpuno organskoj bazi, bez upotrebe bilo kakvih hemijskih preparata u saksijama s posebnom vrstom zemlje”, kaže Sušić.

Dodaje kako se posljednjih godina na evropskom tržištu pojavila velika potražnja za plodovima borovnice, a prednost te kulture je da na našim prostorima dospijeva u junu i julu, kada zbog nestašice na tržištu dostiže visoku cijenu.

Također, borovnica ima duži period branja, što omogućava bolju organizaciju i iskorištenost radne snage. U posljednjih nekoliko godina određeni broj proizvođača voća u Unsko-sanskom kantonu se, zbog problema u proizvodnji i plasmanu drugih vrsta voća, odlučio preusmjeriti na uzgoj borovnice, pa se procjenjuje kako je pod ovom kulturom trenutno desetak hektara zemljišta.

Nastavi čitati

Aktuelno