Connect with us

Društvo

Decenija prepolovila broj studenata: Iz godine u godinu fakulteti u Srpskoj imaju sve manje brucoša

Sve manji broj učenika, masovan odliv stanovništva u inostranstvo kao i pad interesovanja mladih za studije samo su dio razloga što iz godine u godinu fakulteti u Srpskoj imaju sve manje brucoša, a koliko je stanje zabrinjavajuće svjedoči podatak da je za deceniju prepolovljen broj diplomaca i upisanih studenata.

Nova akademska godina na dva javna univerziteta u Srpskoj počela je juče, a amfiteatri ni izbliza nisu puni kao ranije. Pad broja studenata koje bilježe visokoobrazovne ustanove u Srpskoj najbolje se vidi iz podataka Republičkog zavoda za statistiku, prema kojima je u protekloj akademskoj godini bilo ukupno 24.807 studenata što je gotovo duplo manje u odnosu na akademsku 2011/2012. kada je bilo ukupno 46.567 vlasnika indeksa.

Takav trend prati i broj diplomaca pa je tako lani studije završilo 3.585 njih, dok je ta brojka prije deceniju dostigla 7.855.

Univerzitetski profesor i demograf koji se godinama bavi problematikom broja upisanih studenata Stevo Pašalić kaže da su razlozi za ovakvo stanje brojni i višesložni, te da porazna demografija koja je godinama izgovor za loše upisne rezultate nije jedini krivac.

Pad broja studenata iz godine u godinu jeste očekivan shodno broju upisanih osnovaca i srednjoškolaca, to je tipična posljedica demografije, ali veoma mnogo mladih odlazi na studije van granica, pogotovo u Srbiju. Na tamošnjim fakultetima sada ima blizu 6.000 naše djece – priča Pašalić.

Pad je, prema njegovim riječima i posljedica gubitka interesovanja mladih za studiranje, jer im je visoko životni standard u inostranstvu primamljiviji od učenja.

– To je još jedan od ključnih razloga zašto su amfiteatri sve prazniji. Zapad je otvorio granice za radnike i veliki broj srednjoškolaca čim završi školu traži način da ode jer zna da će ovdje imati manju platu čak i ako završi fakultet. Da bi ih motivisali da ostanu ovdje i studiraju neophodna je razvijena ekonomija, da znaju da ih čeka siguran i dobro plaćen posao, povoljni uslovi za rješavanje stambenog pitanja, sigurno mjesto u vrtiću, sve su to uslovi koji se moraju obezbijediti – kategoričan je Pašalić, koji navodi i da bi univerziteti u Srpskoj morali jače da se promovišu u regionu i inostranstvu, navodeći da je vidljivost naših visokoškolskih ustanova odlična na papiru, ali da je u stvarnosti druga priča. Ogromnu razliku u broju upisanih studenata za deceniju, Pašalić objašnjava popularnošću privatnih fakulteta koji su u to vrijeme doživjeli ekspanziju

Prije deset godina imali smo maksimalan broj studenata, a razlog je bila ekspanzija u osnivanju i širenju privatnih univerziteta. Tada su se na studije upisivale i generacije koje su prema starosnoj granici u velikoj mjeri prevazišle godine studija. To je glavni razlog i posljedica te velike cifre koju smo imali – navodi Pašalić.

Nova akademska godina na dva javna univerziteta u Srpskoj počela je juče, a amfiteatri ni izbliza nisu puni kao ranije. Pad broja studenata koje bilježe visokoobrazovne ustanove u Srpskoj najbolje se vidi iz podataka Republičkog zavoda za statistiku, prema kojima je u protekloj akademskoj godini bilo ukupno 24.807 studenata što je gotovo duplo manje u odnosu na akademsku 2011/2012. kada je bilo ukupno 46.567 vlasnika indeksa.

Takav trend prati i broj diplomaca pa je tako lani studije završilo 3.585 njih, dok je ta brojka prije deceniju dostigla 7.855.

KVALITET
Rješenje koje bi moglo zaustaviti strmoglavi pad, prema riječima Steve Pašalića jeste rapidno podizanje kvaliteta u obrazovanju.
– Moramo znati da mi više nemamo kvantitet ni u čemu. Ni u broju stanovnika, niti u broju studenata tako da akcenat mora biti na kvalitetu. Nije problem da imamo manji broj studenata, ali da oni po završetku studija budu visokoobrazovani kadar svuda tražen. S druge strane, društvena zajednica mora dati više prostora najobrazovanijim i najboljima – dodaje Pašalić.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pretežno sunčano vrijeme

U većini krajeva u Bosni i Hercegovini se očekuje pretežno sunčano vrijeme.

Tokom jutra i dijela prijepodneva biće umjereno do pretežno oblačno, na jugu sunčanije. Uz rijeke i po kotlinama moguća je magla i niska oblačnost, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku dana biće sve sunčanije i toplije, ponegdje će se magla duže zadržati uz hladnije vrijeme u tim mjestima. Uveče se očekuje postepeno naoblačenje sa sjevera, koje će se u narednoj noći širiti ka svim krajevima, bez padavina.

Duvaće slab vjetar, uveče u višim predjelima u Krajini i umjeren i promjenljiv ili južnih smjerova.

Minimalna temperatura vazduha biće od jedan do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus dva stepena, dok će maksimalna dnevna biti od 11 do 16, u mjestima s maglom od sedam stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

JOŠ NEMA ZIME? Meteorolozi u ovim danima najavljuju ČAK 17 stepeni!

Prave zime neće biti zasigurno ni u narednim danima decembra, jer prema najavama meteorologa, naredni dani donijeće neočekivano toplo vrijeme, pa će živa u termometrima ići i do 17 stepeni.

Poznati meteorolog Nedim Sladić napisao je na svom Facebook profilu da “o vremenu nema ništa previše da se kaže”.

“Prave zime nema do polovine decembra. I to najmanje”, rekao je on.

Ponedjeljak
Iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda navode da se danas, u ponedjeljak, očekuje tokom dana postepeno razvedravanje uz sunčane periode.

“Na jugu sunčano i najtoplije. Uveče umjereno do pretežno oblačno, na jugu vedro. Vjetar slab i promjenljiv, u Hercegovini slaba do umjerena bura. Maksimalna temperatura vazduha od osam do 12, na jugu do 16, u mjestima sa maglom od četiri stepena”, naveli su oni.

Utorak
Pretežno sunčano i toplije, pogotovo na jugu i planinama očekuje se i u utorak.

“Oko rijeka i po kotlinama na sjeveru i istoku česta magla koja će se ponegdje zadržavati tokom cijelog dana uz hladnije vrijeme. Minimalna temperatura vazduha od jedan do šest stepeni, u višim predjelima od minus dva. Maksimalna temperatura vazduha od devet do 16, u mjestima sa maglom od četiri stepena Celzijusova”, stoji u prognozi.

Srijeda
Pretežno sunčano uz malu do umjerenu oblačnost i toplije pogotovo na jugu i planinama biće u srijedu.

“Oko rijeka i po kotlinama na sjeveru i istoku česta magla koja će se ponegdje zadržavati tokom cijelog dana uz hladnije vrijeme. Minimalna temperatura vazduha od nula do pet, na jugu do osam. Maksimalna temperatura vazduha od devet do 17, u mjestima sa maglom od četiri”, kažu meteorolozi.

Četvrtak
Na sjeveru i istoku, pogotovo oko rijeka i po kotlinama česta magla i niska oblačnost uz hladnije vrijeme.

“U ostalim predjelima sunčanije i toplo. Minimalna temperatura vazduha od minus jedan do četiri, na jugu do osam. Maksimalna temperatura vazduha od devet do 17, u mjestima sa maglom od tri stepena”, ističu mteorolozi.

Nastavi čitati

Društvo

PONOVO VAN POGONA! TE Ugljevik ponovo nije na mreži

Termoelektrana Ugljevik od sinoć, 7. decembra, je van pogona, a prema informacijama koje su objavljene u medijima, do izlaska van mreže je došlo zbog ponovnog nedostatka uglja.

Ova informacija potvrđena je ATV-u.

Kako piše ovaj medij, Termoelektrana Ugljevik je van mreže od sinoć u 23.57 časova.

Podsjećamo, ovo nije prvi put da je Termoelektrana Ugljevik u ovoj godini van mreže.

Tada je smijenjena i kompletna uprava RiTE Ugljevik.

Gubitak
Podsjećamo, Rudnik i Termoelektrana Ugljevik (RiTE) na kraju septembra 2025. godine imali su poslovni gubitak od 22.571.502 KM.

Međutim, rukovodstvo ugljevičkog preduzeća, iako je jasno da se radi o enormnom gubitku, uspjelo je da za godinu dana smanji ukupni dug za više od sedam miliona maraka, jer je 30. septembra 2024. godine minus iznosio 29,9 miliona KM, govore zvanični podaci.

Povezane vijesti:

Žarko Novaković novi direktor RiTE Ugljevik, smijenjena kompletna uprava

Termoelektrana Ugljevik van pogona, šta je razlog

“Uz racionalno poslovanje, naravno da se trudimo da smanjimo troškove”, rekao je tadašnji vršilac dužnosti direktora RiTE Ugljevik Diko Cvijetinović.
Gubitak od 22,5 miliona KM samo je slijed onoga sa čime se unazad godinama suočava ovo javno preduzeće.

Milionski sporovi sa Slovencima zbog kojih će do kraja rada morati trećinu proizvedene električne energije slati u tu državu, protesti radnika, a onda i neuspješan povratak koncesije od strane “Comsar Energy Group Limited”, gurnuli su ovo preduzeće u ambis iz koga se svim silama pokušavaju izvući.

Nastavi čitati

Aktuelno