Connect with us

Politika

DEŠAVANJA U DOBROVOLJAČKOJ su zločin protiv mira i uvod u građanski rat

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je stradanje vojnika u Dobrovoljačkoj pokazalo cijelom svijetu da je tadašnje muslimansko rukovodstvo bilo na na sve spremno samo da ostvare svoj san o stvaranju muslimanske BiH u srcu Evrope.

Dodik kaže da su zbivanja u Dobrovoljačkoj jedan u nizu kukavičkih zločina koje su počinili muslimani.

“Zločin nad nevinim golobradim mladićima, pripadnicima JNA, vojnicima i civilima, među kojima su bili Srbi, Hrvati, muslimani i Albanci, bio je zločin protiv mira i uvod u građanski rat, ali i zločin protiv mladosti koji je pokazao svu bestijalnost i okrutnost tadašnjih mislimanskih lidera Alije Izetbegovića i Ejupa Ganića, kao i njihovih paravojnih formacija, koje su činili dojučerašnjih kriminalci koje su pustili iz zatvora da ubijaju nevine ljude po ulicama Sarajeva”, istakao je Dodik za Srnu povodom obilježavanja 32 godine od zločina nad pripadnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici.

On je rekao da su zločin u Dobrovoljačkoj, presretanje i paljenje vojnih vozila na Skenderiji, napad na Dom JNA i sve tadašnje kasarne u Sarajevu, kao i brutalno strijeljanje zarobljenih vojnika JNA u Velikom parku, te ubistvo srpskog svata na Baščaršiji i napad na kolonu JNA u Tuzli zločini nad nevinim žrtvama i dokazi da je tadašnje muslimansko rukovodstvo, bez imalo ljudskosti, namjerno izazivalo ratni sukob u BiH da bi ostvarili svoje političke ciljeve.

Predsjednik Srpske je naglasio da je još tužnije i poraznije da nijedan od tih zločina nije dobio sudski epilog, što potvrđuje da neustavne i nelegalne pravosudne institucije od samog svog osnivanja nametanjem od visokog predstavnika, predstavljaju instrument bošnjačke i politike međunarodne zajednice usmjeren protiv Srba u BiH.

Dodik je istakao da su nevini ljudi u Dobrovoljačkoj ulici ubijeni ponovo kada je istraga u ovom, kao i u nizu drugih predmeta zataškana iako je očigledna odgovornost muslimanskog političkog i policijskog rukovodstva, podsjetivši na sramni potez tadašnjeg stranog tužioca DŽuda Romana, koji je 2012. godine, mjesec dana prije odlaska sa dužnosti, donio odluku da obustavi istragu protiv 14 lica osumnjičenih za ovaj zločin.

Nakon toga, rekao je Dodik, Tužilaštvo BiH formiralo je predmet za koji je tužilačka komisija trebala da procijeni na koji način će biti riješen i jedan od tadašnjih tužilaca Sena Uzunović bila je glavni inicijator da se ovaj predmet blokira i ne podigne optužnica jer, kako je ona to procijenila, ubistvo i paljenje tijela vojnika JNA i civila na sarajevskom asfaltu nije ratni zločin.

Prema njegovim riječima, strani tužioci su započeli izvršenje zadataka zbog kojeg su došli u BiH i jednim potpisom na papiru skinuli svu ljagu i odgovornost muslimanskog rukovodstva i muslimanskih zločinaca za ubistvo u Doborovoljačkoj ulici i otpočinjanje građanskog rata u BiH, a muslimanski tužioci su na osnovu nekog prava koje je samo njima znano stavili tačku.

“Kako tada, tako i danas. Isti je odnos muslimanskih političara i predstavnika međunarodne zajednice prema srpskim žrtvama. I ne samo da nema pravde za ove nevine žrtve, već ovi zločini ne postoje ni za muslimansko političko rukovodstvo, ni za nakaradno pravosuđe, ni za međunarodnu zajednicu. Bol majki ovih stradalnika nije bol, njihova suza nije suza. Neće nijedan stranac, niti politički predstavnik muslimana doći i pokloniti se srpskim žrtvama. Za njih srpske žrtve ne postoje”, istakao je Dodik, prenosi Srna.

On je rekao da se zato Republika Srpska svih ovih godina bori da razobliči sve laži muslimana o navodnoj srpskoj agresiji, navodnoj opsadi Sarajeva, o tome kako su samo oni žrtve rata.

“Zna se ko je započeo rat u BiH, zna se ko je rekao da će žrtvavovati mir, zna se odgovornost i Alije Izetbegovića, i Ejupa Ganića i Šefika DŽaferovića, i Nasera Orića i niza drugih, znamo sve imenom i prezimenom, postoje predmeti u pravosudnim institucijama, ali ne, oni nisu krivi, krivi smo samo mi Srbi.

Related Topics:

Banjaluka

PARKING ZA MILIONERE ILI NOVE ULICE: Kresojević optužio skupštinsku većinu da ugrožava budžet Banjaluke

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević kritikovao je inicijative skupštinske većine u Banjaluci koje se odnose na naplatu parkinga, ocijenivši da bi takve odluke mogle nanijeti štetu gradskom budžetu i usporiti razvoj infrastrukture.

Kresojević je postavio pitanje da li je važnije da građani dobiju nove ulice i kvalitetniju infrastrukturu ili da pojedinci ostvaruju uštede na parkingu, navodeći da bi ukidanje postojećeg sistema naplate značilo manje prihoda za grad.

Prema njegovim riječima, sredstva prikupljena od parkinga trenutno se koriste za izgradnju i održavanje saobraćajnica, dok dio skupštinske većine zagovara osnivanje novog gradskog preduzeća koje bi upravljalo tim prihodima.

„Da li je stvarni cilj osnivanje novog gradskog preduzeća i borba za dio političkog kolača?“ upitao je Kresojević.

On je podsjetio da je Banjaluka već sprovela niz socijalnih mjera, poput besplatnog javnog prevoza za penzionere i višečlane porodice, kao i besplatnih građevinskih dozvola, te smatra da bi besplatan parking najviše koristio imućnijim građanima, a istovremeno oslabio gradski budžet.

Kresojević je poručio da iza ovakvih prijedloga vidi političke motive, tvrdeći da skupštinska većina predvođena SNSD-om ne podržava projekte gradske administracije ukoliko nema kontrolu nad njima.

Nastavi čitati

Politika

BANJALUKA NA EVROPSKOJ MAPI: Stanivuković u misiji jačanja međunarodne saradnje

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković boravi u Briselu, gdje je danas učestvovao na „Enlargement Days 2026“, značajnom skupu posvećenom proširenju Evropske unije koji okuplja predstavnike lokalnih i regionalnih vlasti iz zemalja kandidata i država članica EU.

-Važni razgovori u Briselu! Potvrdili smo da je evropska perspektiva važan zajednički cilj i da napredak ka Evropskoj uniji zahtijeva dijalog, sprovođenje važnih reformi, međusobno uvažavanje i odgovornost svih političkih aktera – poručio je, tom prilikom, Stanivuković.

Kako je naveo – „važno je da interese i ustavnu poziciju Republike Srpske branimo političkim sredstvima, argumentima, diplomatijom i razgovorom, upravo na ovakvim mjestima, kroz dijalog i politički koncenzus“.

-Evropska unija je važan partner Banjaluke i Republike Srpske zahvaljujući kojem smo realizovali mnoge značajne projekte koji su doprinijeli razvoju i poboljšanju kvaliteta života naših sugrađana – poručio je Stanivuković i dodao da se raduje nizu važnih sastanaka i susreta koje će imati danas i sutra u Briselu.

Nastavi čitati

Politika

OHR posvađao AMERIKU I EVROPU

Iako još nije poznato da li je došlo do dogovora o imenu budućeg visokog predstavnika, prema informacijama koje smo dobili, već sad je jasno da su odnosi između članica Savjeta za sprovođenje mira ozbiljno poremećeni, bude li dogovora ili ne.

Napomene radi, na dvodnevnoj sjednici Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira, koja počinje u srijedu, odlučivaće se o nasljedniku Kristijana Šmita.

Pritisak iz Vašingtona
Naime, kako saznajemo, većina Evropljana i dalje ne pristaje da se o izboru visokog predstavnika odlučuje van Evrope, odnosno ne žele da prihvate rješenje koje nameće Vašington.

Prema svemu što smo do sada uspjeli da saznamo, Evropljani uglavnom smatraju da je pritisak na Kristijana Šmita iz Vašingtona bio neprimjeren, iako ih dio priznaje da nisu saglasni sa svim odlukama koje je donosio.

Sudeći prema izjavama i postovima na društvenim mrežama pojedinih penzionisanih američkih zvaničnika, čini se da i u koru profesionalnih američkih diplomata postoji zabrinutost do koje mjere će se pokvariti odnosi s Evropljanima zbog jedne funkcije bez očiglednog uticaja i značaja.

Čini se da se Evropljani suočavaju s dvostrukim problemom u svom nastupu prema Amerikancima. S jedne strane zvanična politika EU je da je potrebno postepeno zatvaranje OHR-a, pa im je jako teško zauzeti čvrst stav. Kako zagovarati kandidata na funkciju za koju misle da ne bi trebalo da postoji, makar u ovom obimu i nadležnostima koje ima sada? I ne samo to: Ko bi lako pristao da bude novi visoki predstavnik da bude između dvije vatre – s jedne da udovoljava željama Amerikanaca, a s druge da se suočava s pritiskom Evropljana da ključne odluke prepusti Delegaciji EU?

Evropa zavisna od Amerike
S druge strane, Evropljani ne žele da naljute Amerikance jer su i dalje zavisni od njihove vojne prisutnosti u Evropi i potrebe prisustva na američkom tržištu. Izazov s kojim se suočavaju je i evropsko nejedinstvo.

Naime, Evropljanima bi bilo puno lakše da izađu sa svojim kandidatom pred Amerikance na sjednicu PIC-a da Italijani nisu unaprijed, bez dogovora sa saveznicima u EU, izašli sa svojim kandidatom, kojeg su prvo u stvari sugerisali iz Vašingtona. Nismo uspjeli da saznamo kako je došlo do tog obrata, s obzirom na to da nas je dio Evropljana uvjeravao da ni u italijanskoj diplomatiji nisu presretni ovim rješenjem, osim da je možda radila linija između savjetnika Donalda Trampa, predsjednika Amerike, s jedne strane i savjetnika italijanske premijerke Đorđe Meloni s druge. Naime, poznato je odranije da je Melonijeva jedan od rijetkih evropskih lidera koga Tramp izuzetno cijeni.

Koliko je situacija ozbiljna, ilustruje podatak koji smo dobili da je London, iako nije kandidovao nikoga za tu funkciju, spreman da predloži rješenje koje bi služilo kao most očuvanja transatlantskog jedinstva.

Neevropski kandidat?
Jedan diplomata iz jedne uticajne EU članice nam je rekao da bi se možda moglo pokušati predložiti rješenje kandidata koji nije iz Evrope, kako bi se pokušalo postići kompromis, pa se u tu svrhu spominje mogućnost kandidata iz Japana, Kanade ili čak Turske, iako je to manje vjerovatno. Naime, kako nam je rečeno, visoki predstavnik ne mora biti Evropljanin, ali mora biti izabran i evropskim glasovima.

Iako su Amerikanci i dalje najuticajniji, i Evropljani imaju dva jaka aduta: Prvi, najveći su finansijeri OHR-a, sa čak 50 odsto ukupnog budžeta, a drugi da je još u vrijeme administracije Džordža Buša dogovoreno da Evropljani imaju primat u stvarima koje se odnose na evropski kontinent.

Osim toga, i zvanični stav Trampove administracije je da se Evropljani više ne trebaju samo oslanjati na SAD, nego da sami moraju preuzeti veći dio odgovornosti.

Sve u svemu, jedina mogućnost da budući visoki predstavnik ne bude Italijan Antonio Zanardi Landi je ako Evropljani pokažu visok nivo odlučnosti da Evropa treba prva da se pita o stvarima koje se odnose na evropski kontinent, a posebno kada je riječ o zemljama u procesu proširenja.

Ali, kao što smo rekli, bez obzira na to kako se ova priča završi, trebaće puno vremena da se odnosi između Evropljana i Amerikanaca vrate na prvobitni nivo. Bilo kako bilo, već sad je jasno da će ova sjednica Upravnog odbora PIC-a biti jedna od najzanimljivijih i najdalekosežnijih u istoriji.

Nastavi čitati

Aktuelno