Connect with us

Politika

DO PETAK U PODNE Ovo je ultimatum koji je vlast u Srpskoj postavila Ustavnom sudu BiH

Predsjednik Srpske, Milorad Dodik, nakon sastanka koji je sazvao povodom najnovijih poteza Ustavnog suda BiH da mijenja svoja pravila koja se tiču odlučivanja, ocijenio je da je to antiustavno i antidejtonsko ponašanje tog suda.

Kaže da je to dio „podmuklog plana urušavanja Republike Srpske“.

– On na ovaj način ruši odluku o konstitutivnosti naroda, koju je sam dobio. Ustavni sud se ponaša bahato, antisrpski, želi da Srbe isključi iz procesa odlučivanja kako je to predviđeno Ustavom. Ustavni sud je pogazio i svoja Pravila, tako što je mimo njih donio odluku juče. Mora da prisustvuje bar jedan sudija iz RS. U ovom slučaju nije bilo nijednog sudije iz RS. Što govori o njihovoj nervozi, sa su spremni da pod bilo kakvim okolnostima idu da degradiraju Srpsku. Nama su dali priliku da se osvijestimo i preduzmemo mjere na dejtonskoj zaštiti Republike Srpske – rekao je Dodik.

Ustavni sud je nazvao neustavnom institucijom na nivou BiH i da ga treba dovesti u okvire kako to hoće zakonodavstvo u RS i BiH.

– Zaključili smo da tražimo da do petka u 12 sati Ustavni sud BiH poništi svoju jučerašnju odluku. Da ukine, ne da suspenduje. I da donese odluku da neće odlučivati po bilo kom pitanju sve dok se ne donese zakon o Ustavnom sudu BiH. Ukoliko to ne bude u petak do 12, mi smo dogovorili sljedeće: Predsjednik RS će danas zatražiti mišljenje Ustavnog suda RS o nastaloj situaciji. I preporučiti pravni slijed ponašanja. Odmah nakon toga biće posebna sjednica NSRS u idući utorak. Na njoj će biti usvojen zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na prostoru RS i o bezbjednosnoj i pravoj zaštiti lica ako bi organi BiH pokrenuli pitanje, ono na šta oni igraju, da je neprovođenje odluka Ustavnog suda BiH krivično djelo – rekao je Dodik.

Druga odluka koju bi NSDRS mogla da donese jeste da u formi prijedloga iz RS usvoji zakon o Ustavnom sudu BiH i hitno ga dostavi na odlučivanje PS BiH.

– Treća stvar jeste donošenje odluku o pokretanju usvajanja novog ustava RS u oku od 90 dana. Narodna skupština će donijeti zaključak da potvrđuje sve ranije stavove koja se odnose na pitanja Dejtona, Ustava BiH, neustavnog ponašanja Udtavnog suda BiH i antidejtonskog ponašanja visokog predstavnika. Ova odluka juče liči na onu iz 1991. kada je parlament donio odluku da Muslimani i Hrvati donose odluke mimo Srba. Znamo šta je bilo nakon toga. Ali, nakon naših odluka to se neće desiti. Političkim sredstvima ćemo zaštititi naša prava. To ne znači naš izlazak iz BiH, nego povratak u dejtonsku BiH, onako kako to piše. Priča o ovome je priprema da se Srpskoj otme imovina – rekao je Dodik.

Tvrdi da ima informacije da iza ovoga stoji užurbanost američkog i britanskog ambasadora u BiH, ali da ne stoji Evropska komisija. Ipak, ako do petka ne budu ispoštovani zahtjevi iz Banjaluke, Dodik je poručio da će i njih smatrati saučesnicima.

Još je naglasio da je ovo istorijski trenutak za RS, te ponovo pokrenu priču o mogućem preuzimanju zaposlenih iz RS u institucijama BiH, u smislu da im se u Srpskoj nađe novac za plate.

Srpskainfo

Politika

MUP SRPSKE KRIJE po kojem osnovu OBEZBJEĐUJE Dodika

– Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske krije po kojem osnovu i na osnovu kojeg konkretno akta obezbjeđuju sada već bivšeg predsjednika Srpske Milorada Dodika. Na pitanje CAPITAL-a po kojem osnovu MUP RS daje obezbjeđenje Miloradu Dodiku nakon što mu je CIK oduzeo mandat predsjednika Republike Srpske iz MUP-a su poslali uopšten odgovor.

„Obavještavamo vas da Ministarstvo unutrašnjih poslova u skladu sa Uredbom o određivanju ličnosti i objekata koji se posebno obezbjeđuju i na osnovu rješenja ministra koje je u skladu sa ovom Uredbom i izvršenom bezbjednosnom procjenom, preduzima mjere posebnog obezbjeđenja“, navodi se u odgovoru.

To je jedini odgovor koji smo dobili i na pitanja da li bivši predsjednici Republike Srpske Mirko Šarović, Dragan Čavić i Rajko Kuzmanović imaju obezbjeđenje MUP-a i ako nemaju, zašto nemaju.

Navedena Uredba o određivanju ličnosti i objekata koji se posebno obezbjeđuju kaže da se posebno obezbjeđenje na mjestima rada, stanovanja i u pokretu preduzima prema predsjedniku i potpredsjednicima Republike, članu Predsjedništva BiH iz RS, predsjedniku Narodne skupštine, predsjedniku Vlade RS, ministru unutrašnjih poslova i direktoru policije Republike Srpske, a na mjestu rada na teritoriji RS i prema predsjedavajućem Savjeta ministara BiH.

Pored toga, uredba kaže da se „mjere posebnog obezbjeđenja mogu preduzimati i prema drugim ličnostima i objektima kada bezbjednosne okolnosti to zahtijevaju“, te da rješenje o tim mjerama donosi ministar i o tome obavještava Vladu RS.

Međutim, iz MUP-a RS nisu odgovorili na naša pitanja kada je ministar donio rješenje o preduzimanju mjera posebnog obezbjeđenja prema sada već bivšem predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku, niti kada je o donošenju tog rješenja obaviještena Vlada Republike Srpske.

Nema sumnje da Milorad Dodik kao bivši predsjednik Srpske u skladu sa bezbjednosnom procjenom ima pravo na posebno obezbjeđenje, ali nije jasno zašto MUP izbjegava da kaže kada je doneseno rješenje o tome, odnosno da li se Dodik i dalje tretira kao predsjednik ili kao „druga ličnost“ prema kojoj se preduzimaju mjere posebnog obezbjeđenja zato što bezbjednosne okolnosti to zahtijevaju.

(Capital)

Nastavi čitati

Politika

JAVIO SE DODIK “Biću predsjednik za svakog ko me takvog prihvata”

Lider SNSD Milorad Dodik izjavio je danas da će politički ostati “veoma angažovan”.

– Biću predsjednik za svakog ko me takvog prihvata – rekao je Dodik danas u Han Pijesku. Istakao je da ga kao predsjednika Republike Srpske prihvataju Rusija, Srbija, Bjelorusija… Dodao je da “kao predsjednik nije želio da Republiku Srpsku destabilizuje”, te podsjetio da nisu htjeli da idu na izbore, očekujući da će ih drugi pratiti, ali oni to nisu htjeli.

– Onda su očekivali da predlože svog kandidata, a da SNSD i stranke vladajuće koalicije ne predlože nikoga, pa je iz CIK rečeno da će organizovati 40 biračkih mjesta u Federaciji BiH i proglasiti ko je predsjednik. Mi to ne smijemo da dozvolimo već smo rekli – idemo da se borimo. Zato smo došli u ovu poziciju – rekao je Dodik.

Lider SNSD je podsjetio na to da je opoziciji u Srpskoj bila ponuđena vlada nacionalnog jedinstva, da premijer bude iz opozicije godinu dana, a da oni nisu htjeli to da prihvate niti da razgovaraju o toj temi.

RTRS

Nastavi čitati

Politika

„Srpska je OGREZLA u KORUPCIJI!“ – Stanivuković ŽESTOKO o stanju u Republici Srpskoj (VIDEO)

Gradonačelnik Banjaluke i lider Partije demokratskog progresa (PDP), Draško Stanivuković za Euronews je govorio  o formiranju novog političkog pokreta koji će činiti sedam do osam stranaka, uz podršku preko 100 odbornika i dvojcifrenog broja narodnih poslanika širom Republike Srpske.

Prva zvanična prezentacija pokreta zakazana je za 19. oktobar, kada će biti predstavljen i naziv nove političke opcije.

-Radi se o prvom ozbiljnom političkom ukrupnjavanju u posljednjih 20 godina- rekao je Stanivuković u intervjuu za Euronews BiH, naglašavajući da nova platforma predstavlja alternativu dugogodišnjoj vlasti u Republici Srpskoj.

Nakon prezentacije 19. oktobra, planiran je i veliki politički skup 26. oktobra u dvorani Borik, gdje se očekuje prisustvo između 5.000 i 6.000 članova i simpatizera. Treća faza uključuje promociju programskih ciljeva i vizije pokreta.

Stanivuković je istakao da je cilj okupljene koalicije da ponudi ozbiljnu alternativu „sistemu ogrezlom u korupciju i političku stagnaciju“, te najavio da pokret neće izlaziti sa listama na nivou BiH, jer smatra da je „taj nivo blokiran“.

-Ova koalicija imaće čvrstu organizaciju – predsjedništvo, glavni odbor, kao i jasne procedure koje je izdvajaju kao funkcionalniju alternativu postojećim strukturama- poručio je Stanivuković.

Među istaknutim imenima su bivši gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić i načelnici više opština, uključujući Pale i Kotor Varoš. Stanivuković ističe da se pokret oslanja na nova, ali i politički iskusna lica, te da više od 90% članova nisu pripadali ranijim političkim strukturama.

Pokret ima ambiciju da na opštim izborima 2026. godine predstavi ozbiljnu alternativu aktuelnoj vlasti, s ciljem, kako kaže Stanivuković, „političkog i društvenog preokreta u Republici Srpskoj“.

Posebno je naglasio da, iako je novi pokret, PDP neće prestati da postoji kao samostalna stranka: -Svaka stranka zadržava svoje postojanje, ali će pokret biti primarni okvir u kojem ćemo svi nastupati. Buduće liste za izbore nastupaće pod imenom tog pokreta.

Dodao je da je želja da se ovom koalicijom preokrene aktuelna vlast i donese konkretna promjena u Republici Srpskoj.

-Nakon izbora razmotrićemo dalje korake – da li nastaviti kao jedinstvena politička snaga ili kroz zasebne stranke, ali PDP će zadržati svoj subjektivitet i postojanje-rekao je.

Naglasio je i da formiranje pokreta nije politička igra ili gubitak vremena, već nužda i odgovor na tešku situaciju u društvu.

-Završio sam svoj posao u Banjaluci i PDP-u i odlučio da radim nešto novo, jer Republika Srpska je izolovana, ogrezla u kriminal i korupciju, i mora da se integriše sa svijetom- poručio je.

Stanivuković je izrazio želju za depolitizacijom političke scene, gdje bi politika prestala da bude borba za život i smrt, već prostor za odgovorno upravljanje i stvaranje boljih uslova za građane.

Na pitanje o odnosima sa dosadašnjim političkim partnerima i opozicijom, komentarisao je kritike koje dolaze od SDS-a i drugih stranaka o navodnom „krađi“ poslanika i odbornika:

-Dok sam ja vodio PDP zaustavili smo osipanje političke scene, a ovo što radimo sada predstavlja prvo ozbiljno ukrupnjavanje stranaka u Republici Srpskoj.

Ukazao je na problem prevelikog broja političkih stranaka i malih cenzusa koji dozvoljavaju da gotovo svako ko uspije sakupiti tri posto glasova postane „lider“ ili „predsjednik“. „Moramo napraviti političku scenu sa maksimalno tri do četiri ozbiljne stranke koje će se takmičiti programima, a ne da svako trguje i ulazi u sistem da bi imao ličnu korist,“ istakao je.

Stanivuković je ocijenio da su pojedine veće stranke svjesno razbijale opoziciju na mnogo manjih kako bi zadržale kontrolu, ali da cilj novog pokreta nije fragmentacija, već konsolidacija političke scene i vraćanje rezultata građanima.

Nastavi čitati

Aktuelno