Slučaj koji je duboko potresao javnost u američkoj saveznoj državi Viskonsin dobio je svoj sudski epilog: bivša asistentkinja u nastavi, Ana Mari Kroker, osuđena je na više od pola vijeka zatvora zbog sistemskog seksualnog zlostavljanja četvorice dječaka.

Iako je Krokerova radila u osnovnoj školi “Riverview”, njena predatorska aktivnost odvijala se u sivoj zoni između profesionalnog poznanstva i privatnog povjerenja.

Koristila poziciju
Istraga je razotkrila da je optužena koristila svoju poziciju kako bi se približila dječacima uzrasta od 12 do 16 godina, često organizujući druženja i prenoćišta u svojoj kući. Upravo na jednom takvom događaju, prema svjedočenju dvanaestogodišnje žrtve, Krokerova je prešla granicu, ignorišući dječakov fizički otpor i molbe da prestane.

Ono što ovaj slučaj čini posebno alarmantnim jeste post-traumatska manipulacija. Mjesecima nakon inicijalnih napada, ona je putem aplikacija za razmjenu poruka sprovodila takozvani „grooming“ – proces emocionalnog uvezivanja žrtava kroz nametanje osjećaja krivice i tajnosti, čime je godinama odgađala njihovo priznanje roditeljima.

Pravna težina optužbi i priznanje krivice
Sudija Dejvid Hjuz nije imao mnogo prostora za blagost, uprkos činjenici da je Krokerova priznala krivicu u decembru 2025. godine. Optužnica je bila neumoljiva, obuhvatajući seksualni napad prvog stepena, seksualno iskorištavanje snimanjem i namamljivanje djeteta.

Državni tužilac Ksavijer Solis istakao je da kazna od 51,5 godina zatvora odražava dubinu traume nanesene žrtvama.

„Kada odrasla osoba povezana sa školstvom iskorištava našu djecu, šteta je ozbiljna i dugotrajna“, izjavio je Solis, naglašavajući da je povjerenje zajednice u obrazovni sistem ovim činom suštinski uzdrmano.

Društveni epilog i trajne posljedice
Krokerova je u svom završnom obraćanju izrazila kajanje, tvrdeći da je “potresena štetom koju je uzrokovala”, ali je sud procijenio da njeni predatorski obrasci zahtijevaju trajnu izolaciju iz društva. Osim zatvorske kazne, ona će biti podvrgnuta doživotnom nadzoru i registraciji u registar seksualnih prestupnika bez mogućnosti brisanja.

Ovaj slučaj ostaje kao opomena prosvjetnim vlastima o nužnosti strožeg nadzora nad interakcijom zaposlenih i učenika van školskih zidova, dok zajednica u Kenoši pokušava da sanira rane nanesene najranjivijim članovima društva.

Anna Marie Crocker, a former teacher aide at Riverview Elementary School in Silver Lake, is accused of having sex with a child under the age of thirteen, as well as two other felonies.

Read more: https://t.co/7yDeWQXGsu pic.twitter.com/nTR8X7EN5n

— TMJ4 News (@tmj4) October 18, 2024

Upotreba vještačke inteligencije u prodavnicama je, međutim, trenutno u pravnoj sivoj zoni.

Hiljade francuskih supermarketa počele su da koriste vještačku inteligenciju za borbu protiv krađe u prodavnicama, a softver analizira kretanje kupaca u realnom vremenu kako bi ukazao na sumnjivo ponašanje. Iako trgovci kažu da je tehnologija značajno smanjila njihove gubitke, ona takođe pokreće ozbiljna pitanja o privatnosti i transparentnosti jer je njena upotreba uglavnom neregulisana.

Softver analizira snimke sa nadzornih kamera u prodavnicama. Kada algoritam detektuje sumnjive gestove, kao što je stavljanje predmeta u torbu ili višestruko dodirivanje proizvoda bez skeniranja na kasi, automatski šalje kratak video snimak osoblju prodavnice.

“Tako dobijamo upozorenje. To može biti jednostavan gest, ponekad dvosmislen. Međutim, sistem je najbolji u prepoznavanju skrivenih proizvoda, kao što je kada ruke idu ka torbama”, rekao je Nelson Lopes, menadžer supermarketa Montreuil blizu Pariza.

“Kada postoji ovakvo upozorenje, svi smo u pripravnosti i pratimo snimak”, dodao je.

Prodavnice nisu obavezne da obaveste kupce da koriste vještačku inteligenciju
Vlasnik supermarketa Arul Džadson kaže da je izgubio skoro 60.000 evra u prvoj godini poslovanja bez vještačke inteligencije, a da su mu gubici sada otprilike prepolovljeni. U međuvremenu, pariska farmaceutkinja Latifa Garbi plaća 200 evra mjesečno za nadogradnju svojih kamera vještačkom inteligencijom, štedeći joj oko 4.000 evra godišnje i izbjegavajući troškove zapošljavanja obezbjeđenja.

Upotreba tehnologije je trenutno u pravnoj sivoj zoni. Francuska nema poseban zakon kojim se odobrava nadzor ponašanja pomoću vještačke inteligencije u komercijalnim prostorima, a prodavnice nisu obavezne da obavijeste kupce da se ona koristi.

Francuski organ za zaštitu podataka CNIL je jasno stavio do znanja da takve kamere masovno analiziraju lične podatke i da je njihova komercijalna upotreba zabranjena bez posebnog pravnog okvira. Uprkos ovom upozorenju, francuski softverski startap Veesion je opremio između 2.000 i 3.000 prodavnica širom Francuske.

“Ako se podaci ne dijele, ne smeta mi.”
Generalni direktor kompanije, Tibo David, brani tehnologiju, rekavši da je u skladu sa Opštom uredbom o zaštiti podataka Evropske unije (GDPR) i da ne vrši biometrijsku analizu. Mnogi trgovci na malo kažu da je softver jednostavno alat koji pomaže u zaštiti preduzeća koja se suočavaju sa porastom krađa zbog krize i rastućih troškova života.

“Pretpostavljam da je to bezbjednosna mjera za vlasnika. Ako je njegova upotreba ograničena i podaci se ne dijele, to je na kraju kao obična kamera. Zato mi ne smeta”, rekao je Loan, 65-godišnji kupac.

S obzirom na to da zakonodavci razmatraju prijedloge za stvaranje regulatornog okvira za nadzor pomoću vještačke inteligencije, debata o tome gdje se bezbednost završava, a nadzor počinje vjerovatno će se nastaviti godinama koje dolaze.

Vlada Velike Britanije nije dala dozvolu Sjedinjenim Američkim Državama da koriste britanske vojne baze za podršku mogućim američkim udarima na Iran, objavio je BBC.
Amerika je u prošlosti koristila avio-bazu u Glosterširu i britansku prekomorsku teritoriju Dijego Garsija u Indijskom okeanu za izvođenje udara u regionu Bliskog istoka. Portparol britanske vlade tu odluku nije ni potvrdio, ni demantovao.

„Kao i obično, ne komentarišemo operativna pitanja“, rekao je.

Američki predsjednik Donald Tramp danas je najavio da će svijet „u narednih, vjerovatno, 10 dana“ saznati da li će se postići sporazum sa Iranom ili će početi vojne akcije. Odluka britanske vlade mogla bi da utiče na planove Pentagona, ukoliko bude donesena odluka o napadu na Iran, jer se očigledno računalo na britanske baze.

„Ukoliko Iran odluči da ne sklopi sporazum, možda će biti neophodno da Sjedinjene Države koriste Dijego Garsiju i lokaciju aerodroma u Ferfordu, Glosteršir, kako bi spriječile potencijalni napad veoma nestabilnog i opasnog režima“, naveo je prije nekoliko dana Tramp na društvenoj mreži Truth Social.

Britanske vojne baze su korišćene kao podrška američkoj operaciji zapljene tankera ranije ove godine, ali je ta operacija izvedena uz punu podršku Velike Britanije.

Prema dugogodišnjem sporazumu, SAD moraju da zatraže korišćenje bilo koje suverene vojne baze Velike Britanije prije nego što iz njih izvedu vojne operacije.