Društvo
Divljaju cijene nekretnina u manjim mjestima
U manjim mjestima, naročito na zapadu Republike Srpske, cijene stanova svakodnevno rastu, po čemu su se uveliko približile banjalučkim, ali građevinari u tim mjestima nisu naročiti optimisti.
Oni naglašavaju da su poslovne kalkulacije loše, zbog povećanih troškova života i smanjene finasijske mogućnosti stanovništva. Neki od sagovornika Srpskainfo kažu da će, po završetku započetih objekata, uveliko razmisliti šta im valja činiti poslije toga.
Kupci stanova su većim dijelom iz inostranstva, ali je i njihov broj drastično umanjen.
Kupci gastarbajteri
Dragan Kotur, građevinski preduzetnik iz Kozarske Dubice, gradi na obali Une stambenu zgradu sa 26 stanova. Cijena je od 1.850 do 2.050 KM po kvadratu. To je jedan od četiri stambena objekta u izgradnji, u ovom gradu, sa ukupno stotinak stanova.
U posljednjoj, koja će biti useljiva u maju naredne godine, trećina stanova nije prodata.
Boro Zdjelar, vlasnik preduzeća “Beton” Gradiška, koje u izgradnji ima 40 stanova po cijeni od 1.000 evra po kvadratu, kaže da je gotovo sve rasprodao. Većinu njegovih kupaca čine radnici u inostranstvu.
– Istina je da su cijene stanova u Gradiški, gdje se najviše gradi, najniže u regionu. Stanovi u manjim mjestima, kao što je Srbac, skuplji su nego ovdje. U sadašnjim uslovima neminovno je poskupljenje, jer su troškovi gradnje i građevinskog materijala povećani, a teško je obezbijediti i dovoljan broj radnika – ističe Zdjelar.
Nemaju računicu, a grade
Slične konstatacije imaju i građevinari u Laktašima, Srpcu, Prnjavoru, Derventi… Cijena stambenog kvadrata u Laktašima je 2.500 KM, potvrdio je za Srpskainfo Miroslav Bojić, gradonačelnik Laktaša.
– U kojem pravcu će se cijene stanova kretati u ovoj godini teško je predvidjeti. Sada je u Laktašima u izgradnji 200 stanova – kazao je Bojić.
U mnogim mjestima Republike Srpske nostalgično komentarišu cijene kvadrata u odnosu na godine prije pandemije i izbijanja svjetske ekonomske krize.
– Prije tri godine u Gradiški je cijena stanova, na atraktivnim lokacijama, iznosila od 900 do 1.100 KM, a sada je to neuporedivo skuplje. Za očekivati je novi porast cijena stanova zbog poskupljenja komunalija od dvadesetak procenata – smatraju sagovornici Srpskainfo u Gradiški.
Cijene novih stanova u ovoj godini dostigle su astronomske cifre, a za samo godinu dana prosječna cijena kvadrata novog stana u Republici Srpskoj poskupjela je za oko 1.000 KM. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u trećem tromjesečju ove godine, prosječna cijena stambenog kvadrata dostigla je 2.685 KM. U istom periodu prošle godine prosjek je iznosio 1.714 KM.
Banjaluka prednjači
Najskuplji su i dalje stanovi u Banjaluci, gdje kvadrat u prosjeku košta 3.729 KM. Prema podacima nekoliko agencija za nekretnine i građevinskih preduzeća, u manjim mjestima cijene stanova su od 1.900 do 2.700 KM po kvadratu.
Osim Trebinja i Bijeljine, na jugu i istočnom dijelu Republike Srpske, Prijedor i Gradiška prednjače u zapadnom dijelu Srpske, po obimu gradnje ali i cijenama. Kvadrat stana u Bijeljini skuplji je za 30 do 40 odsto, nego godinu prije, a cijene su u 2022. godini dostigle 3.000 KM.
U Prijedoru stanovi su dostigli 2.700 KM, a u Gradiški 2.300 KM po kvadratu. Cijene stanova u izgradnji u Trebinju variraju od 2.600 do 4.500 KM po kvadratu.
Glavni razlog skoka cijene stambenih kvadrata su poskupljenja repromaterijala, ali i znatno veća tražnja. Najviše su poskupjeli željezo, cement, drvena građa, izolacioni materijal, stolarija, keramika.
Cijena građevinskog materijala je uduplana na početku rata u Ukrajini, ali je, kako kaže Ranko Mandić, građevinski preduzetnik iz Gradiške, u posljednje vrijeme došlo do pojeftinjenja građevinskog materijala i stabilizacije na ovom tržištu.
– Cijene nekretnina koje ubrzano rastu nemaju srazmjeru sa platama i životnim standardom. To ne može više ovako, negdje će pući, a investitori izgubiti – smatra Mandić koji se prethodnih godina primarno bavio građevinarstvom, a sada se opredijelio za uslužne djelatnosti.
Ekonomisti ipak vjeruju da će u narednoj godini doći do stabilizacije cijena nekretnina.
Potražnja manja 20 odsto
Prosječna cijena prodatih novih stanova u trećem tromjesečju 2022. godine, u odnosu na treće tromjesečje lani, viša je za 56,7 odsto, a u odnosu na prosječnu cijenu prodatih, novih stanova godinu prije, viša je za 50,2 odsto, saopšteno je iz Zavoda za statistiku RS.
Ovakvo kretanje cijena uticalo je na potražnju, koja je u ovoj godini pala za oko 20 odsto. Međutim, to nije dovelo do većih poremećaja na tržištu nekretnina. U gradovima i opštinama, u graničnom pojasu sa Hrvatskom i Srbijom, te na jugu sa Crnom Gorom, najviše se gradi, te su i cijene više nego u unutrašnjosti.
Ovu činjenicu u Gradiški tumače prvenstveno povoljnom lokacijom, blizinom većih evropskih centara i stimulativnim cijenama i procedurama prilikom pribavljanja građevinske dokumentacije, te formiranja građevinskih parcela.
Zbog toga je upravo područje koje graniči sa skorašnjom šengenskom zonom i najpoželjnije mjesto za život i investicije.
Društvo
“GULJENJE KOŽE SA LEĐA” GRAĐANIMA SE NASTAVLJA! Poskupljuje participacija u domovima zdravlja u Srpskoj
Građani Republike Srpske od 1. januara naredne godine plaćaće skuplju participaciju za preglede kod doktora porodične medicine.
Naime, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Repubublike Srpske, na inicijativu Aktiva direktora javnih zdravstvenih ustanova domova zdravlja RS spremilo je prijedlog novog cjenovnika.
Ubuduće, kod prvog i kontrolnog pregleda doktora porodične medicine participacija će se plaćati 1,5 KM umjesto dosadašnjih jednu KM.
Kod prvog pregled doktora specijaliste porodične medicine sa 1,5 KM cijena participacije ide na dvije marke.
U resornom ministarstvu poskupljenje pravdaju činjenicom da se participacija nije mijenjala u zadnjih dvadeset godina, dok su, kako dodaju, cijene pregleda značajno povećane. Računaju i da će se ovom odlukom smanjiti i neopravdane posjete.
Kažu da ovo povećanje neće uticati na osjetljive kategorije stanovništva kao što su djeca do 18 godina, stariji od 65 godina, trudnice, oboljeli od malignih oboljenja, kao i porodice poginulih boraca i RVI za koje participaciju plaća Ministarstvo rada i boračko invalidske zaštite.
– Isti su po Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju oslobođeni od plaćanja participacije, a pretpostavka je da će doći i do smanjenja neopravdanih posjeta timovima porodične medicine – obrazlaže se u prijedlogu odluke, prenosi CAPITAL.
Društvo
OČEKUJE NAS PRAVA MEĆAVA! Evo kada, gdje i koliki tačno stiže snijeg u BiH ovih dana (FOTO)
Oblaci, padavine i hladniji vazduh zahvataju Bosnu i Hercegovinu.
U narednim satima, u brdsko-planinskim krajevima većeg dijela zemlje snijeg, uz formiranje, a na višim planinama povećanje visine snježnog pokrivača u prosjeku 5-20 centimetara.
U nizinama uglavnom kiša, pri izmaku padavina prolazno susnježica do mokar snijeg, uz dekorativni snjezni pokrivač lokalno, objavljeno je na Fejsbuk stranici BHmeteo.
Društvo
“EGZODUS SE NASTAVLJA”! Zadržavanje kadra najveći izazov bolnica u Srpskoj
Većina bolnica u Srpskoj u narednoj godini ne planira nabavku skupe opreme niti uvođenje novih usluga zbog teške ekonomske situacije, a prioritet će, kažu njihovi rukovodioci, biti zadržavanje medicinskog kadra kako bi održali sadašnji nivo zaštite pacijenata.
Dosadašnji finansijski problemi, tvrde oni, nisu imali uticaja na rad sa pacijentima, ponajviše zbog maksimalnog zalaganja i razumijevanja zaposlenih, posebno dežurnih ljekara čija je dnevnica, ističu, 120 maraka.
Direktor Bolnice Gradiška Rajko Dodik istakao je za “Glas Srpske” da su troškovi mnogo veći u odnosu na stopu izdvajanja u zdravstvu.
– Ova godina je, u proteklih pet, za našu zdravstvenu ustanovu bila najteža, zbog samog načina finansiranja. Dobili smo sredstava dovoljno da samo u posljednjih sedam mjeseci isplaćujemo plate radnicima, dok obaveze prema dobavljačima i bilo kakve investicije nisu dolazile u obzir – kaže Dodik.
Dodao je da bi ovoj zdravstvenoj ustanovi, koja je prošle godine od Vlade RS dobila grant od milion maraka, za održavanje tekućih troškova mjesečno trebalo do 400.000 maraka.
– Želio bih da se ne ponovi 2024. godina, jer sredstva koja smo dobili ne mogu pokriti tekuće troškove ni za tri mjeseca. Nadam se da će se u idućoj godini iznaći neka rješenja, jer ono novca što dobijamo je samo kap u moru dugovanja – kazao je Dodik.
Bez dodatnih sredstava ruke menadžmenta su, kaže on, vezane, jer sve redukcije koje su mogli uveli su, što ni blizu nije dalo željene rezultate.
– Postoje zaposleni u ovoj zdravstvenoj ustanovi koji rade i više nego što to standardi propisuju da pacijenti ne bi osjetili krizu. Takođe, aparate koji se pokvare pokušavamo da repariramo ili pozajmimo, jer novca za nove nemamo – naglasio je Dodik.
Sa finansijskim poteškoćama bore se i u prijedorskoj bolnici “Dr Mladen Stojanović”, a vršilac dužnosti direktora ove zdravstvene ustanove Miroslav Bijelić kazao je da nedostatak novca puno toga uslovljava, između ostalog, obnavljanje medicinske opreme koja se konstantno unapređuje.
– Naravno to utiče i na servisiranje drugih obaveza, jer mi nismo komercijalno preduzeće, a pri tome naši su troškovi visoki, počevši od lijekova pa sve do objekta koji sam po sebi košta – kazao je Bijelić.
Direktor Bolnice Zvornik i predsjednik Aktiva direktora zdravstvenih ustanova koje ostvaruju bolničku zdravstvenu zaštitu RS Ivan Popović kazao je da postoji veliko nezadovoljstvo među zaposlenima u smislu plata.
– Prvi put osjećam veliko nezadovoljstvo i tenziju među zaposlenima zbog plata. Jedno dežurstvo ljekara specijaliste, koje traje 24 časa, u bolnici se plaća 120 maraka. S druge strane, dnevnica konobara kreće se između 120 i 150 maraka – kazao je Popović.
Dodao je da je krajnje vrijeme da se sjedne i razgovara sa zdravstvenim radnicima i sindikatima, kako bi se iznašlo rješenje i povećale plate zaposlenima u zdravstvu.
Dubrovnik
Prema riječima direktora trebinjske bolnice Nedeljka Lambete, od januara ovu zdravstvenu ustanovu nije napustio nijedan ljekar, iako dobijaju dobre ponude iz Dubrovnika, gdje su veće plate.
– Šta će biti poslije Nove godine, vidjećemo. Mi se trudimo da, koliko god je u našoj moći, stvorimo što bolje uslove rada. Iduće godine bi trebalo da uselimo u novi objekat, koji će biti najsavremeniji u BiH – rekao je Lambeta.
-
Politika3 dana ago
SNSD SMISLIO KAKO DA FINANCIJSKI “SAMELJE” BANJALUKU! Strah od Stanivukovića veći od brige za narod
-
Politika3 dana ago
ADŽIĆEV OBRAČUN SA DODIKOVIM LOJALISTIMA! Šulić “Ti si politički patuljak” (VIDEO)
-
Politika3 dana ago
KAKVA FARSA! Košarac pita “ODKUD BANDIT KURTI U SARAJEVU”, a SNSD ambasador mu izdao vizu!
-
Politika3 dana ago
“NIJE KUM DUGME” ZA ZGRADU UIO IPAK 100 MILIONA! Odbijena deklaracija o zaustavljanju kupovine
-
Politika2 dana ago
SELAK NE ZNA ELEMENTARNE STVARI! Odbornik i predsjednik partije ne poznaje ni PROCEDURE NI NADLEŽNOSTI (VIDEO)
-
Politika20 sati ago
I ŠTA ĆEMO SAD? Banke ugasile račune firmama PRIJE NAJNOVIJIH SANKCIJA SAD-a
-
Politika2 dana ago
STANIVUKOVIĆ “Igor Dodik nije kompetentan da se bavi politikom, ALI AKO ŽELI BORBU- DOBIĆE JE”
-
Banjaluka3 dana ago
PALAČKOVIĆ poručila, “Blokade SNSD-a nisu politika, već OSVETA građanima”