Connect with us

Svijet

DOBRE VIJESTI ZA UKRAJINCE! Timošenko: U Herson stigla struja

Rat u Ukrajini – 276. dan. Žestoke borbe na jugu i istoku Ukrajine. Počela evakuacija iz Hersona. Četiri ukrajinske nuklearne elektrane u Ukrajini ponovo su priključene na državnu elektroenergetsku mrežu, potvrdila je Međunarodna agencija za atomsku energiju. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da šest miliona domaćinstava u toj zemlji i dalje nema struju.

13.35 Belgijski premijer doputovao u Kijev
Belgijski premijer Aleksandar De Kro razgovarao je danas u Kijevu sa ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim o vojnoj pomoći i izvozu žitarica.

“Mi smo uz narod Ukrajine više nego ikada. Kako se približava hladna zima, Belgija je odobrila novu humanitarnu i vojnu pomoć”, napisao je belgijski premijer na društvenim mrežama.

Zelenski je objavio video-snimak sastanka sa De Kroom, navodeći da je fokus razgovora bio na sporazumu o izvozu žita i prebacivanju sredstava i pomoći Ukrajini.

Belgijski ministar odbrane Ludivin Dedonder rekla je ranije da je Vlada odobrila novi paket vojne pomoći Ukrajini uključujući podvodne dronove i mobilne laboratorije.

Belgija je do sada potrošila 76 miliona evra za oružje Ukrajini.

12.27 Lavrov: Ukrajinci će se osloboditi od neonacističkih vladara

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je, u dokumentarcu emitovanom danas, da Ukrajinci zaslužuju prijateljski odnos sa slovenskom braćom i da će biti oslobođeni od “neonacističkih vladara”.

On je dodao da je Evropa dio oživljavanja neonacizma širom svijeta i da se to prikazalo u ukrajinskoj krizi.

“Pretpostavljam da je Evropa deo oživaljavanja neonacizma. Teško je doneti drugačiji zaključak. Francuski predsjednik Emanuel Makron nedavno je upitao zašto bi Ukrajina živjela po modelu koji Rusija nameće. Međutim, nije pitao zašto Rusi koji žive u Ukrajini treba da žive po modelu koji su nametnuli neonacisti. To su očigledni dupli standardi. Ovo je, bez srama, došlo iz usta čovjeka koji želi da bude vodeći političar Evrope. Nestvarno”, dodao je Lavrov.

Ruski ministar ističe da Evropa igra u tandemu sa SAD i da EU nema skoro nikakvu nezavisnost jer je Vašington preuzeo kontrolu nad Briselom.

“Skoro da nemate nezavisne glasove u EU. Makron ponekad pokuša da unese ”stratešku autonomiju” EU. Niko im neće dati da stvore bilo kakvu autonomiju, još manje stratešku”, naglasio je Lavorv.

Lavrov je rekao da evropski lideri ohrabruju ukrajinske vlasti da ističu neonacističke manifestacije.

On je naveo je da predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel, predsednika Evropske komisije Ursula fon der Lajen, generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg redovno govore da se u Ukrajini brane evropske vrijednosti, a Volodimir Zelenski brani “slobodu i demokratiju”.

“Po istom principu, oni su podržali, suštinski, neonacistički puč 2014. godine, koji je imao za cilj da ukine sve rusko na ukrajinskoj teritoriji. Usledili su brojni zakoni u kojima se zabranjuje rusko obrazovanje, ruski mediji i kultura. Danas, oni podržavaju slogane prema kojima Zelenski sprovodi svoju kampanju i pravila”, rekao je Lavrov.

12.16 Timošenko: U Herson stigla struja
U gradu Hersonu na jugu Ukrajine, koji je nedavno oslobođen od ruske okupacije, ponovo je uspostavljeno snabdijevanje električnom energijom, izjavio je danas savetnik ukrajinskog predsjednika Kirilo Timošenko.

„Prvo snabdijevamo strujom kritičnu gradsku infrastrukturu, a zatim odmah domaćinstva“, napisao je Timošenko na Telegramu, prenio je Rojters.

U Hersonu nije bilo struje, centralnog grijanja i tekuće vode kada su ukrajinske snage preuzele grad 11. novembra nakon što se povukla ruska vojska.

Ruske trupe zauzele su Herson ubrzo nakon napada na Ukrajinu 24. februara i to je bila jedina regionalna prestonica koju su Rusi uspjeli da zauzmu.
Ukrajinski zvaničnici kažu da ruske snage i dalje granatiraju Herson sa druge strane reke Dnjepar.

Načelnik lokalne uprave rekao je da je u proteklih šest dana ubijeno 15, a ranjeno 35 ljudi u Hersonu, prenela je britanska agencija.

12.03 U Ukrajini se obnavlja snabdijevanje strujom i vodom

Ukrajinske nadležne službe danas nastoje da obnove snabdijevanje strujom i vodom nakon nedavnih ruskih vojnih udara koji su izazvali velika oštećenja na infrastrukturnim objektima.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da šest miliona domaćinstava u toj zemlji i dalje nema struju, nakon velikih ruskih raketnih napada ove sedmice, prenio je AP.

Kijevska opštinska administracija saopštila je jutros da svi stanovnici u Kijevu imaju vodu, ali da je oko 130.000 stanovnika i dalje bez struje.

Gradske vlasti u Kijevu su navele da će snabdijevanje strujom, vodom, kao i grijanje biti potpuno obnovljeno u roku od 24 sata.

Istovremeno u Ukrajini se obilježava 90 godina od početka Holodomora ili Velike gladi, tokom koje je umrlo više od tri miliona ljudi tokom dve godine dok je sovjetska vlada pod Josifom Staljinom konfiskovala zalihe hrane i žitarica i deportovala mnoge Ukrajince.

Njemački kancelar Olaf Šolc je, povodom godišnjice Holodomora, povukao paralelu sa uticajem rata u Ukrajini, ključnom izvozniku poljoprivrednih proizvoda, na snabdijevanje svjetskih tržišta.

„Danas smo ujedinjeni u izjavi da se glad nikada više ne smije koristiti kao oružje”, rekao je Šolc u video poruci.

Šolc je istakao da zbog toga svijet ne smije da toleriše situaciju čiji smo svjedoci: najveću globalnu krizu u snabdijevanju hranom u posljednjih nekoliko godina koja je pogodila milione ljudi – od Avganistana do Madagaskara, od Sahela do Roga Afrike.

Šolc je rekao da brod Svjetskog programa za hranu trenutno isporučuje ukrajinsko žito Etiopiji, a da je Njemačka izdvojila još 10 miliona evra da pomogne ubrzanju isporuka žitarica iz Ukrajine.

Izvoz iz Ukrajine je nastavljen prema dogovoru uz posredovanje UN, ali je i dalje daleko niži od predratnog nivoa, što je dovelo do rasta cijena hrane na svjetskim tržištima, prenijela je američka agencija.

07.24 Ukrajina: Počela evakuacija iz Hersona

Iz Hersona je krenuo voz za Hmeljnicki sa prvih 100 stanovnika Hersona koji su se odazvali pozivu vlade na evakuaciju zbog problema nastalih usled oštećenja infrastrukture.

Među njima je 26 djece, sedam nepokretnih pacijenata i šest osoba sa invaliditetom, saopštilo je ukrajinsko Ministarstvo za reintegraciju, a prenosi Ukrinform.

Po dolasku u Hmeljnicki, svi evakuisani će dobiti sertifikate da su interno raseljena licaa i državnu finansijsku pomoć.

Oni će imati besplatan smještaj i dobijaće humanitarnu pomoć.

Ranije je načelnik Hersonske regionalne državne uprave Jaroslav Januševič pozvao na evakuaciju građana iz Hersona u druge dijelove Ukrajine, zbog, kako je naveo, velike opasnosti od granatiranja ruskih snaga i problema do kojih je došlo nakon oštećenja infrastrukture.

07.21 Zelenski: Šest miliona domaćinstava i dalje bez struje

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da šest miliona domaćinstava u toj zemlji i dalje nema struju, nakon velikih ruskih raketnih napada ove nedelje.

“I sinoć su se nastavile restrikcije u brojnim regionima, kao i u Kijevu. Ipak, broj pogođenih domaćinstava bez struje je sada duplo manji u odnosu na srijedu”, rekao je Zelenski.

Milioni ljudi su i dalje bez struje, vode i grejanja, kako se zima pojačava.

Zelenski je dodao da su glavni grad i okolni regioni najviše pogođeni napadima.

Rekao je da su brojni stanovnici u Kijevu bez struje preko 20 ili 30 časova.

On je istakao da su, posle Kijeva, najviše pogođeni regioni Odese, Lavova i Vinitsje i Dnjepropetrovska.

Zelenski je apelovao na građane da što više koriste aparate koje štedljivo troše energiju.

“Ukoliko nemate isključenja struje, to ne znači da je problem završen. Molim vas, ukoliko imate struju, to ne znači da treba da palite nekoliko električnih uređaja ođednom. Moramo da preguramo zimu koju će svi pamtiti”, poručio je Zelenski.

Premijer Ukrajine Denis Šmihal rekao je da, uprkos napadima, skoro sve ključne infrastrukture u zemlji su ponovo u funkciji, uključujući i vodovod, toplane, bolnice i hitne službe.

“Međutim, običan narod se suočava sa planiranim restrikcijama u svakom dijelu Ukrajine”, rekao je Šmihal.

07.14 Grosi: IAEA završila bezbjednosnu misiju u Černobilju

Jednonedjeljna misija stručnjaka za nuklearnu bezbjednost i bezbjednost u nuklearnoj elektrani u Černobilju je završena, naveo je generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi u saopštenju objavljenom na sajtu IAEA.

IAEA je završila jednonedjeljnu ekspertsku misiju za nuklearnu bezbjednost i bezbjednost u Černobilju, uključujući zonu isključenja koja je postavljena oko nuklearne elektrane nakon nesreće 1986, navedeno je u saopštenju.

Misija će pomoći da se otvori put za nadogradnju i poboljšanje nuklearne bezbjednosti elektrane, stoji u saopštenju.

Eksperti IAEA su, takođe, stekli bolje razumijevanje bezbjednosnih potreba nuklearne elektrane i pružili savete i smernice o praćenju radijacije, navedeno je u saopštenju.

Na zahtjev ukrajinske vlade, IAEA će u narednim sedmicama rasporediti ekspertske misije u nuklearne elektrane Rovenskaja, Hmelnickaja i Južnoukrajinskaja.

06.53 Zelenski kritikovao Klička zbog skloništa

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kritikovao je gradonačelnika Kijeva Vitalija Klička zbog loših rezultata u funkcionisanju skloništa uspostavljenih kako bi se pomoglo građanima koji su ostali bez struje i grijanja nakon ruskih napada.

Ukrajina je uspostavila hiljade takozvanih “centara nepobjedivosti” gdje ljudi mogu da se ugreju, dođu do vode, interneta i linkova za mobilne telefone.

U večernjem obraćanju Zelenski je sugerisao da gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko i njegovi zvaničnici nisu učinili dovoljno da pomognu.

“Nažalost, lokalne vlasti nisu dobro radile u svim gradovima. Konkretno, ima mnogo pritužbi u Kijevu… Blago rečeno, potrebno je da se više radi”, rekao je on i istakao da nivo usluga dostupnih u mnogim centrima u Kijevu nije dovoljno dobar.

“Obratite pažnju – žiteljima Kijeva je potrebna veća podrška… mnogi (od njih) su bez struje 20 ili čak 30 sati. Očekujemo kvalitetan rad od kabineta gradonačelnika”, naglasio je Zelenski.

On je, takođe, kritikovao one “koji su lagali” u svojim zvaničnim izvještajima, ali nije iznio detalje.

Do sada je uspostavljeno više od 4.000 centara.

Primjedbe koje je uputio Zelenski su neuobičajene, s obzirom da je on nastojao da njeguje sliku nacionalnog jedinstva tokom rata i obično obasipao zvaničnike pohvalama, navela je agencija.

Kličko, 51-godišnji bivši profesionalni bokser, izabran je za gradonačelnika Kijeva 2014. godine. Iz njegove kancelarije za sada nije bilo reakcija.
Glas srpske

Related Topics:

Svijet

SVE ZA DEPORTACIJE! Njemačka ispunila ključni zahtjev talibana koji je dugo bio tabu tema

Njemačka vlada je, po svemu sudeći, dala ustupke talibanima kako bi omogućila više letova za deportaciju u Avganistan, otkriva istraživanje javnog servisa NDR (NDR). Zauzvrat će u Njemačku navodno biti poslato još šest talibanskih diplomata, što je bio ključni zahtjev radikalnih islamista, piše Dojče vele.

Prema diplomatskim izvorima, dogovor je rezultat višednevnog, povjerljivog sastanka između predstavnika talibanske vlade, visokih zvaničnika njemačkog Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova i diplomata, koji je održan prošle sedmice u jednom hotelu u Istanbulu.

Savezno ministarstvo unutrašnjih poslova potvrdilo je za NDR da su razgovori vođeni „na tehničkom nivou”, ali je odbilo da komentariše lokaciju ili trajanje sastanka. Mjesto sastanka za NDR je potvrdilo Ministarstvo inostranih poslova. Tri čarter leta za deportacije mjesečno
Prema riječima jedne portparolke, „biće prošireni čarter letovi za Kabul”, a ubuduće će biti moguća tri takva leta mjesečno. Osim toga, biće omogućena i deportacija pojedinaca redovnim letovima.

List „Bild am zontag” prethodno je izvijestio da se najmanje stotinu osuđenih avganistanskih kriminalaca koji čekaju deportaciju trenutno nalazi u pritvoru.

Savezni ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint iz CSU-a rekao je za „Bild am zontag” da će se takve deportacije sprovoditi „redovno i pouzdano”. „Svako ko zloupotrijebi našu zaštitu i ovdje počini teška krivična djela, svoju budućnost mora potražiti u domovini”, rekao je Dobrint.

„Naše društvo ima legitiman interes da osigura da kriminalci napuste našu zemlju. To će se dosljedno sprovoditi.”

Uslov talibana za saradnju
Prema istraživanju NDR-a, talibani su svoju saradnju na letovima za deportaciju dugo uslovljavali slanjem većeg broja vlastitih diplomata u Njemačku. Objašnjavali su da su im potrebni kako bi, između ostalog, prije deportacije nedvosmisleno identifikovali kriminalce kao avganistanske državljane i izdali im putne isprave.

Do sada su u Njemačkoj bila samo dva talibanska konzularna službenika, koji su stigli u ljeto 2025. godine. Oni su, prema istraživanju, de fakto preuzeli upravljanje avganistanskom ambasadom u Berlinu i generalnim konzulatom u Bonu.

Let za deportaciju u Kabul, prvobitno planiran za kraj maja, morao je biti odgođen pod pritiskom radikalnih islamista jer je njemačka vlada u početku odbila njihov zahtjev za dodatnim diplomatama, o čemu vladini portparoli nisu željeli da daju komentar.

Let je na kraju omogućen prošlog ponedjeljka, kada su 32 avganistanska kriminalca avionom turske avio-kompanije prevezena iz Lajpciga u Kabul.

(Dojče vele)

Nastavi čitati

Svijet

NIKAD OŠTRIJA PORUKA IZ VARŠAVE! “Znamo koliko su nam zla nanijeli ukrajinski nacionalisti!”

Poljski predsjednik Karol Navrocki (Karol Nawrocki) odbacio je tvrdnje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da je spor oko Ordena Bijelog orla povezan sa unutrašnjim političkim obračunima u Poljskoj i podsticanjem antiukrajinskog raspoloženja.

Zelenski je u intervjuu za ukrajinsku televiziju TSN (TSN) komentarisao odluku o oduzimanju Ordena Bijelog orla, najvišeg poljskog državnog odlikovanja koje mu je ranije bilo dodijeljeno, tvrdeći da je riječ o pitanju povezanom sa unutrašnjim političkim sukobima u Poljskoj i raspirivanjem negativnih osjećanja prema Ukrajincima.

Šta je Navrocki odgovorio?
Nekoliko sati kasnije Navrocki je odgovorio na te izjave, nakon što su ga novinari zamolili za komentar. „Ovaj spor nema veze sa unutrašnjom politikom Poljske. Sve patriote razumiju koliko su zločina ukrajinski nacionalisti počinili na poljskom tlu. Znaju koliko su ta vremena bila tragična. Spor se odnosi na pogled na istorijska pitanja i na činjenicu da u Poljskoj ne prihvatamo crveno-crnu banderovsku zastavu”, rekao je poljski predsjednik, misleći na zastavu Ukrajinske ustaničke vojske (UPA).

„Ne mogu da zamislim da poljske patriote, a posebno predsjednik i vlada Poljske, u takvoj situaciji ne bi bili zajedno i jedinstveni. Volodimire, dragi gospodine predsjedniče, ovaj spor uopšte se ne tiče unutrašnjih pitanja Poljske. Takvih podjela nema jer svi Poljaci znaju i razumiju koliko su zla ukrajinski nacionalisti nanijeli Poljacima i poljskoj djeci. Predsjednik Zelenski je u krivu, hvala”, dodao je.

Ukrajinci izvršili masakr nad Poljacima
Ukrajinska ustanička vojska bila je nacionalistička paravojna organizacija koja se tokom i nakon Drugog svjetskog rata borila za ukrajinsku nezavisnost, prije svega protiv nacističke Njemačke i Sovjetskog Saveza. Poljska smatra da je masakr oko 100.000 Poljaka, koji su 1943. i 1944. godine počinili ukrajinski nacionalisti, bio genocid. Nacionalisti i njihovi pomagači spaljivali su cijela sela i ubijali sve njihove stanovnike.

Ubistva su se dogodila u Volinju i drugim područjima tadašnje istočne Poljske, koja su bila pod nacističkom, a potom sovjetskom okupacijom, a danas se nalaze na zapadu Ukrajine.

Mnogi Poljaci i dalje osjećaju ogorčenost zbog članova svojih porodica koji su brutalno ubijeni u tim pokoljima. Istovremeno je oko 15.000 Ukrajinaca ubijeno u odmazdama koje su uslijedile.

(Indeks)

Nastavi čitati

Svijet

PLANETA „GORI“: Najtoplije u Iranu, grad u BiH među rekorderima Evrope

Dok se Evropa bori sa prvim velikim toplotnim talasom ovog ljeta, podaci meteorološkog servisa Ogimet pokazuju da su temperature u posljednja 24 časa u pojedinim dijelovima svijeta dostigle ekstremne vrijednosti.

Među najtoplijim gradovima Starog kontinenta u posljednja 24 časa našao se i Mostar, sa prosječnom temperaturom od 35,6 stepeni. Istovremeno, najviše temperature na svijetu zabilježene su u Iranu, gdje je živa u termometru dostigla čak 49,8 stepeni.

Omidije najtopliji grad na planeti
Naime, najtopliji grad na svijetu u posljednja 24 časa bio je Omidije u Iranu, gdje je izmjereno 49,8 stepeni, a najhladnije je bilo na Polarnoj stanici Amundsen-Skot na Antarktiku, gdje je zabelježeno minus 69,8 stepeni.

Najviše kiše palo je u Čearpunji u Indiji – 428,6 mm, a najsnažniji vjetar duvao je na Antarktiku brzinom od 145,7 km/h.

Toplotni talas u Evropi
Evropu je tokom posljednjih nekoliko dana zahvatio toplotni talas, izdata su mnogobrojna upozorenja na vrućinu.

Najtoplije mjesto u Evropi je Anduhar u Španiji sa 42,7 stepeni, a Španija i Francuska su zemlje u kojima je bilo najtoplije tokom posljednja 24 sata, prenosi Tanjug.

Juvashje u Norveškoj sa -2,9 stepeni je najhladnija tačka Evrope, a Norveška je ujedno i najhladnija država na evropskom kontinentu.

Mostar na drugom mjestu
Najviša prosječna temperatura u posljednja 24 sata izmjerena je u Pjačenci u Italiji, 35,9 stepeni, na drugom i trećem mjestu su Mostar u Bosni i Hercegovini i Don Benito u Španiji sa 35,6 stepeni, pa Senj u Hrvatskoj sa 33,4 stepena, a na petom mjestu je Daks u Francuskoj sa 33,4 stepena.

Najviše kiše u posljednja 24 sata palo je u Embrunu u francuskim Alpima – 71,0 mm.

Najjači vetrovi duvali su u Norveškoj, 83 km/h, i Švedskoj 65,6 km/h, podaci su koje je objavio Ogimet.

Nastavi čitati

Aktuelno