Connect with us

Svijet

DIREKTOR FBI: Sumnjam da je Tramp pogođen metkom

Direktor FBI, Kristofer Vrej, izrazio je sumnju da je Donald Tramp pogođen metkom tokom neuspjelog atentata na političkom skupu u Pensilvaniji.

“Svako poštovanje bivšem predsjedniku Trampu, ali pitanje je da li je metak ili geler pogodio njegovo uvo. Sada ne znam da li je taj metak, osim što ga je pogodio, mogao da sleti negde drugdje”, rekao je Rej, prenosi “Daily mail”.

Vrej se takođe osvrnuo na bezbjednosne propuste koji su omogućili napadaču, koji je identifikovan kao Tomas Metju Kruks, da otvori vatru. U tom incidentu, 20-godišnji Kruks je ubio vatrogasca Korija Komperatorea (50) i ranio još dvije osobe, uključujući i samog Trampa.

“Kad sam sišao s pozornice, meci su mi prolazili iznad glave i čuo sam ih, onako zip, zip”, izjavio je kandidat za američkog predsjednika, koji je kasnije viđen sa zavojem preko uha.

78-godišnji Tramp takođe se posvađao sa svojom Tajnom službom jer su oni mislili da je “gotov kad je pao” jer su “vidjeli puno krvi” nakon što mu je metak okrznuo uho. Tada se posvađao sa svojim agentima jer im je rekao da “ne želi nosila i da će ustati”.

Takođe je dodao da ga je od metka spaslo to što je u posljednjem trenutku okrenuo glavu kako bi pogledao u ekran.

“Trebalo je da budem mrtav. Najnevjerovatnije je to što sam se baš u tom trenutku okrenuo i taman dovoljno koliko treba. To je bila ili sreća ili je Bog upleo svoje prste”, izjavio je Tramp.

Vrej je, pak, tokom svog svjedočenja izjavio da je Kruks ranije istraživao atentat na bivšeg američkog predsjednika Džona F. Kenedija. Nedjelju dana prije napada na Trampa, Kruks je na laptopu, za koji FBI kaže da je povezan s njim, pretraživao Lija Harvija Osvalda – navodnog ubicu Kenedija u Dalasu 1963. godine.

“Analiza laptopa koji istraga povezuje s napadačem otkrila je da je 6. jula pretraživao na Guglu ‘koliko je daleko Osvald bio od Kenedija’,” rekao je Vrej u svjedočenju pred Odborom za pravosuđe Predstavničkog doma.

“To je isti dan kada se, čini se, registrovao za skup u Batleru”, kazao je, dodavši da je osumnjičeni Tomas Kruks tada postao “veoma usredsređen na predsjednika Trampa i njegov predizborni skup”.

FBI istražuje ovu pucnjavu kao čin domaćeg terorizma, a takođe se istražuje koji je bio Kruksov motiv.

“Ne znamo motiv. To je očigledno jedno od ključnih pitanja u našoj istrazi i bilo nam je vrlo frustrirajuće što nam brojni zaključci do kojih smo došli tokom istrage nisu dali značajne tragove o njegovom motivu”, rekao je Vrej, prenosi “Daily mail”.

Na saslušanju je Vrej odgovarao na razna pitanja, kao dio rutinskog nadzora FBI-ja i Ministarstva pravosuđa, a Trampu se nije svidjelo kad je na pitanje o mentalnom zdravlju aktuelnog predsjednika Džoa Bajdena odgovorio da lično nije primjetio bilo kakav kognitivni pad na sastancima s njim. Zbog toga je Tramp odmah pozvao Vreja da podnese ostavku.

“Gledao sam današnje saslušanje u Kongresu kada je Kristoferu Vreju postavljeno pitanje da li je primjetio bilo kakvu kognitivnu degeneraciju tokom svojih brojnih razgovora sa Džoom Bajdenom”, napisao je Tramp na “Truth Socialu”, društvenoj platformi koju je on i osnovao.

“Vrej bi trebao smjesta da podnese ostavku u FBI-u i prestane da bude slatkorječiv prema Kongresu svaki put, jer svako može da vidi da Džo Bajden ni kognitivno ni fizički nije dobro. A ako to ne vidiš, sigurno ne možeš da vodiš FBI – osim ako ne želiš ilegalno da vodiš raciju na Mar-a-Lago. Vrej mora da da ostavku, i to sada, zbog laganja Kongresu”, napisao je Tramp.

Inače, FBI nije bio uključen u osiguravanje bezbjednosti održanog skupa i stoga je izbjegao isti nivo nadzora usmjeren na Tajnu službu zbog propusta koji su prethodili događaju.

Kimberli Čitl podnijela je ostavku na mjesto šefice američke Tajne službe nakon što su to tražili članovi obje velike stranke zbog neuspjeha da se spriječi pokušaj ubistva, prenosi “b92”.

Related Topics:

Svijet

BEZBJEDONOSNI INCIDENT “Obezbjeđenje pucalo na čovjeka ispred sjedišta CIA” (FOTO)

Pripadnici obezbjeđenja pucali su na lice ispred sjedišta američke Centralne obavještajne agencije /CIA/ u Lengliju, u saveznoj državi Virdžiniji, rekao je izvor “Еn-Bi-Si njuzu”.

Prema istom izvoru, pucnjava nije bila smrtonosna.

Portparol CIA rekao je da se bezbjednosni incident desio ispred sjedišta Agencije, ali nije potvrdio da se dogodila pucnjava.
Portparol je dodao da je glavna kapija zatvorena i da zaposleni treba da potraže druge puteve.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP SEDMICAMA JAVNO IGNORIŠE MASKA: Poznato zbog čega je naprasno postao nevidljiv u Vašingtonu

Na početku drugog mandata američkog predsjednika Donalda Trampa, jedna od najupečatljivijih ličnosti njegove administracije bio je najbogatiji čovjek na svijetu – Ilon Mask.

Miliarder je dobio zadatak da vodi neformalno ministarstvo za efikasnost vlade (DOGE), prisustvovao je sastancima vlade, letio s Trampom u predsjedničkom avionu Air Force One i predsjednik ga je redovno hvalio zbog dobro obavljenog posla. Ipak, od početka aprila Tramp i drugi republikanci ga praktično više ne spominju.

Tokom februara i marta, Tramp je na svojoj društvenoj mreži Truth Social u prosjeku četiri puta sedmično pominjao Maska, ali od početka aprila nije ga spomenuo ni jednom, pokazuje analiza portala Politico. Ne spominje ga ni Trampov tim zadužen za prikupljanje donacija. Nameće se pitanje – čime je Mask zaslužio ovakav tretman – no sve ukazuje na to da se radi o pragmatičnoj odluci republikanaca, a ne o nekoj svađi između najbogatijeg čovjeka svijeta i predsjednika SAD-a. Njih dvojica i dalje komuniciraju, a Mask je s drugim biznismenima nedavno pratio Trampa na njegovom putovanju po Bliskom istoku.

Prema anketama javnog mnijenja, Mask je među biračima sve manje popularan, i to znatno manje nego Tramp. Početkom prošlog mjeseca, republikanski kandidat izgubio je važnu izbornu bitku za mjesto u vrhovnom sudu savezne države Wisconsin, gdje se Mask angažovao kao donator, ali je istovremeno postao i teret za republikance tokom kampanje.

“Završio je, gotovo je, nema ga više. U anketama prolazi užasno. Ljudi ga mrze. Došao je u Wisconsin i mislio da može kupiti glasove, stavio je sirastu kapu (simbol Wisconsina, op. a.) i ponašao se kao devetogodišnje dijete… Ne ide to tako. Ljude to vrijeđa”, požalio se jedan od republikanca iz Wisconsina pod uslovom anonimnosti.

Za Trampovu administraciju Mask je time postao nepotrebni teret. Pogotovo jer aktivnosti DOGE-a trenutno nisu toliko bitne za vladu koliko su to carinska politika i budžetske rasprave. Iako republikanski zakonodavci i dalje o Masku govore pozitivno kada ih se direktno pita, jer žele zadržati na svojoj strani njegovo ogromno bogatstvo, armiju pristalica i internetski uticaj, neki priznaju da bi za stranku bilo bolje da se Mask ne pojavljuje aktivno u kampanjama pred kongresne izbore 2026. godine.

“Ankete vam u suštini govore da Ilon radi odličan posao kada je u pozadini. Nadamo se da će tamo i ostati, da nastavi s tim poslom, ali da neće preuzeti ulogu zamjene u kampanji”, ocijenio je izvršni direktor konzervativnog Kluba za rast, David McIntosh.

Tišina s vrha

O Masku početkom aprila nisu prestali govoriti samo Tramp, već i njegovi najbliži savjetnici i zvanični profili Bijele kuće. Još krajem februara, Tramp je Maska koristio kao veliko mamac za donatore. “Volim Ilona Maska! Mediji pokušavaju da nas razdvoje i ne uspijevaju. On je sjajan”, pisalo je u Trampovoj poruci donatorima od 27. februara.

Ipak, Maskovo ime iz tih poruka gotovo da je nestalo već početkom marta. Jedini izuzetak bila je referenca na kačket s natpisom “Američki zaliv”, koji je milijarder nosio.

Odgovor Bijele kuće na upit novinara Politica o tome smatraju li Maska političkom slabošću, nije ga uopšte spomenuo. “Misija DOGE-a da smanji rasipanje, prevaru i zloupotrebe će se sigurno nastaviti. Zaposleni u DOGE-u, koji djeluju u njegovim različitim uredima, nastaviće sarađivati s administracijom predsjednika Trampa kako bi naša vlada postala efikasnija”, navodi se u odgovoru portparola Bijele kuće, Karoline Leavitt.

Za demokrate i dalje meta

Dok bi Maskovo povlačenje u pozadinu moglo koristiti republikancima, demokratama bi moglo otežati posao. Njihova izborna strategija, primijenjena i u spomenutim izborima u Wisconsinu, zasniva se na povezivanju republikanskih rivala s Maskom. Demokrati, ipak, tvrde da će njihova strategija i dalje biti efikasna, jer je malo vjerovatno da će Mask potpuno nestati iz javnosti.

Da Mask i dalje ima uticaj u vladi, svjedoči i to što je prošle sedmice pratio Trampa u posjetu Saudijskoj Arabiji, gdje se sastao s tamošnjim liderima i govorio na investicionom forumu. Ništa nije ukazivalo na to da između njih postoji neki ozbiljan sukob.

Čak i ako Mask krajem maja napusti mjesto na čelu DOGE-a, to neće promijeniti činjenicu da je upravo najbogatiji čovjek svijeta imenovao rukovodstvo tog tijela.

“Problem nikad zapravo nije bio Ilon Mask, već elonmuskizam. On je autor njihovih strategija i nije riječ o teorijskoj krivici, već o stvarnim štetama koje su nanesene svijetu u partnerstvu s Trampom, o čemu će se voditi rasprave tokom izbora”, poručila je demokratska strateginja Jesse Ferguson.

Dokaz da demokratama ipak neće biti lako je i to da je, prema anketama, DOGE ocijenjen bolje kada se Mask u njegov rad ne uključuje, iako se funkcionisanje ovog pseudoministarstva njegovim odsustvom nije značajno promijenilo.

“Javnost je podržavala pokušaj da se okonča bespotrebno rasipanje u Vašingtonu, ali nije podržavala način na koji je to sprovođeno. Njegova misija da eliminiše rasipanje svakako je pomogla, ali retorika koju je koristio – nije”, zaključio je republikanski analitičar Frank Luntz, prenosi Klix.ba

Nastavi čitati

Svijet

I ERDOGAN SE POVLAČI “Više se neću kandidovati za predsjednika”

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan izjavio je da ne namjerava ponovo kandidovati za predsjednika, naglasivši kako je zemlji potreban novi ustav koji bi odražavao duh savremenog doba i demokratskih vrijednosti.
-Nemam namjeru da se ponovo kandidujem za predsjednika. Naš jedini cilj je unapređenje ugleda naše zemlje. Turska se mijenja, svijet se mijenja. Živimo u novoj eri. Mislite li da u ovakvom dinamičnom svijetu možemo napredovati s ustavom nastalim u vrijeme puča, koji još uvijek odiše mentalitetom pučista? Turska više ne može ići naprijed s takvim ustavom. Potreban nam je ustav koji će predložiti civili, a ne pučisti – kazao je Erdogan, a prenijela agencija Anadolija

Erdogan već duže vrijeme zagovara donošenje novog ustava koji bi, kako tvrdi, bio “demokratskiji, civilniji i u skladu sa savremenim potrebama društva”.
Trenutni turski ustav donesen je 1982. godine, nakon vojnog puča iz 1980., i iako je više puta mijenjan, kritičari tvrde da još uvijek nosi obilježja autoritarnog sistema i vojno-pučističke logike.

Nastavi čitati

Aktuelno