Connect with us

Svijet

DOBRE VIJESTI ZA UKRAJINCE! Timošenko: U Herson stigla struja

Rat u Ukrajini – 276. dan. Žestoke borbe na jugu i istoku Ukrajine. Počela evakuacija iz Hersona. Četiri ukrajinske nuklearne elektrane u Ukrajini ponovo su priključene na državnu elektroenergetsku mrežu, potvrdila je Međunarodna agencija za atomsku energiju. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da šest miliona domaćinstava u toj zemlji i dalje nema struju.

13.35 Belgijski premijer doputovao u Kijev
Belgijski premijer Aleksandar De Kro razgovarao je danas u Kijevu sa ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim o vojnoj pomoći i izvozu žitarica.

“Mi smo uz narod Ukrajine više nego ikada. Kako se približava hladna zima, Belgija je odobrila novu humanitarnu i vojnu pomoć”, napisao je belgijski premijer na društvenim mrežama.

Zelenski je objavio video-snimak sastanka sa De Kroom, navodeći da je fokus razgovora bio na sporazumu o izvozu žita i prebacivanju sredstava i pomoći Ukrajini.

Belgijski ministar odbrane Ludivin Dedonder rekla je ranije da je Vlada odobrila novi paket vojne pomoći Ukrajini uključujući podvodne dronove i mobilne laboratorije.

Belgija je do sada potrošila 76 miliona evra za oružje Ukrajini.

12.27 Lavrov: Ukrajinci će se osloboditi od neonacističkih vladara

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je, u dokumentarcu emitovanom danas, da Ukrajinci zaslužuju prijateljski odnos sa slovenskom braćom i da će biti oslobođeni od “neonacističkih vladara”.

On je dodao da je Evropa dio oživljavanja neonacizma širom svijeta i da se to prikazalo u ukrajinskoj krizi.

“Pretpostavljam da je Evropa deo oživaljavanja neonacizma. Teško je doneti drugačiji zaključak. Francuski predsjednik Emanuel Makron nedavno je upitao zašto bi Ukrajina živjela po modelu koji Rusija nameće. Međutim, nije pitao zašto Rusi koji žive u Ukrajini treba da žive po modelu koji su nametnuli neonacisti. To su očigledni dupli standardi. Ovo je, bez srama, došlo iz usta čovjeka koji želi da bude vodeći političar Evrope. Nestvarno”, dodao je Lavrov.

Ruski ministar ističe da Evropa igra u tandemu sa SAD i da EU nema skoro nikakvu nezavisnost jer je Vašington preuzeo kontrolu nad Briselom.

“Skoro da nemate nezavisne glasove u EU. Makron ponekad pokuša da unese ”stratešku autonomiju” EU. Niko im neće dati da stvore bilo kakvu autonomiju, još manje stratešku”, naglasio je Lavorv.

Lavrov je rekao da evropski lideri ohrabruju ukrajinske vlasti da ističu neonacističke manifestacije.

On je naveo je da predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel, predsednika Evropske komisije Ursula fon der Lajen, generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg redovno govore da se u Ukrajini brane evropske vrijednosti, a Volodimir Zelenski brani “slobodu i demokratiju”.

“Po istom principu, oni su podržali, suštinski, neonacistički puč 2014. godine, koji je imao za cilj da ukine sve rusko na ukrajinskoj teritoriji. Usledili su brojni zakoni u kojima se zabranjuje rusko obrazovanje, ruski mediji i kultura. Danas, oni podržavaju slogane prema kojima Zelenski sprovodi svoju kampanju i pravila”, rekao je Lavrov.

12.16 Timošenko: U Herson stigla struja
U gradu Hersonu na jugu Ukrajine, koji je nedavno oslobođen od ruske okupacije, ponovo je uspostavljeno snabdijevanje električnom energijom, izjavio je danas savetnik ukrajinskog predsjednika Kirilo Timošenko.

„Prvo snabdijevamo strujom kritičnu gradsku infrastrukturu, a zatim odmah domaćinstva“, napisao je Timošenko na Telegramu, prenio je Rojters.

U Hersonu nije bilo struje, centralnog grijanja i tekuće vode kada su ukrajinske snage preuzele grad 11. novembra nakon što se povukla ruska vojska.

Ruske trupe zauzele su Herson ubrzo nakon napada na Ukrajinu 24. februara i to je bila jedina regionalna prestonica koju su Rusi uspjeli da zauzmu.
Ukrajinski zvaničnici kažu da ruske snage i dalje granatiraju Herson sa druge strane reke Dnjepar.

Načelnik lokalne uprave rekao je da je u proteklih šest dana ubijeno 15, a ranjeno 35 ljudi u Hersonu, prenela je britanska agencija.

12.03 U Ukrajini se obnavlja snabdijevanje strujom i vodom

Ukrajinske nadležne službe danas nastoje da obnove snabdijevanje strujom i vodom nakon nedavnih ruskih vojnih udara koji su izazvali velika oštećenja na infrastrukturnim objektima.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da šest miliona domaćinstava u toj zemlji i dalje nema struju, nakon velikih ruskih raketnih napada ove sedmice, prenio je AP.

Kijevska opštinska administracija saopštila je jutros da svi stanovnici u Kijevu imaju vodu, ali da je oko 130.000 stanovnika i dalje bez struje.

Gradske vlasti u Kijevu su navele da će snabdijevanje strujom, vodom, kao i grijanje biti potpuno obnovljeno u roku od 24 sata.

Istovremeno u Ukrajini se obilježava 90 godina od početka Holodomora ili Velike gladi, tokom koje je umrlo više od tri miliona ljudi tokom dve godine dok je sovjetska vlada pod Josifom Staljinom konfiskovala zalihe hrane i žitarica i deportovala mnoge Ukrajince.

Njemački kancelar Olaf Šolc je, povodom godišnjice Holodomora, povukao paralelu sa uticajem rata u Ukrajini, ključnom izvozniku poljoprivrednih proizvoda, na snabdijevanje svjetskih tržišta.

„Danas smo ujedinjeni u izjavi da se glad nikada više ne smije koristiti kao oružje”, rekao je Šolc u video poruci.

Šolc je istakao da zbog toga svijet ne smije da toleriše situaciju čiji smo svjedoci: najveću globalnu krizu u snabdijevanju hranom u posljednjih nekoliko godina koja je pogodila milione ljudi – od Avganistana do Madagaskara, od Sahela do Roga Afrike.

Šolc je rekao da brod Svjetskog programa za hranu trenutno isporučuje ukrajinsko žito Etiopiji, a da je Njemačka izdvojila još 10 miliona evra da pomogne ubrzanju isporuka žitarica iz Ukrajine.

Izvoz iz Ukrajine je nastavljen prema dogovoru uz posredovanje UN, ali je i dalje daleko niži od predratnog nivoa, što je dovelo do rasta cijena hrane na svjetskim tržištima, prenijela je američka agencija.

07.24 Ukrajina: Počela evakuacija iz Hersona

Iz Hersona je krenuo voz za Hmeljnicki sa prvih 100 stanovnika Hersona koji su se odazvali pozivu vlade na evakuaciju zbog problema nastalih usled oštećenja infrastrukture.

Među njima je 26 djece, sedam nepokretnih pacijenata i šest osoba sa invaliditetom, saopštilo je ukrajinsko Ministarstvo za reintegraciju, a prenosi Ukrinform.

Po dolasku u Hmeljnicki, svi evakuisani će dobiti sertifikate da su interno raseljena licaa i državnu finansijsku pomoć.

Oni će imati besplatan smještaj i dobijaće humanitarnu pomoć.

Ranije je načelnik Hersonske regionalne državne uprave Jaroslav Januševič pozvao na evakuaciju građana iz Hersona u druge dijelove Ukrajine, zbog, kako je naveo, velike opasnosti od granatiranja ruskih snaga i problema do kojih je došlo nakon oštećenja infrastrukture.

07.21 Zelenski: Šest miliona domaćinstava i dalje bez struje

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da šest miliona domaćinstava u toj zemlji i dalje nema struju, nakon velikih ruskih raketnih napada ove nedelje.

“I sinoć su se nastavile restrikcije u brojnim regionima, kao i u Kijevu. Ipak, broj pogođenih domaćinstava bez struje je sada duplo manji u odnosu na srijedu”, rekao je Zelenski.

Milioni ljudi su i dalje bez struje, vode i grejanja, kako se zima pojačava.

Zelenski je dodao da su glavni grad i okolni regioni najviše pogođeni napadima.

Rekao je da su brojni stanovnici u Kijevu bez struje preko 20 ili 30 časova.

On je istakao da su, posle Kijeva, najviše pogođeni regioni Odese, Lavova i Vinitsje i Dnjepropetrovska.

Zelenski je apelovao na građane da što više koriste aparate koje štedljivo troše energiju.

“Ukoliko nemate isključenja struje, to ne znači da je problem završen. Molim vas, ukoliko imate struju, to ne znači da treba da palite nekoliko električnih uređaja ođednom. Moramo da preguramo zimu koju će svi pamtiti”, poručio je Zelenski.

Premijer Ukrajine Denis Šmihal rekao je da, uprkos napadima, skoro sve ključne infrastrukture u zemlji su ponovo u funkciji, uključujući i vodovod, toplane, bolnice i hitne službe.

“Međutim, običan narod se suočava sa planiranim restrikcijama u svakom dijelu Ukrajine”, rekao je Šmihal.

07.14 Grosi: IAEA završila bezbjednosnu misiju u Černobilju

Jednonedjeljna misija stručnjaka za nuklearnu bezbjednost i bezbjednost u nuklearnoj elektrani u Černobilju je završena, naveo je generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi u saopštenju objavljenom na sajtu IAEA.

IAEA je završila jednonedjeljnu ekspertsku misiju za nuklearnu bezbjednost i bezbjednost u Černobilju, uključujući zonu isključenja koja je postavljena oko nuklearne elektrane nakon nesreće 1986, navedeno je u saopštenju.

Misija će pomoći da se otvori put za nadogradnju i poboljšanje nuklearne bezbjednosti elektrane, stoji u saopštenju.

Eksperti IAEA su, takođe, stekli bolje razumijevanje bezbjednosnih potreba nuklearne elektrane i pružili savete i smernice o praćenju radijacije, navedeno je u saopštenju.

Na zahtjev ukrajinske vlade, IAEA će u narednim sedmicama rasporediti ekspertske misije u nuklearne elektrane Rovenskaja, Hmelnickaja i Južnoukrajinskaja.

06.53 Zelenski kritikovao Klička zbog skloništa

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kritikovao je gradonačelnika Kijeva Vitalija Klička zbog loših rezultata u funkcionisanju skloništa uspostavljenih kako bi se pomoglo građanima koji su ostali bez struje i grijanja nakon ruskih napada.

Ukrajina je uspostavila hiljade takozvanih “centara nepobjedivosti” gdje ljudi mogu da se ugreju, dođu do vode, interneta i linkova za mobilne telefone.

U večernjem obraćanju Zelenski je sugerisao da gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko i njegovi zvaničnici nisu učinili dovoljno da pomognu.

“Nažalost, lokalne vlasti nisu dobro radile u svim gradovima. Konkretno, ima mnogo pritužbi u Kijevu… Blago rečeno, potrebno je da se više radi”, rekao je on i istakao da nivo usluga dostupnih u mnogim centrima u Kijevu nije dovoljno dobar.

“Obratite pažnju – žiteljima Kijeva je potrebna veća podrška… mnogi (od njih) su bez struje 20 ili čak 30 sati. Očekujemo kvalitetan rad od kabineta gradonačelnika”, naglasio je Zelenski.

On je, takođe, kritikovao one “koji su lagali” u svojim zvaničnim izvještajima, ali nije iznio detalje.

Do sada je uspostavljeno više od 4.000 centara.

Primjedbe koje je uputio Zelenski su neuobičajene, s obzirom da je on nastojao da njeguje sliku nacionalnog jedinstva tokom rata i obično obasipao zvaničnike pohvalama, navela je agencija.

Kličko, 51-godišnji bivši profesionalni bokser, izabran je za gradonačelnika Kijeva 2014. godine. Iz njegove kancelarije za sada nije bilo reakcija.
Glas srpske

Svijet

DVA ČAJA I DVIJE TOPLE ČOKOLADE PLATIO ČAK 50 EVRA! Račun iz kafića u Istanbulu zapalio mreže, reagovalo i Ministarstvo trgovine!

Dva čaja i dvije tople čokolade koštale su gosta u jednom kafiću u Istanbulu čak 50 evra. Ta informacija izazvala je burne reakcije na društvenim mrežama te je reagovao i Bekir Kaplan, savjetnik za odnose s javnošću turskog Ministarstva trgovine.

Tako su dva čaja iznosila ukupno 1.000 lira (18 evra), a dvije tople čokolade 1.800 lira (32,40 evra), prenosi b92.

Na računu je prikazan i porez na dodatu vrijednost od 10 odsto, u iznosu od 254,55 lira (4,58 evra), koji je uračunat u konačan iznos, prenose Nezavisne.

Identitet mušterije i naziv lokala nisu objavljeni, jer su podaci koji bi mogli da otkriju ime ugostiteljskog objekta na fotografiji računa prekriveni. Poznato je da se kafić nalazi u Bejogluu, jednom od prometnijih i turistički posjećenijih dijelova Istanbula.
Objava je izazvala brojne komentare, a korisnici društvenih mreža kritikovali su visoke cijene u ugostiteljskim objektima, posebno u turističkim zonama, i pozivali na kontrolu cjenovnika.

Na slučaj je reagovao i Bekir Kaplan, savjetnik za odnose s javnošću turskog Ministarstva trgovine. On je ispod objave pozvao mušteriju da podnese prijavu putem sistema CİMER, preko kojeg građani mogu da se obrate državnim institucijama.

“Možete li, molim vas, da kažete svom pratiocu koji je doživio ovaj šok, našem cijenjenom građaninu, da podnese prijavu putem CİMER-a? Izvinjavamo se što vas opterećujemo, ali imamo jednu molbu”, napisao je Kaplan.

Kako prenose turski mediji, podnošenje prijave omogućilo bi da se provjeri da li je ugostiteljski objekat poštovao propise o isticanju cijena i cjenovnicima.

Još uvijek nema zvanične potvrde da je protiv lokala pokrenut postupak ili da mu je izrečena kazna.

Nastavi čitati

Svijet

Iranska ambasada prijeti američkim oficirima! “NAĆI ĆEMO VAS”

Ambasada Irana u Južnoj Africi zaprijetila je dvojici oficira američke mornarice porukom: “Pronaći ćemo vas”, objavljenom na internetu, dok se njihov ratni brod vraćao u San Dijego, nakon 357-dnevnog angažovanja koje je uključivalo i borbena dejstva protiv iranskih snaga, javio je danas Foks njuz.

Optužbe za napad “tomahavkom” i smrt 168 djece

Ambasada Irana u Južnoj Africi je i ranije izdvojila ovu dvojicu oficira u objavi od 28. marta, optužujući ih da su naredili lansiranje raketa “tomahavk” u napadu u kojem je poginulo 168 djece u osnovnoj školi u iranskom gradu Minabu.

“Zapamtite ova dva kriminalca”, navodi se u toj objavi i postavlja pitanje da li oni imaju svoju djecu.

Najnovija prijetnja iz Irana uslijedila je dan nakon što je američki predsjednik Donald Tramp upozorio Teheran da ne pokušava atentate na visoke američke zvaničnike.

Nastavi čitati

Svijet

ČLANICE EU ODBIJAJU DA FINANSIRAJU UKRAJINU: Berlin prijeti blokadom evropskog budžeta zbog novog zajma

Evropska komisija planira da predloži novi zajam od 45 milijardi evra za pomoć Ukrajini, dok njemački kancelar Fridrih Merc prijeti blokadom zajedničkog budžeta EU ako sve članice ne učestvuju u finansiranju.

Evropska komisija namjerava da predloži novi zajam od 45 milijardi evra za pomoć Ukrajini, koji bi bio osiguran garancijama iz zajedničkog budžeta Evropske unije. Prijedlog dolazi u trenutku kada se Kijev priprema za najtežu zimu od početka ruske invazije, piše Financial Times.

Procjenjuje se da će ukrajinskom budžetu iduće godine nedostajati 70 milijardi evra. Evropska komisija obavezala se da pokrije dvije trećine tog iznosa i pozvala je ostale zapadne saveznike da takođe pojačaju svoju podršku.

Prema informacijama četiri osobe upućene u plan, Komisija će u srijedu državama članicama predstaviti prijedlog zaduživanja na teret budžeta EU. Model finansiranja bio bi jednak onome koji je korišćen za postojeći zajam Kijevu od 90 milijardi evra.

Ta sredstva bila su namijenjena za potrebe Ukrajine tokom ove i iduće godine, ali su sve veća ratna razaranja stvorila dodatni finansijski manjak. Kod prethodnog zajma od 90 milijardi evra, tri države – Češka, Slovačka i Mađarska – dobile su izuzeće od plaćanja troškova kamata.

Njemačka uslovljava budžet pomoći Ukrajini

Za novi zajam od 45 milijardi evra potrebna je saglasnost svih 27 država članica. Međutim, iste tri zemlje, kojima se pridružila i Bugarska, već su najavile da ne namjeravaju da učestvuju u budućem finansiranju Ukrajine.

Takav stav podstakao je njemačkog kancelara Fridriha Merca da prošle nedjelje zaprijeti blokadom dogovora o budžetu Unije za period od 2028. do 2034. godine. Svoj pristanak uslovljava učestvovanjem svih članica u finansiranju Ukrajine iduće godine i u budućnosti.

Njemačka je najveći uplatilac u budžet EU i najveći evropski bilateralni donator Kijeva. S druge strane, četiri zemlje koje se protive učestvovanju u finansiranju redom su neto primaoci sredstava iz budžeta Unije.

Strategija povezivanja odluka

Nakon Mercove prijetnje, odluke o pomoći Ukrajini i o zajedničkom budžetu Unije postale su čvrsto povezane, potvrdile su tri osobe upoznate sa pregovorima. Lideri EU raspravljaće o oba pitanja na sastanku u Briselu 26. i 27. novembra, a cilj je da se dogovor postigne do kraja godine.

Povezivanje ovih tema smatra se načinom da se osigura buduće finansiranje Ukrajine i zaštiti od mogućih veta. Zemlje koje zavise od sredstava iz EU budžeta tako će morati da biraju između podrške Kijevu i rizika od gubitka evropskog novca.

“Time ulozi postaju veći, ali to ujedno znači da nema šanse da se ova pitanja rješavaju odvojeno. Sve je dio jednog velikog paketa”, rekao je jedan od izvora upućenih u situaciju.

Portparol Evropske komisije nije želio da komentariše ove informacije. Brisel i Berlin strahuju da će obezbjeđivanje sredstava za Ukrajinu postati sve teže s obzirom na predstojeće izbore u Španiji, Francuskoj, Italiji i Poljskoj. Liderka francuske desnice Marin le Pen, koja prema anketama vodi uoči predsjedničkih izbora u aprilu, već je najavila da će obustaviti podršku Ukrajini ako postane predsjednica.

Zabrinutost među članicama

Ipak, neki upozoravaju da bi ovakva taktika mogla imati suprotan efekat ako države steknu utisak da ih ucjenjuju.

Češki premijer Andrej Babiš u pismu predsjedniku Evropskog savjeta Antoniju Košti napisao je da “dogovor o budućem finansiranju Ukrajine ne smije biti preduslov za usvajanje idućeg višegodišnjeg finansijskog okvira”.

U pismu u koje su mediji imali uvid Babiš dodaje:

“Unija mora da zadrži sposobnost definisanja i finansiranja sopstvenih dugoročnih politika i prioriteta, bez obzira na razvoj situacije”.

Određenu zabrinutost izrazile su i zemlje koje podržavaju Ukrajinu, poput Irske.

“Neke zemlje to sada povezuju sa pregovorima o budžetu EU, što me donekle brine. Ipak, razumijem zašto to rade jer su neke države dale veoma značajne doprinose”, izjavio je irski premijer Mihol Martin na prošlonedjeljnom samitu lidera EU.

Nastavi čitati

Aktuelno