Connect with us

Društvo

Divljaju cijene nekretnina u manjim mjestima

U manjim mjestima, naročito na zapadu Republike Srpske, cijene stanova svakodnevno rastu, po čemu su se uveliko približile banjalučkim, ali građevinari u tim mjestima nisu naročiti optimisti.

Oni naglašavaju da su poslovne kalkulacije loše, zbog povećanih troškova života i smanjene finasijske mogućnosti stanovništva. Neki od sagovornika Srpskainfo kažu da će, po završetku započetih objekata, uveliko razmisliti šta im valja činiti poslije toga.

Kupci stanova su većim dijelom iz inostranstva, ali je i njihov broj drastično umanjen.

Kupci gastarbajteri
Dragan Kotur, građevinski preduzetnik iz Kozarske Dubice, gradi na obali Une stambenu zgradu sa 26 stanova. Cijena je od 1.850 do 2.050 KM po kvadratu. To je jedan od četiri stambena objekta u izgradnji, u ovom gradu, sa ukupno stotinak stanova.

U posljednjoj, koja će biti useljiva u maju naredne godine, trećina stanova nije prodata.

Boro Zdjelar, vlasnik preduzeća “Beton” Gradiška, koje u izgradnji ima 40 stanova po cijeni od 1.000 evra po kvadratu, kaže da je gotovo sve rasprodao. Većinu njegovih kupaca čine radnici u inostranstvu.

– Istina je da su cijene stanova u Gradiški, gdje se najviše gradi, najniže u regionu. Stanovi u manjim mjestima, kao što je Srbac, skuplji su nego ovdje. U sadašnjim uslovima neminovno je poskupljenje, jer su troškovi gradnje i građevinskog materijala povećani, a teško je obezbijediti i dovoljan broj radnika – ističe Zdjelar.

Nemaju računicu, a grade
Slične konstatacije imaju i građevinari u Laktašima, Srpcu, Prnjavoru, Derventi… Cijena stambenog kvadrata u Laktašima je 2.500 KM, potvrdio je za Srpskainfo Miroslav Bojić, gradonačelnik Laktaša.

– U kojem pravcu će se cijene stanova kretati u ovoj godini teško je predvidjeti. Sada je u Laktašima u izgradnji 200 stanova – kazao je Bojić.

U mnogim mjestima Republike Srpske nostalgično komentarišu cijene kvadrata u odnosu na godine prije pandemije i izbijanja svjetske ekonomske krize.

– Prije tri godine u Gradiški je cijena stanova, na atraktivnim lokacijama, iznosila od 900 do 1.100 KM, a sada je to neuporedivo skuplje. Za očekivati je novi porast cijena stanova zbog poskupljenja komunalija od dvadesetak procenata – smatraju sagovornici Srpskainfo u Gradiški.

Cijene novih stanova u ovoj godini dostigle su astronomske cifre, a za samo godinu dana prosječna cijena kvadrata novog stana u Republici Srpskoj poskupjela je za oko 1.000 KM. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u trećem tromjesečju ove godine, prosječna cijena stambenog kvadrata dostigla je 2.685 KM. U istom periodu prošle godine prosjek je iznosio 1.714 KM.

Banjaluka prednjači
Najskuplji su i dalje stanovi u Banjaluci, gdje kvadrat u prosjeku košta 3.729 KM. Prema podacima nekoliko agencija za nekretnine i građevinskih preduzeća, u manjim mjestima cijene stanova su od 1.900 do 2.700 KM po kvadratu.

Osim Trebinja i Bijeljine, na jugu i istočnom dijelu Republike Srpske, Prijedor i Gradiška prednjače u zapadnom dijelu Srpske, po obimu gradnje ali i cijenama. Kvadrat stana u Bijeljini skuplji je za 30 do 40 odsto, nego godinu prije, a cijene su u 2022. godini dostigle 3.000 KM.

U Prijedoru stanovi su dostigli 2.700 KM, a u Gradiški 2.300 KM po kvadratu. Cijene stanova u izgradnji u Trebinju variraju od 2.600 do 4.500 KM po kvadratu.

Glavni razlog skoka cijene stambenih kvadrata su poskupljenja repromaterijala, ali i znatno veća tražnja. Najviše su poskupjeli željezo, cement, drvena građa, izolacioni materijal, stolarija, keramika.

Cijena građevinskog materijala je uduplana na početku rata u Ukrajini, ali je, kako kaže Ranko Mandić, građevinski preduzetnik iz Gradiške, u posljednje vrijeme došlo do pojeftinjenja građevinskog materijala i stabilizacije na ovom tržištu.

– Cijene nekretnina koje ubrzano rastu nemaju srazmjeru sa platama i životnim standardom. To ne može više ovako, negdje će pući, a investitori izgubiti – smatra Mandić koji se prethodnih godina primarno bavio građevinarstvom, a sada se opredijelio za uslužne djelatnosti.

Ekonomisti ipak vjeruju da će u narednoj godini doći do stabilizacije cijena nekretnina.

Potražnja manja 20 odsto
Prosječna cijena prodatih novih stanova u trećem tromjesečju 2022. godine, u odnosu na treće tromjesečje lani, viša je za 56,7 odsto, a u odnosu na prosječnu cijenu prodatih, novih stanova godinu prije, viša je za 50,2 odsto, saopšteno je iz Zavoda za statistiku RS.

Ovakvo kretanje cijena uticalo je na potražnju, koja je u ovoj godini pala za oko 20 odsto. Međutim, to nije dovelo do većih poremećaja na tržištu nekretnina. U gradovima i opštinama, u graničnom pojasu sa Hrvatskom i Srbijom, te na jugu sa Crnom Gorom, najviše se gradi, te su i cijene više nego u unutrašnjosti.

Ovu činjenicu u Gradiški tumače prvenstveno povoljnom lokacijom, blizinom većih evropskih centara i stimulativnim cijenama i procedurama prilikom pribavljanja građevinske dokumentacije, te formiranja građevinskih parcela.

Zbog toga je upravo područje koje graniči sa skorašnjom šengenskom zonom i najpoželjnije mjesto za život i investicije.

Related Topics:

Društvo

DJEČAK NAPRAVIO LOM ZBOG ZBOG IGRICA! Majka zvala Hitnu i policiju!

Prekomjerno korištenje mobilnih telefona i društvenih mreža sve je ozbiljniji problem među djecom i mladima, a zabrinjavajuće navike imaju i njihovi roditelji.

Alarmantne digitalne navike

  • Dječak zbog videoigara gotovo prestao ići u školu
  • Majka pozvala policiju i hitnu pomoć
  • Učenici na telefonu osam i po sati dnevno
  • Roditelji često zanemaruju djecu zbog ekrana
  • Psihijatar savjetuje porodična pravila

Psihijatar Tarik Hodžić iz Zavoda za liječenje ovisnosti Kantona Sarajevo otkrio je da su srednjoškolci s kojima je razgovarao u prosjeku provodili osam i po sati dnevno na telefonu. Upozorio je na posljedice kompulsivnog korištenja digitalnih tehnologija, ali i objasnio kako roditelji mogu prepoznati problem i pomoći djeci.

Zašto je majka dječaka morala pozvati hitnu i policiju?

Govoreći o slučajevima iz kliničke prakse, Hodžić je opisao dječaka koji je zbog pretjeranog igranja videoigara gotovo prestao pohađati školu.

Kada mu je majka isključila struju u sobi kako bi spriječila daljnje igranje, dječak je burno reagovao, zbog čega je morala pozvati policiju i hitnu pomoć.

“I onda dijete koje je mirno, koje je blijedo i bijelo jer ne vidi praktično sunčevog svjetla, koje je totalno anksiozno, dakle u apstinencijalnoj krizi, napravi haos do te mjere da majka zove policiju i hitnu”, ispričao je psihijatar.

Dodao je da je dječaka pregledao jednom, ali da ne zna šta se kasnije s njim dogodilo.

Koliko vremena srednjoškolci provode na telefonu?

Hodžić je naveo da je tokom aktivnosti u sarajevskim školama u protekle dvije godine razgovarao s učenicima iz približno 30 odjeljenja.

“Radio sam neku brzu računicu i na osnovu aritmetičke sredine došao do podatka da iz nekih 30-ak odjeljenja u kojima sam bio u srednjim školama u Sarajevu, prosjek je osam i po sati dnevno, što je meni bio frapantan podatak”, kazao je Hodžić za N1.

Naglasio je da su djeca i adolescenti posebno osjetljivi na štetne utjecaje digitalnih tehnologija jer njihov psihološki razvoj još nije završen.

Prema njegovim riječima, ključni znak problema jeste kompulsivno ponašanje, odnosno nemogućnost prestanka korištenja tehnologije uprkos očiglednim štetnim posljedicama.

Kako roditelji utiču na digitalne navike djece?

Hodžić je predstavio i rezultate vlastitog, nereprezentativnog istraživanja među kolegama iz zdravstvene struke.

Prema podacima koje je iznio, više od 90 odsto ispitanih roditelja provjerava telefon tokom razgovora s djetetom, dok 75 posto od 48 ispitanika odgađa odgovor djetetu zbog gledanja u ekran.

“66 posto roditelja kaže da im dijete nekad mora ponavljati da bi skrenulo njihovu pažnju”, naveo je.

Dodao je da četvrtina ispitanih roditelja smatra kako im se djeca manje povjeravaju nego ranije i da je emocionalna bliskost oslabljena.

“Možemo mi djeci pričati šta hoćemo, ali djeca uvijek gledaju šta mi radimo puno više nego što slušaju šta mi govorimo”, poručio je.

Zašto su TikTok i Instagram posebno problematični?

Hodžić smatra da su TikTok i Instagram među posebno problematičnim platformama zbog načina na koji podstiču dugotrajno korištenje.

“TikTok je strašan i njega bih izdvojio kao prvog, Instagram drugi, i to prati ga u stopu”, rekao je.

Objasnio je da beskonačno prikazivanje sadržaja i iščekivanje novih reakcija mogu podsticati kompulsivno ponašanje.

Kako spriječiti pretjerano korištenje telefona?

Kao jedno od mogućih rješenja naveo je ograničavanje korištenja telefona u školama, ali i uspostavljanje porodičnih pravila.

“Zabrana adolescentu samo sredstvo koje je zabranjeno čini privlačnijim”, upozorio je, ističući da je važnije uključiti djecu u donošenje odluka.

Predložio je da se telefoni ne koriste tokom zajedničkih obroka i porodičnog druženja, kao ni nakon 22 sata, pri čemu bi ista pravila trebala važiti i za roditelje.

Naglasio je da cilj nije potpuno izbacivanje digitalnih tehnologija iz života djece, nego njihovo svrsishodno korištenje bez štetnih posljedica.

Nastavi čitati

Društvo

SUZE, SIRENE I POSLJEDNJI APLAUZ! Radnici „Zotovića“ na najemotivniji način ispratili dr Gorana Talića! (VIDEO)

Radnici Instituta “Dr Miroslav Zotović” odali su danas počast preminulom direktoru Goranu Taliću

Goran Talić preminuo je u utorak, 13. oktobra, u 67. godini.

Komemoracija Goranu Taliću biće održana u petak, 16. oktobra, u 10 časova u Banskom dvoru u Banjaluci, dok je sahrana zakazana za isti dan u 13 časova na groblju Sveti Pantelija.

Nastavi čitati

Društvo

ZAKON POSTOJI SAMO NA PAPIRU! Čak 92 odsto trgovina bez pardona PRODAJE PIĆE maloljetnicima!

Čak 92 odsto trgovina obuhvaćenih novim, sveobuhvatnim istraživanjem “Tajni kupac”, koje je sproveo Centar za edukaciju mladih iz Travnika, spremno je da proda alkoholna pića maloljetnim licima, uprkos jasnoj zakonskoj zabrani.

Podaci prikupljeni sa terena tokom 2026. godine pokazuju konstantan i zabrinjavajući rast ovog negativnog trenda u posljednje tri godine.

Prema zvaničnim podacima istraživanja, učešće u ovoj akciji monitoringa uzela su dva maloljetna volontera uzrasta od 12 do 16 godina. Oni su u ulozi “tajnih kupaca” testirali odgovornost trgovaca i poštovanje zakonskih propisa u deset gradova širom BiH, na uzorku od ukupno 100 trgovina.

Upoređivanjem podataka kroz trogodišnji period, vidljiv je konstantan pad odgovornosti prodavaca. Tokom 2024. godine procenat uspješne kupovine alkohola od strane maloljetnika iznosio je 82 odsto, odnosno u 82 od 100 objekata, da bi u 2025. godini taj broj porastao na 90 odsto. Najnoviji rezultati iz 2026. godine dostigli su kritičnih 92 odsto, što predstavlja rast od deset postotnih bodova u odnosu na 2024. godinu.

Posmatrano po gradovima, situacija je najkritičnija u Sarajevu, Mostaru, Doboju i Vitezu, gdje je zabilježen maksimalan i poražavajući procenat od 100 odsto prolaznosti. Slijede Banjaluka, Tuzla, Jajce i Bugojno sa 90 odsto, dok su stope od 80 odsto registrovane u Travniku i Zenici.

Iz Centra za edukaciju mladih upozoravaju da je zaštita djece zajednička obaveza i apeluju na hitno preduzimanje četiri ključne mjere.

Prva mjera odnosi se na intenziviranje inspekcijskog nadzora kroz provođenje redovnih i nenajavljenih kontrola u maloprodajnim objektima širom BiH. Druga stavka podrazumijeva strože sankcije i dosljedno kažnjavanje trgovaca i pravnih lica koja prodaju alkohol maloljetnicima. Kao treći korak navodi se obavezna edukacija trgovačkog osoblja o zakonskim obavezama i štetnim posljedicama po zdravlje mladih. Na kraju, apeluje se i na podizanje društvene svijesti kako bi se razbila ukorijenjena tradicija i mitovi koji tolerišu rani kontakt djece sa alkoholom.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Aktuelno