Connect with us

Društvo

Decenija prepolovila broj studenata: Iz godine u godinu fakulteti u Srpskoj imaju sve manje brucoša

Sve manji broj učenika, masovan odliv stanovništva u inostranstvo kao i pad interesovanja mladih za studije samo su dio razloga što iz godine u godinu fakulteti u Srpskoj imaju sve manje brucoša, a koliko je stanje zabrinjavajuće svjedoči podatak da je za deceniju prepolovljen broj diplomaca i upisanih studenata.

Nova akademska godina na dva javna univerziteta u Srpskoj počela je juče, a amfiteatri ni izbliza nisu puni kao ranije. Pad broja studenata koje bilježe visokoobrazovne ustanove u Srpskoj najbolje se vidi iz podataka Republičkog zavoda za statistiku, prema kojima je u protekloj akademskoj godini bilo ukupno 24.807 studenata što je gotovo duplo manje u odnosu na akademsku 2011/2012. kada je bilo ukupno 46.567 vlasnika indeksa.

Takav trend prati i broj diplomaca pa je tako lani studije završilo 3.585 njih, dok je ta brojka prije deceniju dostigla 7.855.

Univerzitetski profesor i demograf koji se godinama bavi problematikom broja upisanih studenata Stevo Pašalić kaže da su razlozi za ovakvo stanje brojni i višesložni, te da porazna demografija koja je godinama izgovor za loše upisne rezultate nije jedini krivac.

Pad broja studenata iz godine u godinu jeste očekivan shodno broju upisanih osnovaca i srednjoškolaca, to je tipična posljedica demografije, ali veoma mnogo mladih odlazi na studije van granica, pogotovo u Srbiju. Na tamošnjim fakultetima sada ima blizu 6.000 naše djece – priča Pašalić.

Pad je, prema njegovim riječima i posljedica gubitka interesovanja mladih za studiranje, jer im je visoko životni standard u inostranstvu primamljiviji od učenja.

– To je još jedan od ključnih razloga zašto su amfiteatri sve prazniji. Zapad je otvorio granice za radnike i veliki broj srednjoškolaca čim završi školu traži način da ode jer zna da će ovdje imati manju platu čak i ako završi fakultet. Da bi ih motivisali da ostanu ovdje i studiraju neophodna je razvijena ekonomija, da znaju da ih čeka siguran i dobro plaćen posao, povoljni uslovi za rješavanje stambenog pitanja, sigurno mjesto u vrtiću, sve su to uslovi koji se moraju obezbijediti – kategoričan je Pašalić, koji navodi i da bi univerziteti u Srpskoj morali jače da se promovišu u regionu i inostranstvu, navodeći da je vidljivost naših visokoškolskih ustanova odlična na papiru, ali da je u stvarnosti druga priča. Ogromnu razliku u broju upisanih studenata za deceniju, Pašalić objašnjava popularnošću privatnih fakulteta koji su u to vrijeme doživjeli ekspanziju

Prije deset godina imali smo maksimalan broj studenata, a razlog je bila ekspanzija u osnivanju i širenju privatnih univerziteta. Tada su se na studije upisivale i generacije koje su prema starosnoj granici u velikoj mjeri prevazišle godine studija. To je glavni razlog i posljedica te velike cifre koju smo imali – navodi Pašalić.

Nova akademska godina na dva javna univerziteta u Srpskoj počela je juče, a amfiteatri ni izbliza nisu puni kao ranije. Pad broja studenata koje bilježe visokoobrazovne ustanove u Srpskoj najbolje se vidi iz podataka Republičkog zavoda za statistiku, prema kojima je u protekloj akademskoj godini bilo ukupno 24.807 studenata što je gotovo duplo manje u odnosu na akademsku 2011/2012. kada je bilo ukupno 46.567 vlasnika indeksa.

Takav trend prati i broj diplomaca pa je tako lani studije završilo 3.585 njih, dok je ta brojka prije deceniju dostigla 7.855.

KVALITET
Rješenje koje bi moglo zaustaviti strmoglavi pad, prema riječima Steve Pašalića jeste rapidno podizanje kvaliteta u obrazovanju.
– Moramo znati da mi više nemamo kvantitet ni u čemu. Ni u broju stanovnika, niti u broju studenata tako da akcenat mora biti na kvalitetu. Nije problem da imamo manji broj studenata, ali da oni po završetku studija budu visokoobrazovani kadar svuda tražen. S druge strane, društvena zajednica mora dati više prostora najobrazovanijim i najboljima – dodaje Pašalić.

Društvo

OTAC SE ODREKAO POZNATOG FUDBALERA ZBOG CRNOGORKE! “Ne smatram ga više mojim sinom!”

Reprezentacija Bosne i Hercegovine bila je u fokusu prethodnih dana, ali jedan od njenih najboljih fudbalera, Anel Ahmedhodžić, više nije dio reprezentativne priče. Razlog leži u ličnim sukobima i porodičnim pritiscima koji su ga odvojili od državnog tima.

Anel Ahmedhodžić (26) prije godinu dana izazvao je pravu buru kada je izjavio da više neće igrati za reprezentaciju BiH jer se, kako je rekao, “cijela zemlja okrenula protiv njega, njegove supruge i sina”. U septembru iste godine potvrdio je odluku da neće nositi dres BiH, nakon što je primio stotine negativnih poruka usmjerenih protiv njega i njegove porodice.

Njegov otac, Mirsad Ahmedhodžić, tada je javno okrivio snajku Marijanu Mišić, tvrdeći da je njen uticaj bio razlog što Anel nije ostvario svoj puni potencijal u fudbalu. Marijana je prije dvije godine zbog supruga promijenila vjeru i prešla u islam, a otac je tvrdio da je to negativno uticalo na njegovog sina. Anel je, međutim, odlučio da pokaže da ove tvrdnje nisu tačne. Nakon sjajne sezone u Šefildu i uspjeha na Čempionšipu i Premijer ligi, Ahmedhodžić je napravio transfer karijere u redove holandskog Fejnorda, gdje je za njegov obeštećenje izdvojeno oko 20 miliona evra.

Inače, Anelov otac nije bio zadovoljan snajkom, te je smatrao da loše utiče na njegovog sina.

– To više nije moj sin, ne smatram ga više mojim sinom. Želim mu da bude dobar. Najbolji. Ja sam se borio cijeli rat, tri puta sam ranjavan. Želio sam da moj sin igra za državu koju sam ja svojom krvlju stvarao, ali okrenuli su ga loši ljudi koji misle samo na interes – izjavio je tada ogorčeni Mirsad. Nakon toga je opleo javno i po priji.

– Ta njena majka… ne znam šta su mu uradili, ali su planirali da nas roditelje odstrane. I to su uspjele za Novu godinu. Ta njena majka i ona su otišle u Dubai da se provode, a njemu ostavili dijete kući, a imao je mečeve u tom periodu i tu je izostajao, kao navodno lagana povreda – rekao je Mirsad u jednom intervjuu.
Prisjetio se i njegovog odlaska u Englesku i izjavio da je Marijana kriva što nije ispunio velika očekivanja na Ostrvu.

– Sa njim sam otišao u Englesku tad zajedno, privatnim avionom Šefilda. Tad mu ta djevojka nije imala vizu. Dva mjeseca bio je fokusiran bez nje. Niko mu nije smetao tad. Bio najbolji igrač kad je došao. Čim mu je došla ona, počeo je da pada.

Njegovi javni ispadi razbjesnili su mladog fudbalera, koji mu nije ostao dužan.

– Reći da je moja supruga bacila na mene crnu magiju je veoma uvredljivo za mene, a posebno za moju suprugu, jer je ona sjajna. Veoma je teško naći ženu koja će se brinuti o tebi kao što to radi ona i veoma sam sretan da moj sin ima tako nevjerovatnu majku. I onda reći da me ne pušta na mečeve reprezentacije? To je smiješno i samo pokazuje koji nivo inteligencije ima ovaj lažov. Ima mnogo supruga fudbalera koje ne mare za karijere muževa, ali ona nikada nije propustila meč, čak ni kada je bila u devetom mjesecu trudnoće došla je na moj meč samo nekoliko dana prije nego što mi je rodila sina. Ona je moja najveća podrška i reći da me ne pušta je glupavo, ali šta očekivati od narcisa?

Anel je nakon toga riješio da pokaže ocu da nije u pravu. Odigrao je sjajnu sezonu u Šefildu i dobio poziv holandskog velikana sa kojim je potpisao ugovor do 2029. godine, piše Telegraf.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Olujno do jako jugo i naglo topljenje snijega, UJUTRU MRAZ

U Bosni i Hercegovini  će biti oblačno i vjetrovito vrijeme, a na jugu i zapadu povremeno će duvati olujni jugo.

Jutro će biti vrlo hladno uz jači mraz i pretežno vedro, a oko rijeka i po kotlinama biće magle. Očekuje se naoblačenje na zapadu uz postepeno jačanje južnog vjetra, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Poslije podne, uveče i u noći na utorak u Hercegovini i na jugozapadu će padati kiša, povremeno će biti i jačih padavina.

Vjetar će ujutro biti slab, zatim umjeren i jak, južnih smjerova. Na zapadu povremeno olujni udari, a na krajnjem sjeveru vjetar ostaje slab.

Jutarnja temperatura vazduha bić od minus devet do minus tri, na jugu do dva, u višim predjelima od minus 12, a najviša dnevna biće od tri do osam, na jugu do 11 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

JEDAN OD NAJZNAČAJNIJIH U PRAVOSLAVLJU! Božićni post, kada počinje i kako se posti

Božićni post jedan je od najznačajnijih postova u pravoslavlju. Predstavlja vrijeme duhovnog mira, molitve, uzajamne tolerancije i obnove duše i tijela.

Kada počinje Božićni post 2025. godine

Prema kalendaru Srpske pravoslavne crkve, Božićni post u 2025. godini počinje 28. novembra (po gregorijanskom kalendaru) i traje do Badnjeg dana, 6. januara.
Post traje ukupno 40 dana, a vjernici se kroz ovaj period pripremaju za proslavu Hristovog rođenja.

Pravila ishrane tokom posta

Božićni post je po režimu blaži od Vaskršnjeg, ali i dalje ima jasno definisana pravila.

Osnovna pravila glase:

Zabranjeni su meso, mliječni proizvodi i jaja.
Alkohol se izbjegava, osim u danima kada je dozvoljeno ulje i vino.
Vjernici se uzdržavaju od teške, masne i preobilne hrane.
Nivoi strogosti po danima

Ponedjeljak, srijeda i petak – strogi post na vodi

Tih dana ne upotrebljava se ni ulje.

Utorak i četvrtak – ulje i vino su dozvoljeni

Ishrana je nešto lakša i raznovrsnija.

Subota i nedjelja – dozvoljena riba

U ove dane dozvoljava se upotreba jela sa ribom, izuzev u posljednjoj sedmici.

Praznici tokom posta

U prvoj sedmici je veliki praznik Vavedenje Presvete Bogorodice (4. decembar). Pošto pada u četvrtak, toga dana se jede na ulju.

Posljednja sedmica – najstroži post

U posljednjih sedam dana ukida se riba
Badnji dan – na ovaj dan se strogo se posti, a uveče, na Badnje veče dozvonjena je riba.

Duhovni post – suština svakog posta

Sveštenici podsjećaju da je smisao posta duhovno očišćenje, a ne samo odricanje od hrane.

Prema riječima Svetog Jovana Zlatoustog, post nema vrijednost ako se ne spaja sa duhovnim mirom i promjenom unutrašnjeg čovjeka.

„Ne govori: toliko dana sam postio, nisam jeo ovo ili ono… nego kaži: da li si od gnjevnog čovjeka postao tih? Ako si iznutra pun zlobe, zašto tijelo mučiš?“

Suština posta jeste:

da se čovjek smiri,
da prašta,
da ne nosi gnjev i zlo,
da poštuje i pomaže bližnje,
da uđe u praznični dan čistog srca.
Moguća ublažavanja posta

Crkva dozvoljava da sveštenik pojedinim vjernicima ublaži post, posebno:

starijima,
bolesnima,
djeci,
trudnicama i dojiljama.
Sveštenik je taj koji daje blagoslov u skladu sa zdravstvenim stanjem i okolnostima.

Nastavi čitati

Aktuelno