Politika
“DERU NAS DO KOSTI!” Mital traži 400 miliona od BiH – NOVA ARBITRAŽNA BOMBA nad građanima!
Nadležni u BiH uskoro bi mogli saznati epilog tužbe koju je protiv BiH pokrenula kompanija “Mittal” iz Indije, a kojom traže nadoknadu štete u iznosu od 400 miliona američkih dolara, odnosno više od 700 miliona KM, zbog kršenja Bilateralnog ugovora o ulaganjima između Indije i Bosne i Hercegovine (BIT) potpisanog 2006. godine, a koji se tiče ulaganja u Global Ispat koksnu industriju Lukavac (GIKIL).
Naime, kako je prenio poslovni portal Indikator, pozivajući se na svoje izvore, presuda po arbitraži koju je sudu u Beču 2023. godine podnio industrijalac Pramod Mittal vjerovatno će biti objavljena u roku od mjesec dana.
“Ovo je jedna od najjačih tužbi investitora i države koja se pojavila iz Indije posljednjih godina. Ona nadilazi komercijalni gubitak – testira vjerodostojnost zaštite BIT u krhkim jurisdikcijama”, kazao je njihov izvor, koji je, tvrde, zahtijevao da ostane anoniman.
Da li je ova informacija tačna, te kakav odgovor u tom slučaju sprema BiH, pokušali smo provjeriti u Pravobranilaštvu BiH, ali nismo dobili odgovor.
Ipak, Pravobranilaštvo BiH u maju ove godine poslalo je izvještaj Predstavničkom domu PS BiH koji se tiče svih međunarodnih arbitraža za BiH, a tu su opisali i ovu sa Mittalom.
Odmah na početku izvještaja crnim slovima je podebljano da je podatak o visini spora prema arbitražnim pravilima povjerljiv i da je zabranjeno je njegovo iznošenje u javnost.
Spor je, naveli su tada, obuhvaćen i stepenom tajnosti INTERNO.
Nadalje, podsjetili su da je Pravobranilaštvo BiH 27. oktobra 2023. zaprimilo tužbu od strane tužilaca Pramod Mittal, Sangeeta Mittal, Vartika Mittal, Shristi Mittal i Divyesh Mittal (svi državljani Indije), kao investitora u GIKIL Lukavac, u kojoj su naveli da je usljed niza povreda prema međunarodnom pravu BiH prije svega dužna zaustaviti tekuće neprijateljske radnje i potpuno nadoknaditi štetu koju je prouzrokovala.
“Ukupan gubitak tužilaca do dana podnošenja tužbe oni procjenjuju na najmanje 400 miliona američkih dolara, uz pravo na povrat kamate po stopi koja će se utvrditi, sve dok se ne izvrši potpuna i efektivna isplata”, rečeno je tada u izvještaju Pravobranilaštva BiH.
O sudbini spora, piše u izvještaju, odlučuje ad hoc arbitražni tribunal sastavljen od troje sudija, a pripada, pojašnjavaju, kategoriji najsloženijih pravnih sporova.
U trenutku kada su poslanici u PD PS BiH dobili izvještaj od Pravobranilaštva BiH predmet se nalazio u “fazi razmjene dokaza”, uz navođenje da je komplet dokumentacija povjerljiva.
Ono što se još zna jeste da će sve troškove u vezi sa vođenjem ovog postupka snositi BiH, zato što su Vlada Tuzlanskog kantona i Vlada FBiH odbile da snose te troškove, a što je od njih zatraženo na Savjetu ministara BiH. Inače, Savjet ministara je 2024. godine izdvojio tri miliona KM za vođenje ovog postupka, a prethodno je dato 800.000 KM.
Za neupućene, ova priča počela je 2003. godine spajanjem državne firme KHK Lukavac i britanske kompanije Global Infrastructure Holdings Ltd, (kasnije je kao suosnivač upisana firma Global Steel Holdings Ltd (GSHL) iz Indije), čime je stvorena kompanija Global Ispat koksna industrija Lukavac (GIKIL), jedan od najvećih proizvođača koksa u BiH.
Vlada Tuzlanskog kantona tada je potpisala sa GSHL-om ugovor o strateškom partnerstvu, čime je toj firmi prenijela upravljačka prava od 51 odsto kapitala, dok su zadržali 49.
A onda je, kako su pisali mediji iz FBiH 2014. godine, GIKIL-u stigao na naplatu dug nakon što je kompanija “Stemcor” raskinula ugovor sa njima 2013. godine.
GHSL, odnosno njegov vlasnik Mittal, potom je kao većinski vlasnik GIKIL-a tražio da se dug otplati po procentu koji imaju po ugovoru u firmi, odnosno oni 51 odsto, a Vlada TK kao vlasnik firme KHK Lukavac preostalih 49 odsto, ali to nije naišlo na odobravanje Tuzlaka, koji su zatražili od svojih članova uprave da izbace Indijce iz upravljačke strukture kompanije, što su ovi i uradili.
Indijska kompanija je na to uložila žalbu, koja je prihvaćena, ali je ostao problem da su Vlada TK i uprava KHK Lukavac i dalje odbijale da plate svoj dio duga.
Zbog toga, GHSL je 2015. godine pokrenuo arbitražu, ali ni nakon toga obaveze nisu ispunjene. To nas dovodi do 2019. godine, kada su Promod Mittal i dva rukovodioca privedeni pod optužbom da su loše upravljali finansijama preduzeća, odnosno da su oštetili kompaniju za više od 20 miliona KM.
Trojac je ubrzo pušten uz kauciju te su im određene mjere zabrane koje se tiču bilo kakvog poslovanja u GIKIL-u, a onda su i napustili BiH.
To je iskorišćeno da se GSHL, u vlasništvu Mittala, potpuno isključi iz GIKIL-a, 2020. godine.
Zbog svega, Mittal je 2023. pokrenuo arbitražu protiv BiH.
(Nezavisne)
Politika
“LOGIČNO SUBJEKTIVAN” SELAK BRANI NEODBRANJIVO! Maksic oštrim riječima nakon političkog duela
Izjave i reakcije nakon nedavnog političkog duela i dalje ne jenjavaju, a posebnu pažnju izazvao je komentar ministra Gorana Selaka, koji je pokušao dati svoj osvrt na ishod debate. Ipak, iz redova opozicije stižu oštre kritike, uz poruke da je riječ o pokušaju opravdavanja neodbranjivog.
Šef Kluba odbornika PSS u Banjaluci Igor Maksić poručio je da je ministar Selak u svojoj izjavi bio, kako kaže, „logično subjektivan“, ali i nedovoljno uvjerljiv.
„Goran Selak, ‘logično subjektivan’ ministar, mora otvoreno da brani neodbranjivo, kad već nije mogao da se odbrani od nedavnih kvalifikacija koalicionih partnera US i SP po pitanju opet ‘subjektivnog’ tumačenja rejtinga sopstvene stranke“, izjavio je Maksić.
On dodaje da, čak i ako namjera ministra nije bila da procjenjuje pobjednika duela, način na koji je to učinjeno ostavlja mnogo prostora za kritiku.
„Možda mu stvarno nije bila namjera da daje ocjene o pobjedniku duela, ali zadatak svakako jeste i to jako loše odrađen“, naglasio je Maksić.
Prema njegovim riječima, teme koje su iznesene tokom emisije nisu novost za javnost, već dobro poznata pitanja o kojima se dugo govori.
„(Ne)djela režima koje je gradonačelnik iznio u toj emisiji javnost odavno zna napamet, a sudeći po reakcijama i premijer. O tom čovjeku koji je došao da razgovara i načinu na koji je to radio suvišno je pričati“, zaključio je Maksić.
Ova razmjena poruka dodatno je zaoštrila političku atmosferu, dok javnost s pažnjom prati dalji razvoj odnosa unutar vladajuće koalicije i reakcije opozicije.
Politika
RADANOVIĆ “Djeca ispred svega, društvo koje ulaže u budućnost IMA ŠANSU DA OPSTANE”
Briga o djeci mora biti iznad svih političkih i društvenih tema, jer upravo na toj osnovi počiva budućnost svakog društva. Kampanja „Generacija bistre glave“ pokrenuta je u pravom trenutku, kao odgovor na sve veće izazove sa kojima se suočavaju najmlađi, posebno u eri digitalnih tehnologija i društvenih mreža.
Portparol Pokreta Sigurna Srpska Mirjana Radanović istakla je da je svaka inicijativa koja stavlja fokus na zdravlje i vaspitanje djece korak naprijed.
„Briga o djeci je najveća obaveza društva i zato me raduje pokretanje kampanje ‘Generacija bistre glave’, jer je svaka inicijativa koja u fokus stavlja zdravlje, vaspitanje i budućnost naše djece korak u pravom smjeru“, poručila je Radanović.
Ona upozorava da je uticaj društvenih mreža na djecu sve snažniji i često izvan kontrole, zbog čega je neophodna reakcija svih – i roditelja i institucija.
„Danas, više nego ikada, suočavamo se sa izazovima koje donose društvene mreže. Njihov uticaj na djecu je snažan i često nekontrolisan, zbog čega je odgovornost svih nas da postavimo jasne granice i stvorimo okruženje u kojem će djeca odrastati sigurnije uz prave vrijednosti“, naglasila je ona.
Govoreći o konkretnim rješenjima, Radanović ističe da Pokret Sigurna Srpska poseban akcenat stavlja na sistemske mjere koje će unaprijediti svakodnevni život učenika.
„Insistiramo na ideji uvođenja školskih uniformi, jer vjerujemo da djeca treba da se razlikuju po znanju, trudu i vaspitanju, a ne po brendovima koje nose. Jednakost među djecom nije samo pedagoški cilj, to je i temelj zdravog društva“, istakla je Radanović.
Posebno je naglasila i inicijativu „Škola bez tereta“, koja ima za cilj da riješi problem preteških školskih torbi.
„Smatramo da je izuzetno važno sistemski raditi na stvaranju uslova koji će olakšati svakodnevicu učenika. Zato smo pokrenuli inicijativu ‘Škola bez tereta’, za uvođenje ormarića u školama, kako bismo rasteretili školske torbe i zaštitili zdravlje djece. Insistiraćemo da ova inicijativa zaživi širom Republike Srpske“, rekla je Radanović.
Zaključila je da ulaganje u djecu nije izbor, već obaveza svakog odgovornog društva.
„Budućnost svake zemlje se gradi ulaganjem u djecu od najranijeg uzrasta. Zato je naša dužnost da im obezbijedimo zdravo okruženje, kvalitetno obrazovanje i siguran prostor za odrastanje. Samo tako možemo stvoriti generacije bistre glave“, zaključila je Radanović.
Politika
Novac “liježe” i kad se blokira: NAGRAĐENI ZA NERAD
Delegati Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) su tokom 2025. godine ostvarili primanja koja dosežu i do gotovo 100.000 KM, uključujući plate, naknade, regres i druge beneficije, dok je istovremeno rad ovog zakonodavnog tijela blokiran.
Umjesto da ispunjavaju svoju osnovnu funkciju koja se tiče usvajanja zakona i omogućavanja funkcionisanja države, delegati HDZ-a i SNSD-a su u više navrata učestvovali u političkim opstrukcijama, nedolascima na sjednice i namjernom obaranju dnevnog reda.
Dom naroda PSBiH je, uz izuzetak usvajanja budžeta, već nekoliko mjeseci u blokadi u režiji HDZ-a i SNSD-a, a koče se brojni zakoni važni za evropski put Bosne i Hercegovine.
Na jednoj od posljednjih sjednica Dom naroda PSBiH je trebao glasati o smanjenju akciza na gorivo ali se delegati iz HDZ-a i SNSD-a nisu pojavili.
Tokom prethodne, 2025. godine, održano je ukupno 20 sjednica, koje uključuju i njihove nastavke.
Visoke cifre za (ne)rad
Prema podacima koje je dobio Klix.ba, delegatima je na osnovu plata i naknada u 2025. godini isplaćeno 1.351.427 KM.
Posebno je zanimljivo da delegati pored osnovne plate, paušala, toplog obroka, naknada za prevoz i odvojeni život te regresa, primaju i naknade za obilazak izborne baze. Obilazak izborne baze podrazumijeva novac za stranačke aktivnosti kao što su organizacija tribina i druge.
Razlog zbog kojeg određeni delegati nisu primili novac za ovu stavku, kada se gledaju zvanični podaci, ne znači da sredstva nisu uplaćena za ovu namjenu. Novac iz ove stavke se, umjesto delegatima, može uplatiti i na račun strankama ispred kojih dolaze.
-
Politika3 dana agoSTANIVUKOVIĆ DEMOLIRAO NERVOZNOG MINIĆA! Imali ste 400 glasova, premijer ste jer ste kum
-
Politika2 dana agoPREMIJER SE OBRUKAO! Ne zna koliko članova ima Ustav Srpske, a ŽELI DA BUDE PREDSJEDNIK! (VIDEO)
-
Društvo2 dana agoGRAĐANI OGORČENI: Greške u očitavanju struje dižu račune
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ ŽESTOKO ODGOVORIO DODIKU: “Kad god kažete da sam političko nedonošče, JA POBIJEDIM!”
-
Svijet2 dana agoTRAMP: “Da ja nisam predsjednik, svijet bi se raspao”
-
Društvo2 dana agoSTEČAJ U „EKVATORU“: Sudbina prevarenih kupaca stanova
-
Politika2 dana agoRADOJIČIĆ KOMENTARISAO TV DUEL: Promjene su nezaustavljive, sudar nove energije SA STARIM ISPRIČANIM PRIČAMA
-
Politika1 dan agoDODIK NIJE DAO KARANU DA SE OBRATI U BEOGRADU! I dalje glumi predsjednika Srpske
