Connect with us

Društvo

Decenija prepolovila broj studenata: Iz godine u godinu fakulteti u Srpskoj imaju sve manje brucoša

Sve manji broj učenika, masovan odliv stanovništva u inostranstvo kao i pad interesovanja mladih za studije samo su dio razloga što iz godine u godinu fakulteti u Srpskoj imaju sve manje brucoša, a koliko je stanje zabrinjavajuće svjedoči podatak da je za deceniju prepolovljen broj diplomaca i upisanih studenata.

Nova akademska godina na dva javna univerziteta u Srpskoj počela je juče, a amfiteatri ni izbliza nisu puni kao ranije. Pad broja studenata koje bilježe visokoobrazovne ustanove u Srpskoj najbolje se vidi iz podataka Republičkog zavoda za statistiku, prema kojima je u protekloj akademskoj godini bilo ukupno 24.807 studenata što je gotovo duplo manje u odnosu na akademsku 2011/2012. kada je bilo ukupno 46.567 vlasnika indeksa.

Takav trend prati i broj diplomaca pa je tako lani studije završilo 3.585 njih, dok je ta brojka prije deceniju dostigla 7.855.

Univerzitetski profesor i demograf koji se godinama bavi problematikom broja upisanih studenata Stevo Pašalić kaže da su razlozi za ovakvo stanje brojni i višesložni, te da porazna demografija koja je godinama izgovor za loše upisne rezultate nije jedini krivac.

Pad broja studenata iz godine u godinu jeste očekivan shodno broju upisanih osnovaca i srednjoškolaca, to je tipična posljedica demografije, ali veoma mnogo mladih odlazi na studije van granica, pogotovo u Srbiju. Na tamošnjim fakultetima sada ima blizu 6.000 naše djece – priča Pašalić.

Pad je, prema njegovim riječima i posljedica gubitka interesovanja mladih za studiranje, jer im je visoko životni standard u inostranstvu primamljiviji od učenja.

– To je još jedan od ključnih razloga zašto su amfiteatri sve prazniji. Zapad je otvorio granice za radnike i veliki broj srednjoškolaca čim završi školu traži način da ode jer zna da će ovdje imati manju platu čak i ako završi fakultet. Da bi ih motivisali da ostanu ovdje i studiraju neophodna je razvijena ekonomija, da znaju da ih čeka siguran i dobro plaćen posao, povoljni uslovi za rješavanje stambenog pitanja, sigurno mjesto u vrtiću, sve su to uslovi koji se moraju obezbijediti – kategoričan je Pašalić, koji navodi i da bi univerziteti u Srpskoj morali jače da se promovišu u regionu i inostranstvu, navodeći da je vidljivost naših visokoškolskih ustanova odlična na papiru, ali da je u stvarnosti druga priča. Ogromnu razliku u broju upisanih studenata za deceniju, Pašalić objašnjava popularnošću privatnih fakulteta koji su u to vrijeme doživjeli ekspanziju

Prije deset godina imali smo maksimalan broj studenata, a razlog je bila ekspanzija u osnivanju i širenju privatnih univerziteta. Tada su se na studije upisivale i generacije koje su prema starosnoj granici u velikoj mjeri prevazišle godine studija. To je glavni razlog i posljedica te velike cifre koju smo imali – navodi Pašalić.

Nova akademska godina na dva javna univerziteta u Srpskoj počela je juče, a amfiteatri ni izbliza nisu puni kao ranije. Pad broja studenata koje bilježe visokoobrazovne ustanove u Srpskoj najbolje se vidi iz podataka Republičkog zavoda za statistiku, prema kojima je u protekloj akademskoj godini bilo ukupno 24.807 studenata što je gotovo duplo manje u odnosu na akademsku 2011/2012. kada je bilo ukupno 46.567 vlasnika indeksa.

Takav trend prati i broj diplomaca pa je tako lani studije završilo 3.585 njih, dok je ta brojka prije deceniju dostigla 7.855.

KVALITET
Rješenje koje bi moglo zaustaviti strmoglavi pad, prema riječima Steve Pašalića jeste rapidno podizanje kvaliteta u obrazovanju.
– Moramo znati da mi više nemamo kvantitet ni u čemu. Ni u broju stanovnika, niti u broju studenata tako da akcenat mora biti na kvalitetu. Nije problem da imamo manji broj studenata, ali da oni po završetku studija budu visokoobrazovani kadar svuda tražen. S druge strane, društvena zajednica mora dati više prostora najobrazovanijim i najboljima – dodaje Pašalić.

Društvo

ŠTA ZA NAFTNI SEKTOR BiH znače sankcije NIS-u?

Naftni distributeri u Republici Srpskoj ne očekuju da će doći do značajnog poremećaja na domaćem tržištu naftnih derivata zbog prekida rada Rafinerije u Pančevu, ali ne znaju kako će se to dugoročno odraziti.

– U ovom trenutku problem kod nas će sigurno imati benzinske pumpe NIS-a i Gasproma koje se snabdijevaju gorivom iz Pančeva, dok ostali imaju druge snabdjevače – objašnjava za Fenu direktor „Krajina petrola“ Milovan Bajić. Njegova kompanija ima ugovor s INA-om, dok drugi uvoze naftu posredstvom luka u Pločama i Kopru.

– Ova situacija sa NIS-om u Srbiji je loša za cijeli region. Prije smo imali rafinerije u Sisku, Pančevu, Rijeci, Skoplju, te Brodu. A sada imamo samo Rijeku i nešto malo u Skoplju – navodi Bajić.

On smatra da je teško bilo šta prognozirati u vezi sa tržištem nafte i naftnih derivata, jer su to posljedice poteza velikih, odnosno globalnih igrača u kojima mali često budu kolateralna šteta.

Trenutno je na benzinskim pumpama u RS pojefitinilo gorivo za pet pfeninga po litru, a razlog je pad cijena sirove nafte na svjetskim berzama.

Sjedinjenje Američke Države uvele su sankcije NIS-u, a Rafinerija u Pančevu je prestala s proizvodnjom usljd nedostatka sirovine jer nije dobila američku licencu za rad.

Sankcije koje su Sjedinjene Američke Države uvele rafineriji NIS u Pančevu neće značajno uticati na snabdijevanje gorivom u Bosni i Hercegovini.

To je izjavila je za Fenu savjetnica federalnog ministra trgovine Merima Maslo, osvrćući se na informaciju da je rafinerija ostala bez sirove nafte za preradu.

Maslo je naglasila kako BiH iz Srbije uvozi oko 20 posto ukupnih količina naftnih derivata, i to isključivo putem Republike Srpske, dok se Federacija BiH dominantno snabdijeva iz pravca Hrvatske, preko rafinerija i distributivnih lanaca koji nisu obuhvaćeni sankcijama.

– To osigurava stabilnost tržišta i kontinuitet isporuke. Sankcije NIS-u neće značajno uticati na tržište goriva u Bosni i Hercegovini, ni na snabdijevanje građana i ekonomije – kazala je Maslo.

Dodala je kako Ministarstvo trgovine kontinuirano prati stanje na domaćem i regionalnom tržištu energenata te, u saradnji sa nadležnim institucijama, poduzima sve potrebne mjere kako bi se osigurala uredna i stabilna opskrba.

– U ovom trenutku nema razloga za zabrinutost, niti očekujemo poremećaje u dostupnosti ili snabdijevanju gorivom na području Federacije BiH – poručila je savjetnica ministra.

Fena

Nastavi čitati

Društvo

IDDEEA “Bez 1,58 miliona KM nema tablica ni LIČNIH DOKUMENATA”

Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) traži da joj se iz budžetske rezerve hitno isplati 1,58 miliona maraka kako bi mogla da plati obaveze prema dobavljačima jer će u suprotnom doći do problema u radu.

Iz agencije navode, kako piše portal Capital.ba, da je problem nastao po usvajanju budžeta za ovu godinu gdje im je budžet smanjen za 4,64 miliona KM. – S obzirom na navedeno Agencija neće moći realizovati planirane aktivnosti u skladu sa Zakonom jer neće moći izmiriti obaveze prema dobavljačima koje proizilaze iz zaključenih ugovora – navode oni u svom prijedlogu upućenom Savjetu ministara BiH.

Navode da će sredstva koristiti za ugovorene obaveze za registarske tablice, lične karte, vozačke dozvole i putne isprave.

Podsjećamo, budžet BiH koji je nedavno usvojen iznosi 1,5 milijardi maraka.

Capital.ba

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno uz kišu, u višim predjelima snijeg

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti oblačno vrijeme sa povremenom kišom koja će u višim predjelima prelaziti u susnježicu i snijeg.

Poslije podne će doći do novog naoblačenja sa padavinama koje će se sa istoka tokom večeri širiti ka zapadu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova, a u Hercegovini umjerena, na udare pojačana bura. Jutarnja temperatura vazduha biće od dva do pet, na jugu do osam, u višim predjelima od nula stepeni, a dnevna od šest do 10, na jugu do 15, u višim predjelima od četiri stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Aktuelno