Connect with us

Društvo

DOBRE VIJESTI ZA SVE KOJI PLANIRAJU SELIDBU! Brže do njemačkog državljanstva

Njemačka Vlada ubrzava planove ublažavanja propisa za dobijanje državljanstva, što je naišlo na kritiku konzervativne opozicije.

Njemački kancelar Olaf Šolc rekao je danas da je Njemačka već dugo “zemlja nade” za mnoge i da je dobro kada ljudi odluče da uzmu državljanstvo države u kojoj su se skućili.

“Njemačkoj su potrebni bolji propisi naturalizacije za sve te divne žene i muškarce”, naveo je Šolc u video-poruci.

Revizija pravila o državljanstvu jedna je u nizu reformi modernizacije oko koje se saglasila trostranačka koalicija Šolcovih Socijaldemokrata lijevog centra, ekologa Zelenih i Slobodnih demokrata kada je stupila na dužnost prošlog decembra.

Njemačko Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je juče da je nacrt zakona spreman.

Prošlogodišnji koalicioni sporazum predviđa da ljudi imaju pravo na njemačko državljanstvo nakon pet godina ili tri u slučaju “posebnih integracijskih dostignuća”, umjesto osam, odnosno šest godina kao što je sada slučaj.

Djeca rođena u Njemačkoj automatski bi postala državljani ako jedan roditelj ima legalno prebivalište pet godina.

Vlada, takođe, želi da ukine ograničenja za posjedovanje dvojnog državljanstva. U principu, većina ljudi iz zemalja koje nisu članice EU i Švajcarske trenutno moraju da se odreknu svog prethodnog državljanstva kada dobiju njemačko državljanstvo, iako postoje neki izuzeci.

Ministar unutrašnjih poslova Njemačke Nensi Faeser tvrdila je da je smanjenje vremena čekanja da se stekne pravo na državljanstvo “podsticaj za integraciju”.

Cilj je da se uzme u obzir realnost. “Mi smo raznolika, moderna zemlja imigracije i mislim da zakonodavstvo to mora reflektovati”, rekla je ona.

Zvanična statistika pokazuje da je prošle godine njemačko državljanstvo dobilo oko 131.600 ljudi, od kojih je četvrtina državljani drugih zemalja EU. Taj broj je bio 20 odsto veći nego prethodne godine, dijelom i zbog toga što je sve veći broj Sirijaca naturalizovan. Ukupna populacija Njemačke je oko 84 miliona.

Glavni opozicioni blok desnog centra Unija odbacuje planove za liberalizaciju zakona o naturalizaciji.

“Jeftino rasprodaja njemačkog državljanstva ne podstiče integraciju – ona ima upravo suprotan cilj i pokrenuće dodatne žefektež za ilegalnu migraciju”, rekao je konzervativni poslanik Aleksandar Dobrindt za današnje izdanje dnevnika “Bild”.

Između ostalih planova za liberalizaciju, vlada je uklonila iz njemačkog krivičnog zakona zabranu ljekarima da “reklamiraju” usluge abortusa. Smanjila je minimalnu starosnu granicu za glasanje na izborima za Evropski parlament sa 18 na 16 godina, a isto želi da uradi i na nacionalnim izborima.

Takođe želi da ukine 40 godina star zakon koji zahtijeva od transseksualnih osoba da dobiju psihološku procjenu i sudsku odluku prije zvanične promjene pola, i da to zamijeni novim “zakonom o samoopredjeljenju”.

Zakon, takođe, ima za cilj da dekriminalizuje posjedovanje ograničenih količina kanabisa i dozvoli njegovu prodaju odraslima u rekreativne svrhe na kontrolisanom tržištu.

Neki od planova mogu naići na poteškoće u gornjem domu parlamenta, koji predstavlja 16 njemačkih državnih vlada i gdje Šolcova koalicija ne kontroliše većinu.

Related Topics:

Društvo

Cijena prasadi leti u nebo! Uzgajivači upozoravaju: “TEK SLIJEDI PRAVI RAST!”

Pred sezonu slava i praznika počele su rasti cijene prasadi u Republici Srpskoj, a trenutno prasići koštaju oko šest KM po kilogramu.

Prethodnih mjeseci, kako su potvrdili domaći uzgajivači svinja za “Nezavisne novine”, prasići su koštali od 3,5 do pet KM žive vage, u zavisnosti od regije, ali i potražnje.

Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS, potvrđuje da predstojeće slave i praznici nameću rast cijena.

“Već od ove sedmice je evidentan blagi rast cijena, koje će u kontinuitetu rasti do božićnih praznika. Cijena je dugo bila veoma povoljna za kupce, ali veoma nepovoljna za uzgajivače”, ističe Maljčić za “Nezavisne”.

Pojašnjava da oni na cijenu od 3,5 do pet KM nemaju ostatka, odnosno u teškom su gubitku.

“Upravo zbog toga, mora se nadoknaditi u mjesecima koji dolaze, a da bi se na godišnjem nivou nešto zaradilo”, dodaje on.

No, dokle će cijene prasića žive vage ići ka gore, zavisi od toga kolika će biti cijena uvoznog praseta, odnosno kakva će biti ponuda, jer sve, kako ističe Maljčić, i diktira tržište.

Prema riječima Stojana Marinkovića, predsjednika Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, trenutno prasići  do 25 kg koštaju šest KM, s tim da je blaga tendencija rasta cijene.

“Bukvalno, svaki dan negdje neko pomjera cijenu, no, nije to ništa značajno niti je došlo do drastičnog poskupljenja. Pratićemo dokle će ići cijena, ali treba znati da će rast cijena svakako diktirati tržište”, ističe Marinković za “Nezavisne”.

Napominje da nas najviše ugrožava prekomjerni uvoz mesa.

“Ljudi ne mogu da prodaju svoje tovne svinje, a samim tim što nisu mogli u prethodnom periodu prodati, oni ne mogu ni zanoviti novu proizvodnju, niti mogu useliti prasad, zbog čega je i došlo do drastičnog pada cijene prasadi”, naglašava Marinković.

Međutim, kako kaže, sada nešto malo ide nabolje, ali ne u vidu otkupa tovnih svinja, već zbog potrebe za manjom prasadi, a s obzirom na to da je pred nama sezona slava, kao i praznici.

Na pitanje da li možemo očekivati drastično povećanje cijena prasadi kao što je to bio slučaj prije nekoliko godina, Marinković kaže da je potrebno napomenuti da nijedan farmer nije prodavao po tako visokim cijenama, već preprodavci, a da je cijena na farmama tada bila najviše do 12 KM/kg.

Banjalučanin Marko S. navodi da on za Božić inače kupuje prase, kao i da najčešće uzima od domaćih farmera.

“Trenutna cijena je na zadovoljavajućem nivou i nadam se da neće biti nekog velikog poskupljenja do božićnih praznika. Navikao sam da kupujem prase za božićne praznike, a najčešće ga i kupujem od ljudi koji ih gaje, odnosno kod naših farmera”, rekao je Marko S.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Promjenljivo oblačno i toplije, uveče kiša

U jutro20. novembra oko rijeka i po kotlinama magla, koja će se lokalno na jugoistoku duže zadržati uz hladnije vrijeme.

Tokom dana promjenjivo oblačno uz sunčane periode i toplije. Popodne postepeno naoblačenje na sjeverozapadu, koje će uveče i u narednoj noći Krajini donijeti jaču kišu uz obilnije padavine. U Hercegovini se tokom čitavog dana nastavlja pretežno oblačno vrijeme sa povremenom kišom.

Minimalna temperatura od 3 do 7 stepeni, na jugu do 10, u višim predjelima od 0 stepeni. Maksimalna temperatura od 12 do 18, u višim predjelima i mjestima sa maglom od 5 stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

PEKARA ZA MNOGE POSTALA PRESKUPA! Kilogram bureka ide i do 28 KM, ne bi trebalo da je luksuz, A JESTE!

U Bosni i Hercegovini konstantno rastu cijene hrane.

Potrošači se, tako, suočavaju sa poskupljenjima kako osnovnih životnih namirnica, tako i ostalih proizvoda neophodnih svakom domaćinstvu.

Rastu i cijene u restoranima, ćevabdžinicama i pekarama, pa su i pite već postale luksuz za mnoge.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, kilogram sirnice u Srpskoj u septembru je u prosjeku koštao 14,7 KM, a u istom mjesecu lani 13,6 KM.

U septembru prije pet godine, prosječna cijena ove pite bila je 8,2 KM. Dakle, kilogram sirnice je u ovom periodu poskupio za čak 80 odsto?!

Cijena bureka su tek posebna priča…

Tako, kilogram ove pite ispod sača u Banjaluci ide i do 18 KM, a u Sarajevu i do nevjerovatne 22 KM.

U Banjaluci, burek ispod sača od sjeckane teletine težak nekih 300 grama, košta 8 KM, dok su Sarajevu kilogram ovog bureka ide i do 28 KM?!

Primjera radi, kilogram junetine košta oko 26 KM, a kilogram teletine oko 30 KM.

S druge strane, u burek od 250 grama, kako su nam potvrdili u jednoj pekari, ide tek 70 grama mesa?!

Naravno, pomenute pite se mogu naći i po nižim cijenama, ali su, i u toj varijanti, za mnoge preskupe.

– Životni standard većine je takav da je pita u pekari za mnoge preskupa. To ne bi trebalo da bude nikakav luksuz, a jeste. Kilogram bureka došao, maltene, kao kilogram svježe junetine?! To je van svake pameti – poručuju potrošači.

 

Nastavi čitati

Aktuelno