Connect with us

Region

Dobila otkaz pa na dva smederevca razvila biznis (FOTO)

Foto: Dragana Dumbelović / Facebook

Kad je gubitak posla skrenuo sa ustaljene rute i ostavio bez redovnih prihoda, Dragana Dumbelović iz Gorjana kod Užica našla se na životnoj raskrsnici.

Putokaz je bio samo jedan. Danas je ova žena vlasnica poljoprivrednog gazdinstva koje se uspešno bavi proizvodnjom zimnice, i slatke i slane. Novac za koji proda ajvar, kisele krastavčiće, pasterizovanu cveklu, džemove, sirupe, sokove, solidna je dopuna kućnog budžeta.

Većina voća i povrća koje koristi potiče sa njenog ili imanja njenih roditelja koji žive u obližnjem selu Zlakusa. A, sve je počelo od paprike.

“Sve je počelo pre petnaestak godina kada sam dobila otkaz. U to vreme jedan lokalni hladnjačar najavio je otkup paprike, pa smo došli na ideju da posadimo tu kulturu na našoj njivi u Gorjanima. Međutim, desili su se događaji zbog kojih je otkup pao u vodu. Šta sam drugo mogla sa tolikom paprikom nego da je prodajem na užičkoj pijaci”, priča Dragana.

Paprika koja danas nije nalazila kupca sutradan nije bila svježa da bi se mogla izneti na tezgu. Šta sa viškovima koje je vraćala kući? Kako ih iskoristiti? Uloženo je u njih isuviše novca i truda da bi tek tako propali, još u vrijeme kad je svaki dinar bio veliki kao kuća.

“Majka i ja došle smo da ideju da od neprodate paprike proizvodimo ajvar za prodaju. Mušterije, tada uglavnom meštani našeg i okolnih sela, su bile zadovoljne proizvodima. To nas je ohrabrilo. Nastavili smo da sadimo papriku, ali od sledeće godine više nismo trgovali na pijaci. Sve što smo proizvodili prerađivali smo u ajvar, najpre od pečene i barene paprike, kasnije i od pečene na roštilju”,  kaže mještanka Gorjana.

Nije na tome htjela da se zaustavi. Došla je na ideju da asortiman proširi kiselim programom – paprikom u tegli, kornišonima, pasterizovanom cveklom, pinđurom, somborkom, salatom od patlidžana, lovačkom salatom. Sve od povrća sa svog dobra u Gorjanima. Papriku uzgajanu od sjemena kao rasad iznosila je u njivu, a na njeno mjesto pod plastenikom sadila krastavčiće. Usput je pokrenula i slatki program, proizvodeći slatka, džemove, sirupe od šljive, maline, kupine, kajsije, čak i kruške, kivija, šargarepe. Sve što je moglo da se posadi i rodi, ili ubere u okolini, gledala je da maksimalno iskoristi.

Sljedeći korak bili su sokovi sa plodovima voća. U službu porodičnog biznisa Dragana je stavila i šumsku borovnicu, zovu, višnju, jagodu, neprskanu domaću jabuku. Pročulo se i za njene džemove sa smanjenim procentom šećera ili fluktozom kao zajmenom za bijeli šećer.

“Zimnicu proizvodim sa svojom decom, a pomažu nam i moji roditelji. U dane većih poslova imamo sezonske radnike koje angažujemo u berbi ili na ljuštenju paprike. Šipurak, zovu, šumsku borovnicu i jagodu beremo po okolnim brdima. Ako na našem imanju ne rodi dovoljno voća, na primer kajsije, onda je kupujemo na pijaci ili od naših komšija, da bi i oni imali koristi. Količine koje proizvedemo nisu velike, radimo onoliko koliko možemo da stignemo, a da stanemo iza kvaliteta i onoga što piše na deklaraciji – domaće, prirodno, bez konzervansa i aditiva”, navodi vlasnica poljoprivrednog gazdinstva iz Gorjana.

Dumbelovići slatku i slanu zimnicu prave na tradicionalan način. Njihova fabrika je zapravo pomoćna prostorija sa dva šporeta “smederevca”, sudoperama, šerpama, pasterizatorom, velikim presama za cijeđenje sokova. Ulaganja nisu beznačajna! Dug je put od oranja njive, koja se uzgred đubri samo stajnjakom, do gotovog proizvoda. A tu su izdaci za sadnju, sirovine, ambalažu, drva, gorivo… Porodica je u poslu angažovana od ranog proljeća do sredine novembra, samo im je zima mrtav period.

Zarada na ajvaru, kaže Dragana, nekada zna da bude simbolična, ali od njega je sve počelo. Kupci su joj, osim ljudi iz njenog kraja, turisti koje magistralni put Užice – Požega navede kroz Gorjane.

“Napravili smo brvnaru za potrebe izložbenog prostora u kojoj će, kad bude stavljena u funkciju, kupci moći da probaju ceo naš asortiman. Ove godine proširili smo voćnjak novim sadnicama šljive i kruške, a u planu nam je i novi zasad kajsije. Ništa što proizvedemo od voća i povrća ne dajemo u otkup. Sve, osim onoga što se iznese na trpezu, ide u proizvodnju”,  objašnjava Dragana Dumbelović za portal Plodna zemlja.

NEZAVISNE

Related Topics:

Region

PJEVAO PJESMU O KLANJU SRBA, policija nije reagovala

Zagrebački policajci nisu reagovali kada je danas nekaleko od njih pijani muškarac na ulici pjevao pjesmu “Jasenovac i Gradiška Stara” koja slavi klanje Srba, prenosi hrvatski portpal “Index”.

Incident se dogodio u nedaleko od zagrebačkog Hipodroma, gdje će večeras koncert održati kontroverzni hrvatski pjevač Marko Perković Tompson, koji na svojim nastupima i u svojim pjesmama veliča ustaštvo.

Pjesma “Jasenovac i Gradiška Stara”, koja slavi ustaške zločince Juru Francetića i Maksa Luburića, bila je na reprertoaru na ranijim Tompsonovim koncertima.

Šef policijskog štaba Ivan Barić rekao je ranije danas da je za prekršaje iz domena nedopuštenih simbola rok za podnošenje prijave četiri godine, kao i da će policija snimati sva protivpravna ponašanja i analizirati snimke.

“Moramo da vodimo računa da svojim postupanjem ne napravimo veći problem, ne isprovociramo veću grupu ljudi pa tako dođemo do puno većeg problema nego što imamo sada. Snimamo sva ta ponašanja, analiziraćemo ih i podnositi prekršajne prijave”, rekao je Barić.

“Indeks” prenosi da muškarac koji je pjevao pjesmu koja slavi klanje Srba nije bio u većoj grupi ljudi koju bi eventualno isprovocirala policijska intervencija, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Region

GODINAMA DOLAZIMO”: Srbi otišli na vikend u Hrvatsku, pa na parkingu zatekli izbušene gume od automobila

Grupa mladih Srba umjesto prijatnog vikenda u Hrvatskoj doživjela je pravu noćnu moru koja ih je koštala na samo živaca i briga već i novca. Otišli su da se odmore u Zadar ali su završili sa upropašćenim automobilima.

Naime, grupa nekoliko državljana Srbije, uglavnom mladih, otišla je u Zadar na produženi vikend. Nekima od njih primarni povod odlaska u Hrvatsku bilo je učestvovanje u sportskom turniru što tradicionalno čine godinama. Međutim ovog puta je sve bilo baš onako kako ne treba.

Parkirali se, ujutru su imali šta da vide
– Grupa nas je sa dva automobila otišla u Zadar. Nije nam prvi put. Uvijek smo se ovdje i lijepo odmarali i provodili. Očekivali smo da će tako biti i ovog puta. Ali, vrlo brzo smo shvatili da od odmora nema ništa – kaže za Blic jedna od djevojaka iz ove grupe i objašnjava šta se dalje izdešavalo:

Stigli smo oko ponoći. Parkirali se, sve regularno, kao i nekoliko puta prije toga. A onda ujutru, zatekli smo nemilu scenu – sve gume su nam bile izbušene. I to ne samo na jednom automobilu, nego na oba. Sve četiri gume.

Kako kaže, ne vidi razlog da povod bude bilo šta drugo nego srpske tablice, jer oba automobila imaju naše registarske oznake.

– Ni jedan drugi automobil pored naših nije bio oštećen. Šta mi sad drugo da pomislimo nego da je to zbog BG tabli – kaže sagovornica.

Ogromni troškovi
Kako objašnjava, ne samo da su doživjeli veliki stres, nego su se zabrinuli i za sopstvenu bezbjednost. A o parama, da ne pričamo.

– Godinama dolazimo u Zadar. Nikad nikakav problem, nikad ružan pogled, nepristojna riječ. A sada ovo! Da vam ne kažem koliko su nam troškovi ogromni. Prvo za nove gume, a plus za šlep službu koja je bila paprena. Kako nismo imali način da se prevezemo dok se sve ne sredi, morali smo i da rentiramo auto, na sve još i taj trošak – kaže razočarano sagovornica.

Nastavi čitati

Region

VUČEVIĆ: Srbija i Srpska imaju snagu da spriječe GENOCIDNE NAMJERE prema Srbima

Savjetnik predsjednika Srbije Miloš Vučević rekao je Srni da je zločin koji su muslimani prije 33 godine počinili nad Srbima u srednjem Podrinju nastavak progona srpskog naroda započet u Drugom svjetskom ratu, dodajući da je postojala genocidna namjera da se Srbi iz ovih krajeva očiste, ali da Srbija i Srpska imaju dovoljno snage da takve pokušaje spriječe.

Vučević je istakao da je veliki broj srpskih porodica platio skupu cijenu, te da će Republika Srpska i Srbija zajedno sačuvati od zaborava svaku žrtvu.

“To je naša obaveza prema istini i prema stardalom narodu”, naveo je Vučević.

On je ukazao da ima dosta načina da se obilježe datumi značajni za istoriju srpskog naroda.

“Ti datumi su nekada pod velom zaborava, a istorijski je dokazano kako stvari mogu da se ponove”, rekao je Vučević.

On je poručio da svako treba da uvažava svačiju bol i stradanje.

“Istina nije crna ili bela. Nije istina samo na jednoj strani. Nažalost, svi smo stradali”, rekao je Vučević.

On je istakao da je srpski narod na ovim prostorima bio sistemski uništavan tokom 20. vijeka.

Vučević u Bratuncu prisustvuje obilježavanju 33 godine od muslimanskog zločina nad srpskim narodom u srednjem Podrinju i Birču, gdje je u Odbrambeno-otadžbinskom ratu ubijeno 3.267 Srba.

Nastavi čitati

Aktuelno