Uprava „Puteva Republike Srpske“ odlučila je da sakrije od javnosti kome je i po kojim kriterijumima u prošloj predizbornoj godini podijelila oko 700.000 maraka donacija iz dobiti preduzeća.

Dok je direktor Milan Dakić u pritvoru zbog sumnje da je umiješan u pranje novca, zloupotrebu položaja i primanje mita, u „Putevima“ su zauzeli stav da građani Republike Srpske ne treba da znaju kome se i kako se dijeli novac ovog javnog preduzeća.

Ovakva odluka sigurno neće doprinijeti tome da se njihov poljuljani ugled u javnosti popravi.

Portal CAPITAL je u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama tražio krajem prošle godine spisak udruženja i organizacija kojima je podijeljen novac.

Zadnjeg dana zakonskog roka, umjesto konkretnih imena dobili smo šturi odgovor u dvije rečenice u kojem naš zahtjev odbijaju pravdajući se zaštitom privatnosti.

„Spisak nismo u mogućnosti dostaviti u skladu sa članom 8. Zakona o slobodi pristupa informacijama, u kojem je navedeno da će nadležni javni organ utvrditi izuzetak kada opravdano utvrdi da tražene informacije uključuju lične interese koji se odnose na privatnost trećeg lica“, navodi se u njihovom odgovoru u kojem nisu ostavili ni pouku o pravnom lijeku, odnosno pravo na žalbu.

Međutim oni koji su dobro upućeni u ovu tematiku kažu da se ovdje ne može govoriti o zaštiti interesa treće strane jer je važnije pitanje zaštite javnog interesa.

U Transparency Internationalu BiH podsjećaju da je ovdje novac dijelilo javno preduzeće koje se finansira kroz akcize na gorivo, pa je po njima nedopustivo govoriti da je zaštita bilo čijih interesa važnija od interesa građana koji imaju pravo znati kako se troši novac koji je od njih naplaćen.

Ono što je još važnije, dodaju, posao javnog preduzeća nije da finansira udruženja građana.

Portparol TI BiH Srđan Traljić kaže da se sredstva moraju dijeliti na javnom pozivu po jasnim i mjerljivim kriterijima i samo tako ćemo izbjeći korupcijske rizike.

„Ovde se radi o javnom preduzeću koje ne posluje u tržišnim uslovima,  gotovo isključivo se finansira kroz akcize na gorivo, imaju i dio prihoda od registracije vozila ali sva ta sredstva su namjenska i trebaju biti utrošena u svrhu održavanja i izgradnje novih puteva. Trošiti ta sredstva na finansiranje udruženja građana  bez javnog poziva i ne dozvoliti javnosti uvid u to kome, pod kojim uslovima i za koje projekte je dodijeljen taj novac je krajnje nedopustivo“, ocjenjuje on.

Inače, ova organizacija godinama unazad upozorava na izvlačenje novca iz javnog sektora za finansiranje partija i izbornih kampanja putem udruženja građana.

Identifikovali su preko 800 kandidata na izbornim listama koji su bili na čelu udruženja koja su dobijala javni novac sa svih nivoa vlasti u BiH, a javnosti nisu dostupni ni osnovni podaci šta su udruženja sa tim novcem uradila.

„Ovo je posebno izraženo u izbornim godinama, a sa druge strane imamo veliku razliku u finansijskim izvještajima stranaka između onoga što prijave i što potroše na terenu. Najveće stranke prikazale su gotovo dva miliona KM manje troškove kampanje od onih koje smo mi utvrdili monitoringom samo četiri segmenta“, zaključio je Traljić.

Inače, CAPITAL je opširno pisao o tome kako se novac preko donacija izvlačio u predizborne svrhe.

Primjera radi, Uprava „Autoputeva Republike Srpske“ na čelu sa Nedeljkom Ćorićem (SNSD) nekoliko dana prije početka izborne kampanje donijela je odluku o raspodjeli skoro 900.000 KM kroz donacije.

Novac je odobren za 185 projekata, a među onima koji su dobili najviše novca su udruženja i organizacije iza kojih stoje članovi SNSD-a.

Takođe, najviši funkcioneri na nivou BiH su iskoristili instrument budžetske rezerve podijelivši prije izbora na stotine hiljada maraka raznim udruženjima građana, javnim ustanovama i pojedincima, piše Capital.

U mnogim dijelovima Bosne i Hercegovine je upaljen žuti meteoalarm zbog niskih temperatura vazduha.

Naoblačenje sa sjevera se danas očekuje prije podne, a u poslijepodnevnim i večernjim časovima slab snijeg na području Krajine, centralnim i sjevernim područjima Bosne.

Najniža jutarnja temperatura vazduha će biti između -9 i -3 stepena, a na jugu zemlje do dva. Najviša dnevna temperatura vazduha uglavnom između -3 tri do dva, na jugu zemlje do osam stepeni.

Žuti meteoalarm je upaljen za regiju Livna, gdje se očekuju temperature između minus devet i minus pet stepeni, zatim u Mostaru, Sarajevu gdje će se temperature kretati od minus devet do minus pet stepeni, kao i Tuzli, Banjaluci jer se očekuje temperatura u višim predjelima do minus 12, Foči te Višegradu.

– Budite u toku sa aktuelnom vremenskom prognozom. Očekujte manje smetnje u aktivnostima na otvorenom. Budite svjesni da se očekuju niske temperature vazduha. Mogući su zdravstveni rizici među ugroženom populacijom, na primjer, starije i veoma mlade osobe i beskućnici – navodi se u vremenskoj prognozi.

U četvrtak se u većem dijelu Bosne najavljuje Niska oblačnost, a pretežno sunčano na području Hercegovine i jugozapadu Bosne.

Najniža jutarnja temperatura vazduha većinom između minus devet do minus dva, na jugu zemlje do četiri stepena. Najviša dnevna temperatura vazduha uglavnom između minus tri do dva stepena, na jugu zemlje do devet stepeni.

U većem dijelu Bosne će biti niska oblačnost, a pretežno sunčano na području Hercegovine i jugozapadu Bosne.

Najniža jutarnja temperatura vazduha većinom između minus osam i minus dva stepena, na jugu zemlje do četiri. Najviša dnevna temperatura vazduha uglavnom između minus tri i dva stepena, na jugu zemlje od osam do 11 stepeni.

U subotu će se u većem dijelu Bosne zadržati pretežno oblačno vrijeme. Pretežno sunčano vrijeme je na području Hercegovine i jugozapadu Bosne, piše Klix.

Najniža jutarnja temperatura vazduha većinom između minus sedam i minus dva, na jugu zemlje do pet stepeni. Najviša dnevna temperatura vazduha uglavnom između minus dva i tri, na jugu zemlje od devet do 12 stepeni.

Ministarstva unutrašnjih poslova u BiH, kao i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) i Granična policija BiH, bilježe hroničan nedostatak policajaca i riječ je o hiljadama praznih, a sistematizovanih radnih mjesta.

Prema preliminarnim podacima Centra za sigurnosne studije (CSS) BiH, primjera radi, SIPA nedostaje 140 policijskih službenika, Federalnoj upravi policije (FUP) skoro 250, dok MUP-u Tuzlanskog kantona, koji brine o bezbjednosti građana u najmnogoljudnijem kantonu, nedostaje gotovo 440 policajca.

“Posebno alarmantno je i u Graničnoj policiji BiH, kojoj trenutno nedostaje skoro 600 pripadnika, a u narednom periodu taj broj bi se mogao povećati na 900”, navode iz CSS-a.

Kako su “Nezavisne novine” juče objavile, policijski sistem u Unsko-sanskom kantonu (USK) naći će se početkom 2026. godine u delikatnoj situaciji, jer 345 policijskih službenika tada odlazi u penziju, a i prema sadašnjoj sistematizaciji USK nedostaje oko 200 policajaca.

Spisak ni tu nije završen, jer postoje informacije koje pokazuju da i MUP-u Srpske nedostaje oko 600 policajaca.

“Evidentno je da duži vremenski period MUP Srpske ima ozbiljno manji broj policajaca u odnosu na broj sistematizovanih radnih mjesta za te ljude. Ta činjenica je potpuno različita od policijske uprave do policijske uprave, pa čak i u okviru jedne policijske uprave na nivou policijskih stanica. Koliki je manjak policajaca, najbolje govori činjenica da u MUP-u Srpske godinama unazad postoji enorman broj prekovremenih radnih sati”, rekla je za “Nezavisne novine” Anica Jondić, predsjednica Sindikata radnika unutrašnjih poslova Republike Srpske.

Kako je dodala, u nekim policijskim stanicama nedostaje i do 30 odsto ljudi za koje postoji sistematizovano radno mjesto.

“Kada vam nedostaje ozbiljan broj policajaca, onda se postojeći poslovi i zadaci, koji se moraju neupitno obaviti, rasporede na broj policajaca koje imate. I onda, u 2023. godini je Policija Republike Srpske imala oko 466.000 prekovremenih radnih sati. To je enorman broj. U proteklih sedam godina, koliko Sindikat o tome vodi evidenciju na bazi podataka koje dobijemo od MUP-a, što znači da su neupitno tačni, Policija Srpske imala je nevjerovatnih oko 2,8 miliona prekovremenih radnih sati. Oni se kompenzuju u slobodne radne dane i sate, ali oko 1,3 miliona prekovremenih radnih sati nije se uspjelo kompenzovati. A ne plaća se prekovremeni rad. To nema nigdje. Svi u Srpskoj za prekovremeni rad dobiju naknadu, osim policije, koja radi potpuno besplatno”, kazala je Jondićeva za “Nezavisne novine”.

Sudeći prema onom što su saopštili iz Centra za sigurnosne studije BiH, usložnjavanje situacije tek slijedi. Naime, očekuje se ove i sljedeće godine veliki odliv policajaca. Kako podsjećaju, proces profesionalizacije policijskih snaga u BiH započet je neposredno nakon rata, pod pokroviteljstvom UN Misije u BiH.

“Međunarodne policijske snage bile su jedan od važnijih dijelova UNMBiH, koje su obavile proces provjere novih policijskih službenika te, uz adekvatne obuke, uglavnom iz oblasti ljudskih prava i demokratizacije, izvršile verifikaciju svih policijskih službenika koji su zasnovali radni odnos u tadašnjim policijskim strukturama. Od tada je prošlo skoro 30 godina, što znači da su naši sugrađani u uniformama, zaduženi za našu sigurnost, zasluženo stekli uslove za penzionisanje. Najveći odliv kadra, koji je uspješno iznio najveći teret izazovnog poratnog i reformskog perioda, očekuje se tokom ove i naredne godine”, navode iz CSS-a.

BiH, kako dodaju, nespremno dočekuje takve drastične i možda tektonske promjene, imajući u vidu da je i sadašnja popunjenost policijskih struktura u BiH na nivou od 70 do 80 odsto.

“Stanje je ozbiljno i nastaviće se dodatno usložnjavati, s obzirom na to da se i sigurnosni izazovi, te prijetnje usložnjavaju i evoluiraju”, poručuju iz CSS-a.

Jedan od primjera usložnjavanja stiže iz USK, gdje će za godinu dana više od 300 policijskih službenika otići u penziju.

Almir Eminović, predsjednik Sindikata policijskih službenika USK, smatra da je neophodno stvoriti takve uslove da posao policijskog službenika bude primamljiv za mlade ljude kako bi se dobio što veći broj aplikanata, s obzirom na to da se prijavljuje sve manji broj kandidata.