Connect with us

Svijet

DIREKTOR FBI: Sumnjam da je Tramp pogođen metkom

Direktor FBI, Kristofer Vrej, izrazio je sumnju da je Donald Tramp pogođen metkom tokom neuspjelog atentata na političkom skupu u Pensilvaniji.

“Svako poštovanje bivšem predsjedniku Trampu, ali pitanje je da li je metak ili geler pogodio njegovo uvo. Sada ne znam da li je taj metak, osim što ga je pogodio, mogao da sleti negde drugdje”, rekao je Rej, prenosi “Daily mail”.

Vrej se takođe osvrnuo na bezbjednosne propuste koji su omogućili napadaču, koji je identifikovan kao Tomas Metju Kruks, da otvori vatru. U tom incidentu, 20-godišnji Kruks je ubio vatrogasca Korija Komperatorea (50) i ranio još dvije osobe, uključujući i samog Trampa.

“Kad sam sišao s pozornice, meci su mi prolazili iznad glave i čuo sam ih, onako zip, zip”, izjavio je kandidat za američkog predsjednika, koji je kasnije viđen sa zavojem preko uha.

78-godišnji Tramp takođe se posvađao sa svojom Tajnom službom jer su oni mislili da je “gotov kad je pao” jer su “vidjeli puno krvi” nakon što mu je metak okrznuo uho. Tada se posvađao sa svojim agentima jer im je rekao da “ne želi nosila i da će ustati”.

Takođe je dodao da ga je od metka spaslo to što je u posljednjem trenutku okrenuo glavu kako bi pogledao u ekran.

“Trebalo je da budem mrtav. Najnevjerovatnije je to što sam se baš u tom trenutku okrenuo i taman dovoljno koliko treba. To je bila ili sreća ili je Bog upleo svoje prste”, izjavio je Tramp.

Vrej je, pak, tokom svog svjedočenja izjavio da je Kruks ranije istraživao atentat na bivšeg američkog predsjednika Džona F. Kenedija. Nedjelju dana prije napada na Trampa, Kruks je na laptopu, za koji FBI kaže da je povezan s njim, pretraživao Lija Harvija Osvalda – navodnog ubicu Kenedija u Dalasu 1963. godine.

“Analiza laptopa koji istraga povezuje s napadačem otkrila je da je 6. jula pretraživao na Guglu ‘koliko je daleko Osvald bio od Kenedija’,” rekao je Vrej u svjedočenju pred Odborom za pravosuđe Predstavničkog doma.

“To je isti dan kada se, čini se, registrovao za skup u Batleru”, kazao je, dodavši da je osumnjičeni Tomas Kruks tada postao “veoma usredsređen na predsjednika Trampa i njegov predizborni skup”.

FBI istražuje ovu pucnjavu kao čin domaćeg terorizma, a takođe se istražuje koji je bio Kruksov motiv.

“Ne znamo motiv. To je očigledno jedno od ključnih pitanja u našoj istrazi i bilo nam je vrlo frustrirajuće što nam brojni zaključci do kojih smo došli tokom istrage nisu dali značajne tragove o njegovom motivu”, rekao je Vrej, prenosi “Daily mail”.

Na saslušanju je Vrej odgovarao na razna pitanja, kao dio rutinskog nadzora FBI-ja i Ministarstva pravosuđa, a Trampu se nije svidjelo kad je na pitanje o mentalnom zdravlju aktuelnog predsjednika Džoa Bajdena odgovorio da lično nije primjetio bilo kakav kognitivni pad na sastancima s njim. Zbog toga je Tramp odmah pozvao Vreja da podnese ostavku.

“Gledao sam današnje saslušanje u Kongresu kada je Kristoferu Vreju postavljeno pitanje da li je primjetio bilo kakvu kognitivnu degeneraciju tokom svojih brojnih razgovora sa Džoom Bajdenom”, napisao je Tramp na “Truth Socialu”, društvenoj platformi koju je on i osnovao.

“Vrej bi trebao smjesta da podnese ostavku u FBI-u i prestane da bude slatkorječiv prema Kongresu svaki put, jer svako može da vidi da Džo Bajden ni kognitivno ni fizički nije dobro. A ako to ne vidiš, sigurno ne možeš da vodiš FBI – osim ako ne želiš ilegalno da vodiš raciju na Mar-a-Lago. Vrej mora da da ostavku, i to sada, zbog laganja Kongresu”, napisao je Tramp.

Inače, FBI nije bio uključen u osiguravanje bezbjednosti održanog skupa i stoga je izbjegao isti nivo nadzora usmjeren na Tajnu službu zbog propusta koji su prethodili događaju.

Kimberli Čitl podnijela je ostavku na mjesto šefice američke Tajne službe nakon što su to tražili članovi obje velike stranke zbog neuspjeha da se spriječi pokušaj ubistva, prenosi “b92”.

Svijet

NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno