Connect with us

Svijet

DOBROVOLJNO DAO ISKAZ: Bajdenov brat ispitan u istrazi o opozivu

Džozef Bajden nikada nije učestvovao u poslovanju drugih članova svoje porodice, svjedočio je brat američkog predsjednika Džejms Bajden (74), koji je dobrovoljno dao iskaz kongresmenima, iza zatvorenih vrata, u okviru istrage o opozivu predsjednika.

Republikanci u Predstavničkom domu optužili su Bajdena da je, u vrijeme dok je bio potpredsjednik SAD, učestvovao u nedoličnim poslovnim aktivnostima i korupciji, zajedno sa svojim mlađim bratom Džejmsom i sinom Hanterom, koji ima odvojene probleme sa zakonom.

Demokrate su odbacile istragu kao “političko blaćenje kako bi se nanijela šteta Bajdenovoj kampanji”, prenosi Glas Amerike.

Džejms Bajden je ispitan o ranijim finansijskim transakcijama i plaćanjima zajmova za koje republikanci tvrde da inkriminišu demokratskog predsjednika.

“Tokom karijere od 50 godina učestvovao sam u raznim poslovnim poduhvatima. Džozef Bajden nikada nije učestvovao i nije imao nikakav direktan ili indirektan finansijski interes od tih aktivnosti. Nikada.”, izjavio je Džejms Bajden u svom uvodnom izlaganju, prenosi “Washington Post”.

Republikanci su se takođe fokusirali na predsjednikovog sina Hantera Bajdena (54), navodeći da je koristio slavno ime svog oca, u vrijeme dok je Džozef Bajden bio potpredsjednik Baraka Obame, da bi se obogatio zahvaljujući poslovanju u Ukrajini i Kini.

Hanter Bajden privlači pažnju zbog ličnih pravnih problema – uključujući federalne optužbe za izbjegavanje plaćanja poreza i kupovinu oružja dok je bio zavisnik od droge.

Slučaj republikanaca protiv Džozefa Bajdena je pretrpio novi udarac kada je u sudskom podnesku otkriveno da je ključni doušnik FBI, koji je prošle nedjelje uhapšen pod optužbom da je lagao federalne istražitelje, rekao da je dobio lažne informacije o Hanteru Bajdenu od poznanika iz ruske obavještajne službe.

Aleksandar Smirnov, koji ima dvostruko američko i izraelsko državljanstvo, uhapšen je prošle nedjelje i optužen da je izmislio tvrdnje da je Hanter Bajden tražio mito u vrijednosti od više miliona dolara od ukrajinske firme “Burizma”, u čijem Upravnom odboru je bio u to vrijeme, da bi zaštitio kompaniju od istrage koristeći uticaj svog oca.

Republikanci u Predstavničkom domu suočavaju se sa mogućnošću da neće moći da obijezbjede dovoljan broj glasova svoje tanke većine da bi glasali o opozivu.

Ako se glasanje održi u Predstavničkom domu, suđenje bi se vodilo u Senatu gdje demokrate imaju većinu, i gdje gotovo da nema šanse da bi predsjednik bio osuđen, prenosi Glas Amerike. Demokrate optužuju republikance da pokušavaju da iskoriste proces opoziva kao politički trik uoči novembarskih izbora.

Svijet

VAŠINGTON I MOSKVA DIŽU ULOG! Više nema nazad, najveće sile svijeta gomilaju najsmrtonosniji arsenal!

Svijet se ponovo okreće nuklearnom odvraćanju, dok najveće sile ubrzano modernizuju svoje arsenale.

Svih devet država koje posjeduju nuklearno oružje proširilo je vojne kapacitete tokom 2025. godine, a sa rastućim naoružavanjem rastu i rizici, upozorava Stokholmski institut za istraživanje mira SIPRI.

Koliko je velika opasnost od nove trke u naoružanju?

Naoružavanje je za mnoge zemlje postalo pitanje najvišeg prioriteta, uključujući i nuklearno oružje.

Prema podacima Stokholmskog instituta za istraživanje mira SIPRI, svih devet država koje posjeduju nuklearno oružje modernizovalo je i proširilo svoje arsenale tokom 2025.

Pored novih nuklearnih bojevih glava, uvedeni su i dodatni sistemi za njihovo lansiranje, koji mogu nositi kako konvencionalne tako i nuklearne bojeve glave. Među njima su i rakete i krstareći projektili.

U svom godišnjem izvještaju za 2026. istraživači mira ukazuju na opšti trend: sve više država ponovo se oslanja na nuklearno oružje u svrhu nacionalne obrane.

Titi Erasto, istražiteljka u SIPRI-jevom programu za oružje za masovno uništenje, ilustruje to primjerom Finske i Švedske.

Njihova politika prema nuklearnom oružju drastično se promijenila nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine i pristupanja NATO-u.

“Te države, koje su istorijski bile poznate kao vojno neutralne zagovornice nuklearnog razoružanja, sada aktivno učestvuju u nuklearnoj politici NATO-a, na primjer kroz učešće u vježbama koje simuliraju upotrebu nuklearnog oružja”, objašnjava Erasto za Dojče vele.

Prema istraživanjima SIPRI-ja, tokom 2025. u svijetu je bilo gotovo 12.200 nuklearnih bojevih glava.

“Iako je njihov broj neznatno manji nego prethodne godine, to nije pokazatelj razoružanja. Trenutno se više zastarjelih bojevih glava povlači iz upotrebe nego što se uvode nove. Međutim, očekuje se da će se taj trend u nadolazećim godinama preokrenuti, jer se tempo demontaže usporava, dok se raspoređivanje novog nuklearnog oružja ubrzava”, navode istražioci.

Kontrolom do manjeg rizika
Dok je bivši američki predsjednik Barak Obama 2009. bio slavljen zbog svoje vizije svijeta bez nuklearnog oružja, razvoj događaja danas ide u posve suprotnom smjeru.

U februaru je istekao posljednji preostali međunarodni sporazum koji je ograničavao broj nuklearnih bojevih glava – sporazum “Novi START” između SAD i Rusije.

“Sve je više znakova da države koje posjeduju nuklearno oružje zanemaruju ili čak potpuno napuštaju svoje obaveze u vezi sa razoružanjem i umjesto toga demonstriraju svoju nuklearnu moć”, naglašava Hans M. Kristensen, stručnjak za nuklearno oružje u SIPRI-jevom programu za oružje za masovno uništenje i u Federaciji američkih naučnika (FAS).

Dodaje da “oslanjanjem na nuklearna rješenja, države stvaraju nove rizike i podstiču dinamiku trke u naoružanju”.

Prema podacima SIPRI-ja, ukupno devet država posjeduje nuklearno oružje: pored SAD i Rusije, to su Velika Britanija, Francuska, Kina, Indija, Pakistan, Sjeverna Koreja i Izrael, koji službeno nikada nije potvrdio da posjeduje nuklearno oružje.

Podaci SIPRI-ja pokazuju da Rusija i SAD zajedno raspolažu sa oko 83 odsto svih operativnih nuklearnih bojevih glava.

Između ostalog, Sjeverna Koreja nastavlja razvijati svoje nuklearne kapacitete.

Prema procjenama SIPRI-ja, ta zemlja već bi mogla imati oko 60 gotovih bojevih glava, a posjeduje dovoljno materijala za proizvodnju još najmanje 30.

Tokom 2025. režim u Pjongjangu predstavio je i testirao nove raketne sisteme, uključujući interkontinentalnu raketu Hwasong-20 na kruto gorivo.

Silosi u Kini za nuklearne rakete
Kina svoje nuklearne snage jača brže od bilo koje druge zemlje. Prema procjenama SIPRI-ja, ta zemlja trenutno raspolaže sa oko 620 nuklearnih bojevih glava, dok ih je prethodne godine imala oko 600.

Na vojnoj paradi u septembru 2025. kineska vojska prvi put je predstavila kompletnu nuklearnu trijadu – odnosno nuklearno oružje koje se može lansirati sa kopna, mora i iz vazduha.

“Zavisno o tome kako Kina bude oblikovala strukturu svojih oružanih snaga, do kraja ove decenije mogla bi potencijalno raspolagati sa najmanje isto toliko interkontinentalnih balističkih raketa (ICBM) koliko imaju Rusija ili SAD”, navodi se u godišnjem izvještaju SIPRI-ja.

Broj kineskih nuklearnih bojevih glava i dalje je znatno manji od broja kojim raspolažu Rusija i SAD. Poruka Kine je da želi na uvjerljiv način odvratiti druge države od mogućeg nuklearnog napada.

Nuklearni “kišobran” u Evropi?
U zapadnoj Evropi samo Velika Britanija i Francuska posjeduju nuklearno oružje. Francuska raspolaže sa 290 nuklearnih bojevih glava koje se mogu lansirati sa nuklearnih podmornica ili iz borbenih aviona rafala. Francuska vlada kontinuirano razvija svoje nuklearne snage i nudi drugim evropskim zemljama mogućnost da imaju koristi od tog nuklearnog zaštitnog kišobrana, prenosi Deutsche Welle.

NATO ovu zajednički organizovanu strategiju odvraćanja uz pomoć američkog nuklearnog oružja naziva “nuklearnim učestvovanjem”.

​Sjedinjene Američke Države razmatraju mogućnost raspoređivanja nuklearnog oružja u dodatnim evropskim državama članicama NATO, u okviru nastojanja da ojačaju bezbjednosne garancije saveznicima u Evropi, prenio je nedavno “Financial Times” (FT).

Američki zvaničnici pokazali su spremnost da razmotre proširenje postojećeg sistema nuklearnog dijeljenja, koji trenutno obuhvata šest evropskih država u kojima su stacionirani avioni sposobni za nošenje nuklearnog naoružanja, rekle su za FT tri osobe upoznate s tim razgovorima.

Međutim, pošto američki predsjednik Donald Tramp stalno dovodi u pitanje predanost SAD NATO-u, njemačka vlada nedavno je pokrenula dodatne razgovore sa Francuskom o mogućnostima bliže saradnje na području nuklearnog odvraćanja.

Da podsjetimo, dok su se diplomate iz gotovo cijelog svijeta tokom maja okupile u sjedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku kako bi razgovarale o budućnosti globalnog režima nuklearnog neširenja, Sjedinjene Američke Države i Rusija poslale su potpuno drugačiju poruku – demonstraciju sopstvene strateške sile.

Naime, Rusija je 12. maja izvela probno lansiranje interkontinentalne balističke rakete “Sarmat”, jednog od najmoćnijih sistema u svom arsenalu, prenosi “ResponsibleStateCraft”. Predsjednik Vladimir Putin potom je najavio da će raketa do kraja 2026. godine biti uvedena u operativnu upotrebu.

Samo nekoliko dana kasnije, 20. maja, američko ratno vazduhoplovstvo testiralo je nenaoružanu raketu “Minuteman III”. Iako je riječ o sistemu koji je u upotrebi još od 1970. godine, Vašington ga i dalje koristi zbog kašnjenja razvoja njegove zamjene – programa “Sentinel”, koji je već godinama izvan planiranog budžeta i rokova.

Nastavi čitati

Svijet

SREDOZEMLJE POSTAJE BURE BARUTA! Ratni brodovi EU dobili naređenje da presreću i zaustavljaju Ruse!

Ratni brodovi Evropske unije dobili su ovlašćenje da zaustavljaju i pregledaju tankere povezane sa takozvanom ruskom „flotom u sjenci“ u Sredozemnom moru, potvrdila je visoka predstavnica EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Kaja Kalas nakon neformalnog sastanka ministara odbrane. Ova odluka donesena je u okviru pomorske operacije IRINI, misije Evropske unije pokrenute 2020. godine sa ciljem praćenja poštovanja embarga Ujedinjenih nacija na oružje Libiji.

Prema riječima Kalasove, pravila angažovanja misije su promijenjena kako bi se evropskim snagama omogućilo da obavljaju inspekciju brodova za koje se sumnja da prevoze rusku naftu izvan zapadnih sankcija i ograničenja cijena.

„Operacija IRINI je promijenila pravila angažovanja i sada je počela da se ukrcava na brodove“, rekla je Kalasova.

Ruska takozvana „flota u sjenci“ obuhvata tankere i druga plovila koja prevoze rusku naftu van uobičajenih sistema osiguranja, registracije i kontrole koje koriste zapadne zemlje.

Evropski zvaničnici već dugo upozoravaju da takvi brodovi omogućavaju Moskvi da nastavi da ostvaruje značajne prihode od izvoza energenata uprkos sankcijama uvedenim nakon početka rata u Ukrajini.

Pored ekonomskog aspekta, EU takođe ističe bezbjednosne rizike koje predstavljaju stariji i često loše održavani tankeri koji plove bez transparentnih podataka o vlasništvu i osiguranju, navodi „United24“. Stručnjaci upozoravaju da bi mogući kvarovi takvih brodova mogli izazvati ozbiljne ekološke posljedice u osjetljivim morskim područjima kao što je Mediteran.

Kalasova je naglasila da cilj nije samo reagovanje na pojedinačne incidente, već i uspostavljanje zajedničkih evropskih standarda u borbi protiv mreža koje omogućavaju izvoz ruske nafte.

Kako je navela, države članice će razmjenjivati iskustva i najbolje prakse kako bi se dodatno ograničili izvori finansiranja ruskih vojnih aktivnosti.

Odluka o proširenju ovlašćenja operacije IRINI smatra se novim korakom EU ka aktivnijem sprovođenju sankcija na moru.

Jedan od prethodnih primjera je akcija francuske mornarice, koja je nedavno zadržala tanker TAGOR, brod koji je plovio pod zastavom Madagaskara i koji je navodno bio povezan sa ruskom „flotom u sjenci“.

Tokom sastanka, evropski ministri odbrane razgovarali su i o budućoj Evropskoj bezbjednosnoj strategiji, dok Brisel nastoji da dodatno ojača svoju ulogu u zaštiti pomorskih puteva i energetskoj bezbjednosti kontinenta.

Nastavi čitati

Svijet

SKANDAL TRESE UKRAJINU! Najviši sudija pijan od moći uzeo MILIONE, a sada ga čeka hladna zatvorska ćelija!

Bivši predsjednik Vrhovnog suda Ukrajine Vsevolod Knjazijev odslužiće pet godina zatvora na osnovu sporazuma o priznanju krivice za primanje mita, saopštili su tužioci za borbu protiv korupcije.

Knjazijev je bio optužen da je primio mito od 2,7 miliona dolara 2023. godine u zamjenu za jednu sudsku presudu. Ovaj sudski proces pažnjivo su pratili strani partneri Ukrajine.

Knjazijev, koji je ranije negirao optužbu, priznao je krivicu u sklopu sporazuma da svjedoči protiv drugih osumnjičenih, rekli su tužioci. Prema sporazumu, vlasti će konfiskovati dva imanja Knjazijeva i više od 200.000 dolara. Pored toga, on će morati da donira 1,1 milion dolara ukrajinskoj vojsci.

Borba protiv duboko ukorijenjene korupcije ključna je za Ukrajinu jer Kijev traži trajnu finansijsku podršku i napredak ka članstvu EU dok rat sa Rusijom traje već petu godinu.

Ukrajina je rangirana na 104. mjestu od 182 zemlje u najnovijem Indeksu percepcije korupcije Transparensi internešenela.

Nastavi čitati

Aktuelno