Priča je zabilježena u Madridu, gdje su nadležni 25. marta upali u jedan kineski restoran, u distriktu Usera, i došli do mučnog otkrića.

Na mrežama je osvanuo snimak, koji prikazuje prljave zamrzivače, meso na sušilici za odjeću, kao i činije sa očerupanim i pečenim golubovima.

Bubašvabe i zamke za pacove
Mediji izvještavaju da je restoran posjedovao osam neispravnih zamrzivača, napunjenih kesama sa neoznačenim i nedatiranim mesom, dok su u kuhinji zatečene bubašvabe i gomila zamki za pacove. Nije bilo termometra za kontrolu temperature u skladišnom prostoru, a svuda je nađeno zarđalo i prljavo posuđe, prenosi Dejli Mejl.

Nadležni saopštavaju da su u lokalu pronađeni i ilegalni artikli, poput morskih krastavaca, čija je trgovina zabranjena zbog statusa zaštićene faune. Nadležni vjeruju da su zaposleni lovili golubove po ulicama, a zatim ih čerupali, spremali i nudili kao “pečenu patku”, prenosi Еl Mundo.

Nakon racije, naređeno je zatvaranje restorana, a protiv vlasnika je pokrenut postupak zbog kršenja propisa iz oblasti javnog zdravlja.

Prema dostupnim podacima u ovoj godini, u svijetu trenutno živi više od 3.000 milijardera koji zajedno imaju imovinu vrijednu 16,1 bilion dolara. Međutim, distribucija ovog ekstremnog bogatstva daleko je od jednake.

Njih 50 odsto dolazi iz samo tri države, dok 17 drugih zemalja ima samo po jednog građanina u klubu “sa tri zareza”.

Gotovo trećina ovogodišnje liste dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država, koje su i dalje zemlja s najvećim brojem milijardera.

Rekordna 902 američka milijardera našla su se na listi, u odnosu na prošlogodišnjih 813, zajedno vrijednih rekordnih 6,8 biliona dolara.

Kina se ponovo može pohvaliti drugim najvećim brojem milijardera, s 450 na ovogodišnjoj listi, koji zajedno vrijede 1,7 biliona dolara.

To je više u odnosu na 406 kineskih milijardera prošle godine, ali još uvijek manje od rekordnih 495 koji su dospjeli na listu za 2023. godine s ukupnom neto vrijednošću od 1,7 biliona dolara, prije nego što je krah tržišta nekretnina i rušenje berze “izbrisalo” skoro 400 milijardi dolara kineskog bogatstva.

Uprkos pokušajima vlade SAD-a da prisili prodaju TikToka američkom vlasniku, Džang Jiming, koji je suosnivač matične kompanije aplikacije za društvene mreže BajtDens, pretekao je magnata flaširane vode Džong Šanšana (57,7 milijardi dolara) i postao najbogatija osoba u Kini, nakon što je BajtDens otkupio 32 milijarde dolara za dionice. Džangovo bogatstvo se procjenjuje na 65,5 milijardi dolara.

Najmnogoljudnija zemlja na svijetu, Indija, i dalje zauzima treće mjesto s 205 milijardera zajedno vrijednih 941 milijardu dolara, što je manje u odnosu na 954 milijarde dolara prošle godine.

Nakon indije na spisku se našla Njemačka sa 171 građaninom na ovogodišnjoj listi. Ukupno vrijede 793 milijarde dolara, ili oko 150 milijardi više nego 2024., predvođeni mogulom iz supermarketa Diterom Švarcom (41 milijardu dolara), koji je pretekao brodskog tajkuna Klausa-Mihaela Kunea (39,6 milijardi dolara) kao najbogatija osoba Njemačke.

Kad je riječ o drugim evropskim zemljama, Albanija je ove godine dobila svog prvog milijardera u istoriji, novopridošlog Samira Manea, čije bogatstvo se procjenjuje na 1,4 milijarde dolara zarađeno od ulaganja u tržne centre, prodavnice elektronike i luksuzne nekretnine širom Balkana.

U međuvremenu, Peru se vratio na listu zahvaljujući rudarskom mogulu Eduardu Hohšildu čija procijenjena neto vrijednost iznosi 2,4 milijarde dolara. Uz njih, na listi se našlo 14 pridošlica i jedan povratnik iz Saudijske Arabije, koja se na listu vraća prvi put od 2017. godine.

Tri zemlje koje su prošle godine imale najmanje jedno desetocifreno bogatstvo sada su izgubile svoje milijardere: Urugvaj, Panama i Bangladeš čiji se jedini milijarder Muhamed Aziz Kan prošle godine odrekao svog bangladeškog državljanstva.

Glas Srpske

Prije oko 12.500 godina, s krajem posljednjeg ledenog doba, s planete su nestali strahovuci (dire wolf, Aenocyon dirus) – moćni predatori veći i snažniji od današnjih vukova.

Danas, zahvaljujući genetičkom inženjeringu, ova drevna životinja ponovo hoda Zemljom.

Američka biotehnološka kompanija Colossal Biosciences, poznata po pokušajima da oživi vunenog mamuta, i nedavnom kreiranju vunenih miševa, uspješno je proizvela tri mladunca strahovuka – čime su, kako tvrde, ostvarili prvu istinsku dekstinkciju izumrle vrste.

Napomena: iako se često navodi da su upravo ovi štenci prva uspješna “de-izumrla” bića, to tehnički nije prvi pokušaj. Još 2003. godine naučnici u Španiji su klonirali izumrlog planinskog kozoroga (Capra pyrenaica pyrenaica), poznatog kao bucardo, ali mladunče je uginulo samo nekoliko minuta nakon rođenja.

Kako su to uspjeli?
Naučnici iz Colossala su, koristeći drevni DNK iz zuba starog 13.000 godina i lobanje stare 72.000 godina, rekonstruisali genom strahovuka.

Uspjeli su identifikovati specifične genetičke varijante koje nisu prisutne kod nijedne današnje životinje, pa ni kod njihovih najbližih rođaka – sivih vukova, šakala i lisica. Mnogi misle da je ovo mitska životinja i da nikad nije postojala, ali zapravo ih je bilo i autohtoni narodi SAD su znali za ove životinje.

Svjetsku slavu su dobili usljed serije Igra prijestola, jer su strahovuci bila životinja-zaštitnik klana Starkovih i Jona Snowa, koji je, tehnički, naravno, Stark.

Nakon toga, pomoću CRISPR tehnologije za uređivanje gena, izvršili su 20 preciznih izmjena u 14 gena sivog vuka, kako bi njihova DNK što vjernije odgovarala onoj izumrlog strahovuka. Ti geni su odgovorni za karakteristike koje su strahovuke činile jedinstvenim – veće tijelo, duže zube, specifično zavijanje i bijelo krzno.

Slično rade i sa rekreiranjem mamuta – odnosno neće stvoriti prave mamute nego slonove kod kojih su geni izmijenjeni tako da imaju osobine i mamuta, pa se ova životinja-mutant često naziva i mamotofant.

Naučni tim je iz uzoraka krvi sivog vuka izdvojio endotelne progenitorske ćelije (EPCs), a zatim pomoću CRISPR tehnologije uređivanja gena izmijenio 14 gena kako bi iskazivali 20 osobina karakterističnih za izumrle strahovuke. Među tim osobinama su bile veće tjelesne dimenzije, šira glava i bijela boja krzna.

Modifikovana jedra ovih ćelija, odnosno, DNK kako nositelj genetičke informacije, potom su ubačena u jajne ćelije iz kojih je prethodno uklonjeno vlastito jedro (ili, kako bi naučnici rekli, enukleirane su), a embriji su dalje razvijani u laboratorijskim uslovima. Od ukupno 45 genetički konstruisanih jajašaca, tri su se uspješno razvila u embrije koji su implantirani u surogat-majke – domaće pse, koji dijele blisku genetičku srodnost sa sivim vukovima (ustvari pas je podvrsta vuka).

Imena
U svakoj surogat-majci uspjelo se razviti po jedno mladunče, i tako su 1. oktobra 2024. carskim rezom rođeni Romul i Rem, a tri mjeseca kasnije i treća vučica, Khaleesi. Sve skotnosti su praćene ultrazvukom i štenci su rođeni na carski rez.

Imena, naravno, odaju omaž pop-kulturi: Romul i Rem podsjećaju na osnivače Rima, dok Khaleesi i njihovo bijelo krzno neodoljivo podsjećaju na “Ghosta”, vuka Jona Snowa iz serije Igra prijestolja.

Direktor kompanije Colossal, Ben Lamm, izjavio je: “Naš tim je uzeo DNK iz zuba starog 13.000 godina i lobanje stare 72.000 godina – i stvorio zdrave štenad strahovuka. Nekada se govorilo da je svaka dovoljno napredna tehnologija neodvojiva od magije. Danas imamo priliku da svijetu pokažemo dio te magije.”

Podsjećanja radi, šefica naučnih operacija u Colossal Biosciences je Beth Shapiro, a jedan od od osnivača je čuveni George Church.

Nova era oživljavanja izumrlih vrsta?
Colossalovi strahovuci djeluju zdravo i živahno. Video snimci koje je kompanija objavila prikazuju Romula i Rema kako prave prve korake, zavijaju i razvijaju se u mlade vučiće.

Ovo, genetički gledano, i dalje nisu pravi strahovuci, nego psi koji su genetički izmijenjeni tako da ispoljavaju osobine strahovuka koje ovuživotinju razlikuju od psa i današnjeg vuka.

Ipak, ovaj uspjeh, vrijedan 10 milijardi dolara, otvara brojna pitanja: Šta znači vraćanje izumrlih vrsta za ekologiju? Možemo li “vratiti” prošlost bez narušavanja budućnosti? I da li imamo pravo vratiti već izumrle vrste, poput mamuta, tasmanijskog tigra i voljenog dodoa? Je li vrijedno investirati novac u povratak rekreiranih izumrlih životinja koje čak genetički nisu u potpunosti prava stvar?

Jedno je sigurno: strahovuci su se vratili – i to ne u legendi, već u laboratoriji, prenosi portal naukagovori.ba.

Nezavisne novine