Građanima Republike Srpske tokom protekle godine svakodnevno je ispisivano više od 400 recepata za lijekove za smirenje i isto toliko recepata za antidepresive, pa su se tako lijekovi koji djeluju na nervni sistem ponovo našli među najpropisivanijima i zauzeli treće mjesto po učestalosti propisivanja.

Prema podacima Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, u 2024. godini izdato je 150.768 recepata za lijekove za smirenje, dok je trošak Fonda za ove lijekove iznosio oko 2,1 milion KM.

“Kada je riječ o antidepresivima, propisana su 155.163 recepta za ove lijekove, dok je trošak Fonda iznosio oko 1,1 milion KM”, navode oni za “Nezavisne novine”.

S druge strane, u poređenju sa godinom ranije, broj izdatih recepata je smanjen.

“U 2023. godini propisano je 153.389 recepata za smirenje, trošak je iznosio oko dva miliona KM. Kada je riječ o antidepresivima, propisano je 167.216 recepata, a trošak je iznosio nešto više od milion maraka”, ističu iz FZO RS.

Među lijekovima za smirenje najčešće se propisuje alpazolam, a od antidepresiva sertalin.

Sve što je propisano od strane ljekara specijaliste, prema mišljenju Jadranke Stanković, specijaliste psihijatrije i sistemskog porodičnog psihoterapeuta, sigurno je dobra stvar i dobra odluka pacijenta da zatraži pomoć.

“Pretpostavljam da niko ne traži pomoć, a da se osjeća dobro, a sa druge strane neće nijedan ljekar propisati antidepresiv ni lijek za smirenje ukoliko nekome nije potrebna pomoć”, ističe ona za “Nezavisne novine”.

Kako dodaje, potrebno je promovisati opciju postojanja pomoći.

“Drugo pitanje je sistemsko pitanje zašto ljudi koji ovdje žive imaju narušeno mentalno zdravlje kroz različite anksiozne i depresivne poremećaje i poremećaje prilagođavanja. Razlozi zašto se ljudi javljaju ljekaru su najčešće te situacije u kojima se teško prilagođavaju na stres, na različite gubitke posla, razvode, anksiozna i depresivna reagovanja u stresnim i zahtjevnim životnim situacijama. Definitivno, stil života kojim mi živimo ovdje prilično je stresan, od činjenice da ljudi rade za prilično niske plate, do činjenice da sve poskupljuje, da je povećan broj razvoda, broj oboljelih od drugih tjelesnih oboljenja. To sve izaziva određene reakcije vezane za mentalno zdravlje”, objašnjava Stankovićeva za “Nezavisne novine”.

Prema iskustvu Maje Savanović Zorić, psihologa i sistemskog porodičnog psihoterapeuta, u posljednje vrijeme se povećala svijest i normalizovao odlazak kod psihoterapeuta i psihologa.

“Takođe, rekla bih da se danas možda pojedinci više i obraćaju stručnjacima za mentalno zdravlje prije nego što se stanje pogorša, tako da možda nije ni potrebno uključivati medikamentoznu terapiju. Ako se pojedinac javi kada je moguće rješavati problem u ranoj fazi, to može i smanjiti potrebu za medikamentoznom terapijom”, objasnila je ona ranije za “Nezavisne novine”.

Iz Fonda podsjećaju da oni finansiraju lijekove koji djeluju na nervni sistem, odnosno lijekove za smirenje i antidepresive, koji se nalaze na Listi lijekova FZO RS koji se izdaju na recept.

“Osigurana lica koja su oslobođena plaćanja participacije za lijekove sa liste A ne plaćaju ništa, dok ostali plaćaju participaciju. Za lijekove na listi B svi osiguranici plaćaju participaciju u iznosu od 50 odsto – bez izuzetka”, navode oni za “Nezavisne novine”.