Nakon što je CDU u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji osvojio svega 4,9 odsto glasova i prvi put ostao bez mjesta u pokrajinskom parlamentu, lider pokrajinske organizacije Daniel Peters podnio je ostavku. Istovremeno su ostavku objavili i generalna sekretarka Katy Hoffmeister i jedna od potpredsjednica, dok Friedrich Merz poručuje da ostaje i na čelu stranke i na mjestu kancelara.

Rezultati pokrajinskih izbora u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji izazvali su nove potrese unutar njemačke Hrišćansko-demokratske unije (CDU).

CDU je osvojio 4,9 odsto glasova, ostao ispod izbornog praga od pet odsto i prvi put u istoriji nije ušao u pokrajinski parlament. Za lidera pokrajinske organizacije Daniela Petersa uslijedila je ostavka, koju je obrazložio preuzimanjem lične odgovornosti za izborni rezultat.

Peters odlazi nakon izbornog rezultata

Peters je nakon sjednice pokrajinskog odbora CDU-a u Schwerinu saopštio da se povlači sa mjesta predsjednika stranke u pokrajini.

Kako je objavio ZDF, rekao je da za njega odgovorna politika podrazumijeva i izvlačenje ličnih posljedica nakon ovakvog rezultata.

Do održavanja pokrajinske stranačke konferencije početkom naredne godine, CDU u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji trebalo bi da privremeno vodi Philipp Amthor, državni ministar za saradnju savezne vlade i pokrajina.

Istovremeno je ostavku podnijela i generalna sekretarka pokrajinskog CDU-a Katy Hoffmeister.

CDU prvi put ispod cenzusa

Prema preliminarnom službenom rezultatu, CDU je osvojio 4,9 odsto glasova, dok je AfD dobio 38,2, SPD 35,5, Ljevica 6,5, a Zeleni 5,7 odsto. U pokrajinski parlament ulaze četiri stranke, dok su CDU i FDP ostali ispod praga od pet odsto.

CDU je tako ostao bez poslaničkih mjesta u ovoj sjeveroistočnoj njemačkoj pokrajini, što je za stranku istorijski rezultat.

Amthor preuzima stranku do naredne godine

Philipp Amthor bi trebalo da pokrajinski CDU vodi privremeno, do stranačke konferencije početkom 2027. godine.

Amthor je, prema navodima njemačkih medija, rekao da bi više volio da Peters i Hoffmeister ostanu na svojim funkcijama, ali je ocijenio da je rezultat bio težak udarac za pokrajinsku organizaciju.

Istakao je da nije trenutak za ishitrene zaključke o dugoročnoj strategiji, već za uređenu analizu rezultata i razgovore unutar stranke.

Novi pritisak na Friedricha Merca

Dok se CDU u pokrajini suočava sa promjenama, posljedice rezultata osjećaju se i na saveznom nivou.

Merz je nakon izbora poručio da ne namjerava da se povuče ni sa mjesta kancelara ni sa čela CDU-a. AP navodi da je kancelar javno potvrdio namjeru da nastavi svoj politički i reformski kurs.

Istovremeno, nakon izbornih rezultata u Saksoniji-Anhaltu, Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji i Berlinu, u CDU-u se pojačala rasprava o političkoj strategiji i načinu na koji stranka treba odgovoriti na rast podrške AfD-u.

Sastanak bez Merca dodatno privukao pažnju

Njemački mediji izvijestili su i o sastanku više pokrajinskih lidera CDU-a i predsjednika vlada saveznih pokrajina koji je održan u Berlinu bez Merca.

Prema izvještaju javnog servisa SWR, dio istaknutih političara sastao se kasno u nedjelju naveče nakon višesatnih razgovora sa kancelarom u sjedištu stranke. Prisustvo Merca na tom dodatnom sastanku nije potvrđeno, a učesnici nisu javno komentarisali sadržaj razgovora.

Sama činjenica da su se istaknuti članovi CDU-a sastali bez kancelara privukla je pažnju njemačke javnosti, ali nije objavljeno da je na tom sastanku donesena odluka o promjeni rukovodstva na saveznom nivou.

Merz zasad ostaje na obje funkcije

Osam pokrajinskih premijera CDU-a prethodno je javno podržalo nastavak rada sa Mercom i pozvalo da se fokus zadrži na političkim potezima, a ne na unutrašnjim kadrovskim raspravama.

Merz je sada pod dodatnim političkim pritiskom nakon tri teška izborna rezultata, ali je javno saopštio da planira da nastavi kao kancelar i predsjednik CDU-a.

U međuvremenu, pokrajinski CDU u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji ulazi u proces reorganizacije nakon rezultata od 4,9 odsto, dok ostaje otvoreno kako će stranka na saveznom nivou odgovoriti na promijenjenu političku situaciju.

Kamioni sa velikim video-bimovima na kojima se prikazuju snimci života Srba na Kosovu i Metohiji prolaze ulicama Njujorka, uključujući i Tajms skver, u vrijeme održavanja godišnje sjednice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Akciju je pokrenula srpska dijaspora u SAD sa ciljem da državnicima koji borave u Njujorku skrene pažnju na položaj Srba na Kosovu i Metohiji.

Na ekranima se, između ostalog, prikazuju snimci Martovskog pogroma iz 2004. godine, ranjenog dječaka Stefana Stojanovića iz Gotovuše, kao i protesta srpskih ljekara.

U ime srpske dijaspore u Americi, Aleks Mitrović izjavio je za Tanjug da je cilj akcije da se tokom Generalne debate skrene pažnja brojnim državnicima na život srpskog naroda u AP Kosovo i Metohija.

“Želim da napomenem da ovo nije politička akcija, već naprotiv, humanitarna i, pre svega, akcija patriotizma”, rekao je Mitrović.

Kamioni koji prikazuju snimke života srpskog naroda u AP Kosovo i Metohija do sada su prošli najvažnijim njujorškim ulicama, kao i glavnim trgom u centru grada Tajms skverom.

Na kamionima se mogu vidjeti snimci iz marta 2004. godine za vrijeme Martovskog pogroma, kao i snimci povrijeđenog srpskog dečaka Stefana Stojanovića u Gotovuši, koga je Azem Kurtaj ranio na Badnji dan 2023. godine.

Takođe, emituju se i snimci protesta srpskih ljekara u južnoj pokrajini u maju i junu ove godine, neosnovana privođenja pojedinih Srba u AP Kosovo i Metohija, kao i poruke podrške predsjedniku SAD Donaldu Trampu u Beogradu, prenosi Tanjug.

Gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani ponovo je nazvao Netanjahua ratnim zločincem, ali je priznao da grad nema ovlaštenja da ga uhapsi po nalogu MKS-a, uprkos obećanjima iz kampanje.

Mamdani je i ranije Netanjahua nazivao ratnim zločincem i tokom kampanje je govorio da bi, ako izraelski premijer dođe u Njujork, grad trebalo da postupi prema nalogu Međunarodnog krivičnog suda (MKS). Njegova administracija je nakon preuzimanja vlasti razmatrala pravne mogućnosti, ali je zaključila da grad nema nezavisna ovlašćenja za izvršenje tog naloga. Mamdani je potom pozvao saveznu vladu da preduzme korake.

MKS je u novembra 2024. izdao nalog za hapšenje Netanjahua zbog optužbi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti povezane sa ratom u Gazi. Netanjahu i izraelske vlasti odbacuju optužbe i osporavaju nadležnost suda. Ni SAD ni Izrael nisu članice MKS-a.

Mamdani je ranije poručio i da Netanjahu nije dobrodošao u Njujork. Izraelski premijer bi ipak ove nedjelje trebalo da stigne u grad kako bi se obratio Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. Mamdani je rekao da ne planira da učestvuje u većini najavljenih protesta, ali je naglasio da građani imaju pravo da protestuju.

Susret gradonačelnika sa Trampom

Predsjednik Donald Tramp i gradonačelnik Mamdani sastali su se u ponedjeljak u gradonačelničkoj rezidenciji Grejsi Menšn (Gracie Mansion). Bio je to njihov treći susret uživo i prvi na Mamdanijevom terenu otkako je postao gradonačelnik.

Tramp se zahvalio Mamdaniju na gostoprimstvu i izrazio nadu da će biti “sjajan gradonačelnik”. Predsjednik boravi u Njujorku zbog Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, gdje će se u utorak obratiti svjetskim liderima. Mamdani je povodom sastanka naglasio da vjeruje u “slobodu medija” i pobrinuo se da za novinare ne bude nikakvih ograničenja.