Connect with us

Svijet

Djevojčica (11) silovana i u junu u Prištini

Slučaj silovanja jedanaestogodišnje djevojčice i dalje potresa Prištinu. Prema pisanju pojedinih medija, djevojčica je silovana u dva navrata. Prvi put zločin se desio 21. juna, a drugi 27. avgusta nakon kojeg su krenuli masovni protesti u Prištini, ali i u Tirani i Skoplju.

Naime, jedanaestogodišnjakinja se 21. juna ove godine, navodno, sastala sa šestoro punoljetnih osumnjičenih i oni su je poslali u četiri različita motela u kojima su se zločini navodno dogodili. Zbog ovog zločina uhapšeno je šest osoba.

Drugi put djevojčica je silovana 27. avgusta, kada je pet osoba, od kojih su tri maloljetne, uhapšeno i poslato u pritvor zbog silovanja jedanaestogodišnjakinje, kako se sumnja, u intervalu od sedam sati na različitim lokacijama u Prištini.

Dvojica posljednjih uhapšenih osumnjičeni su za silovanje i trgovinu maloljetnicama, dok su ostali osumnjičeni za silovanje i seksualne usluge.

Jedanaestogodišnjakinja se trenutno nalazi u prihvatilištu i na liječenju.

U vezi sa ovim slučajem, direktor policije Samedin Mehmeti i bivši direktor Uprave za postupanje sa zatvorenicima i maloljetnicima, Alji Gaši podnijeli su ostavke zbog moralne odgovornosti.

Potonji je dao ostavku nakon što je u vijestima objavljeno da je jedan od osumnjičenih za silovanje imao druge slučajeve u pravosudnom sistemu i da je čak bio u zatvoru.

Direktor policije regiona Priština, Fahredin Verbovci, direktor operacija u Prištini, Škeljzen Džafa komandir Policijske stanice “Sjever”, Bekim Bisljimi i direktor za istragu trgovine ljudima, Fehmi Džata premješteni su na druge pozicije.

Više stotina ljudi juče se ponovo okupilo ispred zgrade kosovske vlade u znak protesta zbog ovog slučaja. Sa transparentima u rukama, demonstranti su tražili ostavke sudija i tužilaca umiješanih u ovaj slučaj. Organizatori protesta iznijeli su zahtjeve: Legalizaciju upotrebe i distribucije biber spreja za samoodbranu, razrješenje policijskih službenika nadležnih za slučaj silovanja maloljetnice, formiranje specijalizovane jedinice policije za seksualno nasilje, sigurnost, pravdu i rehabilitaciju za žrtve seksualnog nasilja, kao i uvođenje predmeta seksualnog vaspitanja u škole, prenosi prištinski Kallxo. Sa plakatima u rukama demonstranti su tražili ostavke sudija i tužilaca uključenih u ovaj slučaj.

Fjola Mucaj (Fjolla) iz Kolektiva za feminističku misao i akciju poručila je da će oni ostati ujedinjeni i revoltirani, dok svi ovi zahtjevi ne budu sprovedeni u djelo.

“Mi dobro znamo da je ovo nasilje nad nama učinjeno uz posredovanje države. Ipak, konačno poručujemo da ovo nasilje više nećemo tolerisati. Ova država i ova vlast moraju da odgovaraju i da nam konačno pokažu gdje se pozicioniraju. To se može učiniti odmah tako što ćemo započeti implementaciju svih naših zahtjeva kao polaznu osnovu za promjenu pravca države ka tretmanu bezbjednosti žena i djevojčica”, istakla je ona, prenosi Kallxo.

Related Topics:

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI SADA TRAŽI BEZBJEDONOSNE GARANCIJE! Tvrdi da će ovo biti “crvena linija”

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da članstvo u NATO-u ostaje na pregovaračkom stolu, ali su Ukrajini za sada potrebne bezbjednosne garancije.

“Pitanje članstva Ukrajine u NATO ostaje na pregovaračkom stolu, uprkos neslaganju nekih zemalja. Ukrajina, iako nije članica Alijanse, mora da ima jake bezbjednosne garancije. Konkretno, vojni kontingent”, rekao je Zelenski tokom sastanka sa čelnicima teritorijalnih zajednica Černigovske oblasti.

On je napomenuo da je, sve dok Ukrajina ne pristupi bezbjednosnim savezima, važno da ima adekvatne bezbjednosne garancije.
“Važno je da imamo odgovarajuće garancije, slično kao i NATO, dok nismo u alijansi. Važno je da imamo adekvatne zaštitne mjere poput NATO-a dok nismo u alijansi. To govori o naporima naših partnera, na koje zaista možemo da računamo”, rekao je Zelenski, prenosi Ukrinform.

On je naglasio da Ukrajina tokom predstojećih pregovora o okončanju rata neće priznati teritorije koje je okupirala Rusija i da neće pristati da smanji vojsku.

“Nama je prioritet naša jaka vojska. Dakle, ovo je za nas crvena linija – nema smanjenja broja naše vojske. Da budem iskren, učinićemo sve da vojska ostane u stanju kakvom je danas. Velika armija, tri puta veća nego što je bila na početku rata”, rekao je on na sastanku sa čelnicima teritorijalnih zajednica Černigovske oblasti, tokom radne posjete tom okrugu.
Linker
Zelenski je takođe naglasio da će ukrajinska prioritetna “crvena linija” u budućim mirovnim pregovorima biti nepriznavanje teritorija koje je okupirala Rusija.

“Druga geopolitička stvar je nepriznavanje bilo kojih teritorija koje je Rusija okupirala. To su ukrajinske teritorije, to je za nas jedna od najvažnijih crvenih linija. U svakom slučaju, to su privremeno okupirane teritorije”, naglasio je ukrajinski lider, prenosi Ukrinform.

On je rekao i da će pravedan mir doći kada sve teritorije budu vraćene.

“Ali ako se može postići kompromis da se vraćanje ovih teritorija tokom vremena odvija diplomatskim kanalima… Mislim da će za određene teritorije to biti jedini način”, naveo je Zelenski, prenosi Tanjug.
Linker
Istakao je i da će Ukrajina raditi na kažnjavanju ratnih zločinaca.

“Druga je stvar ko će biti sa nama u ovome. Ovo već zavisi od dostojanstva i morala drugih partnera, a ne Ukrajine”, poručio je Zelenski.

Prema njegovim riječima, danas postoji nekoliko zemalja sa kojima se razgovara o smještaju flote i avijacionog kontingenta, a kako je naveo, najteža tačka u ovim pregovorima je zemljišna komponenta.

Zelenski je poručio da će Ukrajina “ipak postići pravedan mir”.

“Imamo mnogo različitih dokumenata i dostignuća, ali je važno da smo jaki za pregovaračkim stolom”, zaključio je predsjednik Ukrajine.

Nastavi čitati

Aktuelno