Connect with us

Politika

DODIK DVA DANA PRIJE “AKUTNIH BOLOVA” prenio ovlašćenja za potpisivanje ukaza o proglašenju zakona na Pranjića! KAKO JE TO MOGUĆE?

Generalni sekretar predsjednika Republike Srpske je 20.12.2024. godine saopštila da je Milorad Dodik ovlastio Davora Pranjića, potpredsjednika Republike Srpske, samo za, kako je istog dana u poslijepodnevnim časovima prenio portal RTRS, “donošenje ukaza kojima se proglašavaju zakoni koje je usvojila Narodna skupština”.

Iz tog saopštenja se vidi da je Dodik navedeno ovlašćenje dao 6.12.2024. godine, što znači da je trebalo gotovo pola mjeseca da bi javnost bila uopšte obaviještena o svemu tome.

Međutim, iz saopštenja se može, kada se pažljivo iščitava, uočiti nekoliko važnih stvari, koje razbijaju kako maglu kojom je obavijen boravak Milorada Dodika u privatnoj zdravstvenoj ustanovi u Beogradu, tako i neustavan način na koji obavlja funkciju predsjednika Republike.

U vezi sa maglom Dodikovog boravka u privatnoj zdravstvenoj ustanovi u Beogradu treba krenuti od toga da je postupajući sudija Suda BiH u krivičnom predmetu protiv Dodika i Miloša Lukića na posljednjem ročištu održanom početkom decembra, dakle prije 6.12. ove godine, istakla da:

“Sud više neće uvažavati bilo kakve razloge za odgodu ročišta, odnosno da se neće uvažavati bilo kakvi privatni ili poslovni razlozi za odgodu ročišta”.

Nakon što je to sudija izjavila početkom decembra ove godine, ubrzo zatim javnost u Republici Srpskoj je putem portala RTRS 8.12.2024. godine obaviještena da je Milorad Dodik u poslijepodnevnim časovima tog dana “zbog akutnih bolova pregledan i hospitalizovan u Beogradu”.

Iz ovog saopštenja se vidi da se radi o “akutnim bolovima” zbog kojih je Dodik tog 8.12.2024. hospitalizovan u Beogradu.

Odmah se postavlja pitanje zašto je onda Dodik, dva dana prije toga, 6.12. iste godine, prenio ovlašćenja za potpisivanje ukaza o proglašenju zakona na jednog od potpredsjednika Republike Srpske, kada je tek 8.12. medicinski pregledan i hospitalizovan u privatnoj zdravstvenoj ustanovi u Beogradu.

Sva ljudska, a ne samo pravna logika, govori da je to ovlašćenje mogao prenijeti jedino nakon pregleda i hospitalizacije, a nikako prije toga.

Ovo nam u stvari govori da Dodik kao da je znao 6.12. ove godine da će se iznenada (akutno) razboliti i da će samo dva dana kasnije biti prevezen i hospitalizovan u Beogradu, pa je zbog toga 6.12.2024. godine potpisao svoju Odluku, broj 01-010-4433/24 od 6.12.2024. godine, kojom je ovlastio Davora Pranjića samo za “donošenje ukaza kojima se proglašavaju zakoni koje je usvojila Narodna skupština”.

Kada se upravo rečeno poveže sa činjenicom da je Dodik odvezen u Beograd 8.12. ove godine, dan pred nastavak suđenja koje mu je u Sudu BiH trebalo biti održano 9.12. te kada se to poveže sa činjenicom da je samo par dana prije toga postupajući sudija, početkom decembra, istakla da Sud BiH u tom predmetu više neće uvažavati bilo kakve razloge za odgađanje ročišta, postaje jasno zašto je Dodik hospitalizovan u Beogradu 8.12. i zašto je u stvari dva dana prije toga potpisao navedenu Odluku, broj 01-010-4433/24 od 6.12.2024. godine, o ograničenom ovlašćenju za Davora Pranjića.

O postojanju te Odluke javnost saznaje tek 20.12. ove godine iz saopštenja generalnog sekretara predsjednika Republike.

Međutim, javnosti nije saopšteno, a trebalo je, da ta Odluka nije objavljena u Službenom glasniku Republike Srpske, iako je na osnovu Ustava Republike Srpske morala biti objavljena da bi proizvodila pravno dejstvo.

Naime, članom 109. stav 2. Ustava Republike Srpske propisano je da se prije stupanja na snagu opšti akti državnih organa objavljuju (znači moraju se objaviti) u odgovarajućem službenom glasilu.

To odgovarajuće glasilo je Službeni glasnik Republike Srpske kada se radi o opštim aktima predsjednika Republike.

Dakle, Ustav propisuje obavezu da se opšti akti državnih organa moraju najprije objaviti u Službenom glasniku da bi tek nakon toga mogli stupiti na snagu i proizvoditi pravno dejstvo.

To je ustavna obaveza, a ne stvar lične volje bilo koga.

Nesumnjivo je da je navedena Odluka od 6.12.2024. godine opšti pravni akt, jer je njome Dodik kao predsjednik Republike na opšti način, sa važnošću za neodređeni broj slučajeva, ovlastio Davora Pranjića da kao potpredsjednik Republike potpisuje sve ukaze o proglašenju svih zakona, a ne samo jednog zakona.

Zato je ta Dodikova Odluka od 6.12.2024. godine prema Ustavu morala najprije biti objavljena u Službenom glasniku Republike Srpske, pa je tek nakon toga Davor Pranjić mogao, sve dok je ta Odluka na snazi, da potpisuje ukaze o proglašenju zakona.

Nažalost, ta Odluka do ovog trenutka nije objavljena u Službenom glasniku Republike Srpske pa je zbog toga ona neustavna, usljed čega je neustavan i ukaz kakav je, recimo, Ukaz Davora Pranjića, broj 01-020-4482/24 od 12.12.2024. godine o proglašenju Zakona o podsticajima u privredi Republike Srpske, objavljen u Službenom glasniku Republike Srpske, broj 107/24.

Usljed toga je i taj zakon neustavan sa stanovišta njegove formalne neustavnosti, pa bi Ustavni sud Republike Srpske po službenoj dužnosti trebao reagovati, na šta ga obavezuju i Ustav i Zakon o tom ustavnom sudu, te proglasiti taj zakon neustavnim iz navedenih razloga.

Ali, sigurno je da to taj sud neće učiniti.

Ovdje se čovjek treba ograditi, ostavljajući mogućnost, jer ovdje su sva čuda moguća, da sve ovo vrijedi pod uslovom da moćnici u međuvremenu ne uspiju da nas obmanu da im je i to pošlo za rukom, pa da prikažu da je Dodikova Odluka od 6.12. i objavljena u Službenom glasniku od 6.12. ove godine ili nekog drugog dana prije pisanja ovog teksta.

E za taj slučaj, a i inače, treba reći da je Dodikova Odluka od 6.12. ove godine neustavna i zbog još jednog razloga.

Naime, kada nam je njegov generalni sekretar onako samo usmeno saopštila o postojanju te Odluke, rekla je i da ta Odluka ovlašćuje Davora Pranjića samo na “donošenje ukaza kojima se proglašavaju zakoni koje je usvojila Narodna skupština”.

Međutim, Ustav Republike Srpske propisuje sasvim suprotno od toga, jer je Amandmanom XL tačka 3. propisano da:

“predsjednik Republike određuje koji će ga potpredsjednik Republike zamjenjivati u slučaju privremene spriječenosti da obavlja svoje funkcije”.

Dakle, ova ustavna odredba, a ona je jedina koju Ustav propisuje za ovakve slučajeve, ne dozvoljava predsjedniku Republike da kaže da potpredsjednika Republike ovlašćuje samo na potpisivanje ukaza o proglašenju zakona, jer je tom ustavnom odredbom propisano da se odlukom predsjednika Republike, kojom određuje koji će ga potpredsjednik zamjenjivati u slučaju privremene spriječenosti, određuje i da ga taj potrpedsjednik zamjenjuje u obavljanju svih predsjedničkih poslova, a ne samo nekih od njih.

U protivnom, ako predsjednik Republike samo ne može da potpisuje ukaze, a može sve ostalo, onda može i da prisustvuje na suđenju pred Sudom BiH, pa makar i putem video linka.

Sve u svemu, sekvence iz sivila naše stvarnosti koje su opisane u ovom tekstu govore prilično toga, ako ne i sve, o tome kako je Republika Srpska zarobljeno društvo i entitet, svojevrsni feud jednog lica na kojem to lice, poput feudalca iz doba feudalizma, suvereno vlada, neograničen bilo kakvim, pa ni ustavnim normama.

U tom pogledu on je, kazano rječnikom feudalizma, sizeren, a svi drugi na njegovom feudu su njegovi vazali, prije svega oni koji se okupljaju u Sarajevu pred zgradom Suda BiH svaki put kada je suđenje njihovom sizerenu, ili dajući izjave koje su milozvučne za njihovog sizerena, znajući da se, ako njihov sizeren prestane to biti, ni njima i njihovim raznim sinekurama koje su stekli na sizerenovom feudu ne piše dobro.

U tome je suština kako sizerenove moći, tako i položaja njemu poslušnih vazala, dok u svemu tome, nažalost, stradava Republika Srpska.

Dr Milan Blagojević

Related Topics:

Politika

OTVORENA POBUNA U VIŠEGRADU! HE na Drini u gubitku od 1,48 miliona KM, za sve krive maćehinski odnos ERS-a

U izvještaju koji su napisali u preduzeću HE na Drini a u koji ATV ima uvid stoji da ovi pogoni proizvode najviše struje po radniku, ali je prodaju po najnižoj cijeni.

Hidroelektrana na Drini poslovala je sa neto gubitkom od 1,48 miliona maraka u prvih devet mjeseci ove godine, iako je prema uporednoj analizi poslovanja tri hidroelektrane iz sistema Elektroprivrede Republike Srpske imala najveću proizvodnju po radniku i najniže poslovne rashode po jedinici proizvedene električne energije.

Kao ključni razlog negativnog poslovanja u ovom preduzeću navode nisku prodajnu cijenu električne energije, koja iznosi 35 KM po megavat-času, što je značajno manje u odnosu na cijene po kojima struju prodaju hidroelektrane na Vrbasu i Trebišnjici.

Prema analizi koju su „Hidroelektrane na Drini“ dostavile 12. novembra, cijena električne energije za HE na Vrbasu iznosi 69,6 KM po megavat-času, dok je za HE na Trebišnjici 58 KM.

U dokumentu se navodi da zbog neusaglašenosti sa Matičnim preduzećem u vezi sa prodajnom cijenom nisu usvojeni planovi poslovanja HE na Drini, zbog čega je ovo preduzeće prinuđeno da proizvedenu električnu energiju fakturiše po osnovnoj cijeni iz 2022. godine.

Čak ni cijena od 36,6 KM po megavat-času, koja je usvojena na nivou Elektroprivrede Republike Srpske, prema ovoj analizi ne bi bila dovoljna da HE na Drini izbjegne gubitak. U tom slučaju prihod bi bio veći za 1,14 miliona maraka, ali bi preduzeće i dalje poslovalo sa minusom od oko 336.000 maraka.

Zanimljivo je da je HE na Drini u prvih devet mjeseci proizvela 712,62 gigavat-časa električne energije, što je 4,8 odsto više od planiranog. Istovremeno, HE na Trebišnjici ostvarila je 103,3 odsto plana proizvodnje, dok je HE na Vrbasu ostvarila svega 80,6 odsto planiranog.

Ukupna proizvodnja tri hidroelektrane iznosila je 1.775,71 gigavat-čas električne energije.

Uprkos proizvodnim rezultatima, finansijski pokazatelji značajno se razlikuju. HE na Trebišnjici ostvarila je neto dobit od 6,34 miliona maraka, što je 2,5 puta više nego u istom periodu prošle godine. HE na Vrbasu zabilježila je dobit od 4,94 miliona maraka, dok je HE na Drini završila period sa gubitkom od 1,48 miliona maraka.

Analiza pokazuje da HE na Drini ima najniže poslovne rashode po jedinici proizvedene energije – 4,14 KM, u poređenju sa 5,53 KM u HE na Trebišnjici i 6,49 KM u HE na Vrbasu.

Posebno se izdvaja podatak o produktivnosti zaposlenih. Jedan radnik HE na Drini u prosjeku je proizveo 1.921 megavat-čas električne energije, što je 41 odsto više nego u HE na Trebišnjici i 56 odsto više nego u HE na Vrbasu.

Ipak, finansijski položaj HE na Drini dodatno opterećuje rast zaduženosti. Finansijske obaveze ovog preduzeća na kraju septembra iznosile su 46,4 miliona maraka, dok su na kraju prošle godine bile 27,22 miliona. To predstavlja povećanje od oko 70,5 odsto.

U istom periodu HE na Drini povukla je 23 miliona maraka kredita, od čega 20 miliona za projekat izgradnje hidroelektrane „Bistrica“ kod Foče, a tri miliona za potrebe tekuće likvidnosti.

Negativan je i podatak o novčanom toku iz poslovnih aktivnosti, koji je u prvih devet mjeseci iznosio minus 8,15 miliona maraka, dok je u istom periodu prošle godine bio pozitivan i iznosio 1,97 miliona.

U zaključku analize iz HE na Drini koja je u posjedu ATV-a ističu da je neophodno hitno pristupiti potpisivanju novog ugovora koji bi omogućio nesmetano poslovanje ovog preduzeća.

Ova analiza iz Višegrada danas je poslata Elektroprivredi Republike Srpske, resornom ministarstvu i republičkim čelnicima.

Nastavi čitati

Politika

STOPIRANA PRODAJA TEŠKA 153 MILIONA KM! Pravobranilaštvo RS blokiralo odluku o imovini „Nove Ljubije“, traže dokaze o vlasništvu!

Skupština povjerilaca u stečajnom postupku nad rudnikom „Nova Ljubija“ nije se danas izjašnjavala o popisu i prodaji cjelokupne imovine  procjenjene na preko 150 miliona maraka jer je Pravobranilaštvo Republike Srpske zatražilo dokaz o vlasništvu stečajnog dužnika nad imovinom.

Da se kompletna imovina rudnika ,,Nova Ljubija” u stečaju  proda za 153 miliona maraka, čiji je većinski vlasnik Gordan Pavlović fočanski biznismen , saglasni su povjerioci i stečajna upravnica, ali je protiv te odluke Pravobranilaštvo Republike Srpske koje je na izvještajnom ročištu tražilo dopunu nalaza procjene imovine.

Kako je objasnila Marija Bosančić iz Pravobranilaštva Republike Srpske ne mogu biti privatizovane zgrada rudničke direkcije i zgrada u kojoj se nalaze Rudarski institut i Rudarski fakultet u Prijedoru jer kako ona ističe postoje indicije da su te zgrade imovina Republike Srpske.

“Evidentno je bilo da ne postoje nikakvi dokazi da je stečajni dužnik vlasnik imovine i da ona može u ovom momentu sačinjavati stečajnu masu. Tražimo da se dostavi knjižna evidencija koja će na jasan način ukazati da je stečajni dužnik vlasnik imovine” – rekla je Bosančićeva.

Iz Odbora povjerilaca rudnika Nove Ljubije kažu da su nezadovoljni postupkom Pravobranilaštva navodeći da svako odugovlačenje stečajnog postupka nanosi štetu povjeriocima.

Prema riječima Ljiljane Mandić stečajne upravnice Nove Ljubije potraživanja povjerilaca su 31 milion maraka te da je ostavljen rok za dodatna potraživanja do 21. novembra. Istakla je da će se 8. decembra održati prvo ročišta nad Novom Željezarom Zenica od koje rudnik Nova Ljubija potražuje 82 miliona maraka. Jedina jednoglasna odluka koja je donesena na današnjem izvještajnom ročištu jeste produženje ugovora za radnike.

“Što se tiče radnika, njih 48, produžiće se ugovor o radu do kraja godine. Kop neće biti potopljen i još uvijek to održavamo. Imamo problem sa branom Međeđa koja je služila za odlaganje mulja. Ona će biti vjerovatno predata Vodama Srpske, ministarstvu ili starim rudnicima. Elaborat o popisu je kao takav usvojen samo što treba još neka dopuna zbog nekretnika”- rekla je Mandićeva.

Stečaj u rudniku Nova Ljubija otvoren je 12. juna ove godine na zahtjev Gordana Pavlovića, inače bliskog saradnika vlasti Republike Srpske,  koji je zapečatio sudbinu na stotine radnika i ozvaničio kraj rudarenju.

(BN) Foto BN

Nastavi čitati

Politika

KO ĆE BITI PREMIJER? Dodik poručio da je njegov sin Igor najperspektivniji u SNSD-u, ali da ne želi da ga „potroši“

Mjesto predsjednika Vlade Republike Srpske pripašće SNSD-u, a u najužem izboru za novog mandatara nalaze se svega dva imena – lider stranke Milorad Dodik i njegov sin, organizacioni sekretar SNSD-a Igor Dodik. Ovakva poruka predsjednika SNSD-a, iznesena tokom gostovanja u podkastu portala Provjereno, ponovo je u fokus javnosti stavila pitanje kadrovske politike vladajuće stranke, pri čemu kritičari ukazuju na koncentraciju političke moći unutar jedne porodice, dok Dodik tvrdi da su presudni isključivo izborni rezultati i političko iskustvo.

Govoreći o suženoj listi kandidata za predsjednika Vlade RS, Dodik je naveo da stranka čeka još neko vrijeme kako bi razmotrila sve okolnosti prije konačne odluke. Na pitanje da li je na toj listi i njegov sin Igor, lider SNSD-a je ocijenio da je on trenutno najperspektivnije ime u toj partiji.

„Pošto je on moj sin, da ne ispadne da nešto kočim oko toga. On je dobio najviše glasova pojedinačno. Njemu to nije bilo važno, jer je on organizacioni sekretar stranke za čitavu Republiku Srpsku. Obično mi funkcioneri ne možemo da vodimo svoje individualne bitke na listama naše partije, nego smo uvijek u pozicijama da podržavamo samo partiju. Tako i Igor, kad je glasao, glasao je samo za partiju. Čak nije glasao ni za sebe da se ne bi spekulisalo kako se zloupotrebljava i koristi ta priča“, rekao je Dodik za Provjereno.

Predsjednik SNSD-a dodao je da Igor posjeduje sposobnosti, ali i emociju koja bi mogla predstavljati izazov kakav je i sam proživljavao na početku političke karijere. Ipak, naglasio je da se unutar partije konačno pozicioniranje uvijek vezuje za njegovo ime.

„On je nesumnjivo dobro rješenje za budućnost. Ali ono što želim da kažem jeste da se u partiji uvijek čeka pozicioniranje oko imena Milorad Dodik, da vidimo kako i šta. I tu će, nažalost, za neke koji to gledaju iz opozicije, kojima se kosa diže na glavi, odlučivati između ta dva imena“, poručio je Dodik, dodajući da lično nema ambiciju, ali ima odgovornost, te da ne želi da Igor Dodik bude „potrošen“ u teškom vremenu u kojem će se rješavati pitanja statusa BiH.

Potvrđen ostanak Budimira i imena za Dom naroda

Pored priče o mandataru, predsjednik SNSD-a potvrdio je i prvo kadrovsko rješenje u budućem sastavu Vlade Republike Srpske, navodeći da će Željko Budimir ostati na poziciji ministra unutrašnjih poslova RS.

Kada je riječ o izboru delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, Dodik je istakao da je njegova želja da Radovan Kovačević bude član Kolegijuma tog doma, te otkrio imena još dvoje potencijalnih kandidata iz redova SNSD-a.

„Obaviću razgovor i sa Dušicom Šolajom, mislim da bi ona dobro predstavljala Republiku Srpsku. A moj prijedlog biće i Sredoje Nović, koji već dugo godina dobro zastupa interese Republike Srpske“, naveo je Dodik.

Prozivke na račun Stanivukovića zbog kumovskih veza

Dodik se osvrnuo i na razgovore koje je o izboru delegata vodio sa predsjednikom Pokreta Sigurna Srpska (PSS) Draškom Stanivukovićem, iskoristivši priliku da odgovori na ranije optužbe opozicije o nepotizmu i postavljanju kumova na javne funkcije.

„Prijedlog je bio da to bude Nikola Dronjak. Sada on predlaže svog kuma Miloša Stanišića. Eto, a ja sam optuživan da postavljam kumove…“, zaključio je Dodik.

Nastavi čitati

Aktuelno